Treći krajnik kod djece-kada je potrebna operacija, a kada nije

Stručni vodič za roditelje o dijagnostici, liječenju i indikacijama za operaciju trećeg krajnika.

Piše: Mr.med.sci.dr Aida Dervišević-Hasečić, specijalista  otorinolaringologije sa hirurgijom glave i vrata

Mr.med.sci.dr Aida Dervišević-Hasečić je doktor medicine, specijalista  otorinolaringologije sa hirurgijom glave i vrata sa višegodišnjim iskustvom u ambulantnom i bolničkom radu. Radni angažman je imala u privatnom i javnozdravstvenom sektoru. Magistar je medicinskih nauka iz oblasti endokrinologije i interne medicine i ima završenu dodatnu edukaciju iz porodične medicine.  Prije odlaska na specijalizaciju iz otorinolaringologije radila je u Dispanzeru za školsku djecu i omladinu pri Domovima zdravlja u Kantonu Sarajevo.  Ima niz objavljenih radova i stručnih članaka i tečno govori engleski i italijanski jezik dok osnove francuskog jezika poznaje. Učestvovala je na nizu seminara, radionica kao i kongresa u državi i regionu.Doktorica je posvećena svakodnevnom radu sa pacijentima, unaprijeđenu znanja i doprinosu medicinskoj praksi i nauci.

Treći krajnik jedan je od najčešćih razloga zbog kojih roditelji dovode djecu na pregled otorinolaringologu. Začepljen nos, disanje na usta, hrkanje, učestale upale uha i respiratorne infekcije samo su neki od simptoma koji mogu ukazivati na povećane adenoidne vegetacije. Ipak, svako dijete s uvećanim trećim krajnikom ne treba operaciju, pa roditelji često imaju brojna pitanja i nedoumice – kada je dovoljno pratiti stanje, a kada je hirurški zahvat najbolje rješenje?

O tome kako prepoznati simptome, koje su moguće komplikacije neliječenog trećeg krajnika, kako izgleda dijagnostika te postoje li načini da se operacija odgodi ili izbjegne, govori mr. med. sci. dr. Aida Dervišević-Hasečić, specijalista otorinolaringologije sa hirurgijom glave i vrata.

U svakodnevnom radu u specijalističkoj otorinolaringološkoj ambulanti veliki je procenat pacijenata predškolske i rane školske dobi sa problemima trećeg krajnika.

Roditelji  u pratnji najčešće postavljaju pitanje da li njihovo dijete ima treći krajnik i da li ga treba operisati.

Treći krajnik (stručni naziv: adenoidne vegetacije) je nakupina limfnog tkiva važna u obrani organizma od uzročnika bolesti. Smješten je iza nosnih šupljina u gornjem dijelu nosnog ždrijela (epifarinks), na mjestu gdje prolazi struja udahnutog zraka. Zbog osobitog  položaja ima obrambenu ulogu od virusa i bakterija udahnutih zrakom. Razvija se još prije rođenja, te se nakon rođenja postupno uvećava, obično do dobi od 6-7 godina. Nakon toga se postupno smanjuje do razdoblja puberteta, kada se već toliko smanjio da ne uzrokuje gotovo nikakve tegobe.   Ukoliko treći krajnik previše naraste može smanjiti ili potpuno onemogućiti protok vazduha kroz nos, uzrokovati infekcije nosa, grla, sinusa, uha i dovesti do raznih komplikacija povezanih s disanjem na usta.

Iako postoji više uzročno-posljedičnih faktora za učestale upale srednjeg uha kod djece, jedan od važnijih uzroka je upravo uvećani treći krajnik. To je djelomično posljedica zatvorenog prolaza između nosnog ždrijela i srednjeg uha, koje se naziva Eustahijeva tuba. Njeno zatvaranje povećanom masom adenoidnog tkiva dovodi do poremećaja pritiska zraka koji se normalno nalazi u šupljini srednjeg uha i izljeva tekućine u njemu. To postaje pogodno tlo za razvoj bakterija i posljedične upale uha. Sam poremećaj pritiska i izljev tekućine dovodi do poremećaja provođenja zvuka u uhu te do slabijeg sluha (tzv. serozni otitis).

Najčešći simptomi i tegobe uvećanog trećeg krajnika koje roditelji navode kod djece: nazalni govor (govor začepljenog nosa), disanje otvorenih usta,  hrkanje u snu, slabo dobijanje na težini, stalni iscjedak iz nosa.

Rjeđi simptomi koji se mogu javiti kod djece su kašalj, glavobolja i poremećaji govora. Jedno od težih simptoma kod djece je gušenje u snu.

Prilikom pregleda u orl ambulanti pacijenti sa trećim krajnikom imaju karakterističan izgled lica koje se naziva adenoidno lice (facies adenoidea) koje karakteriše usko lice, kratka gornja usna, izbočeni sjekutići, otvorena usta.

Najčešće koža lica ima blijedo sivkastu boja, nekada sa podočnjacima, sa upalim očima, bez sjaja, poluotvorenih ili otvorenih usta, tako da se stiče utisak umornog i nezainteresovanog djeteta. Djeca večinom slabo jedu i sporo napreduju u rastu i na dobivanju tjelesne težine.

