UNOS TEČNOSTI KOD DJECE

Koliko i kakve tečnosti djeca trebaju unositi u različitim uzrastima

Piše: Mr sci Olivera Babić, spec za ishranu i dijetetiku      

Uvod: Voda je osnovni gradivni element ljudskog organizma i neophodna je za njegovo pravilno funkcionisanje u svim životnim dobima, a posebno u dječijem uzrastu. Iako se često podrazumijeva, njen značaj u svakodnevnoj ishrani i zdravom razvoju djece nerijetko biva zanemaren. S obzirom na to da dječiji organizam sadrži veći procenat vode u odnosu na odrasle, potrebe za tečnošću su izraženije i zahtijevaju posebnu pažnju roditelja i staratelja. Pravilna hidratacija ima ključnu ulogu u rastu, razvoju, koncentraciji i opštem zdravstvenom stanju djeteta, zbog čega je važno od najranijeg uzrasta razvijati zdrave navike unosa tečnosti. U nastavku o ovoj temi za časopis Roditelj piše Mr sci Olivera Babić, spec. za ishranu i dijetetiku      

Osnovni sastojak svih tjelesnih tečnosti i tkiva je voda , koju smatramo od davnina izvorom života. Često je nepravedno zapostavljena i zaboravlja se na njen značaj i ulogu u primjeni zdravih prehrambenih navika.

Organizam novorođenčeta sadrži znatno veću količinu vode nego organizam starijeg djeteta i odrasle osobe. Po rođenju beba ima oko 75 % vode, krajem prve godine taj procenat pada na 60 – 65 % , a kod odraslih