Povećani treći krajnik može uzrokovati ponavljanu ili dugotrajnu upalu uha,  nosa i ždrijela jer u njima može postojati akutna ili hronična infekcija – adenoiditis. Najčešće infekciju uzrokuju Haemophilus influenzae, hemolitički streptokok grupe A, Staphylococcus aureus, Moraxella catarrhalis i Streptococcus pneumoniae.

Doktor ili pedijatar će posumnjati na postojanje povećanog trećeg krajnika kod djece ukoliko postoje navedene tegobe. Sumnja će se potvrditi specijalističkim pregledom kod otorinolaringologa, budući adenoidne vegetacije zbog svog posebnog  anatomskog položaja nisu vidljive uobičajenim pregledom usne i nosne šupljine. Njihovo postojanje se može utvrditi pregledom kroz usnu šupljinu uz pomoć posebno konstruiranog ogledala. U novije vrijeme se sve češće prilikom pregleda koristi tanki fiberoptički instrument koji se uvodi kroz nosnice, te se može izravno pregledati čitava nosna šupljina, područje nosnog ždrijela, baza jezika, grkljan (glasnice) i ostatak ždrijela do samog ulaska ždrijelnog puta u jednjak. Taj se instrument zove fleksibilni-nazo-faringo-laringo-fiberendoskop i predstavlja relativno brz, bezbolan i siguran način utvrđivanja povećanog trećeg krajnika, koji ne donosi veće neugodnosti kod pregleda.

Kod tegoba sa sluhom i sumnji na zatvorenu eustahijevu tubu, ponekad će biti potrebno  učiniti pretragu koja se zove timpanometrija. Ova pretraga predstavlja brzu, bezbolnu i jednostavnu metodu mjerenja pritisaka u srednjem uhu.

Kako se liječe krajnici?

Upala adenoida može se povući na antibiotsko lečenje, a ponekad je zbog prevelikih adenoida potrebno njihovo hirurško odstranjenje. Adenoidektomija (adenotomija) je hirurški zahvat kojim se odstranjuju adenoidne vegetacije, adenoidi, odnosno treći krajnik.

Kada treba operisati treći krajnik?

Odstranjivanje trećeg krajnika preporučuje se:

-kada je treći krajnik potpuno ispunio i zatvara dio ždrijela iza nosnih hodnika

-kod djece sa čestim gnojim upalama ušiju

-kod djece koja dišu na usta

-kod stalnog korištenja antibiotika

-kod začepljenja Eustahijeve tube s upalom uha i/ili provodnim gubitkom sluha

-kod poremećaja govora i poremećaja razvoja zuba i lica.

Odstranjivanje adenoida ne preporučuje se ako postoje: poremećaji zgrušavanja krvi, akutne upalne bolesti, akutna upala srčanog mišića, neregulisane srčane mane, neregulisana šećerna bolest, epidemija zaraznih bolesti.

Da li se može spriječiti ili odgoditi operacija trećeg krajnika?

Zadnjih godina rađena su istraživanja o ulozi oralnih probiotika kod djece, smanjenu upalnih procesa i posljedično sa tim veličine trećeg krajnika. Roditelji znaju kada djeca koja pohađaju vrtić ili školu redovito donose kući respiratorne infekcije – uglavnom tokom zimske sezone. Razlog tome je što djeca imaju preuranjeni imunološki sistem i stalnu izloženost potencijalnim patogenima.

Usna šupljina  povezana s uhom i nazofarinksom igra bitnu ulogu u imunološkoj obrani  djece. Dakle, usnu šupljinu možemo promatrati kao prvi dio crijeva, ali i kao prvi dio dišnog sistema. Očigledno, to je ulazna točka za patogene koji se prenose zrakom i ulaze u  tijelo kroz usta i nos i odatle napadaju naš dišni sistem.  Zapravo, jedna ključna funkcija je prisutnost netaknute mikrobiote koja sadrži zaštitne bakterije.

Streptococcus salivarius  je prirodna ljudska  bakterijska vrsta oralne mikrobiote, koja se uspostavlja otprilike dva dana nakon rođenja na mjestima uključujući ždrijelo, jezik i bukalne membrane. Godinama sadržaj ovih bakterija pada iz niza razloga.

Streptococcus salivarius K12 predstavlja osnovnu aktivnu komponentu oralnih probiotika na našem tržištu i ima slijedeća dejstva

– smanjenje infekcija uha, grla i nosa i smanjenje veličine trećeg krajnika

– kraća terapija antibioticima i antipireticima;

– manje rekurentnih infekcija;

– manje bolničkih dana.

Uzimanje oralnih probiotika sa širokim spektrom djelovanja protiv mikroorganizama pridonosi normalnoj funkciji imunološkog sistema kod djece.

Dostupna literatura i korištene internet stranice: (Pristupljeno 26.06.2026.)

  1. https://www.stetoskop.info/bolesti-uha-grla-i-nosa-otorinolaringologija/treci-krajnik;
  2. https://poliklinika-klapan.com/hr/treci-krajnik-da-li-je-nuzna-operacija-i-u-kojoj-dobi;
  3. https://ljekarnaljubic.ba/product/72664/;
  4. https://www.lifepharm.ba/proizvod/bactoblis-pastile-a16/.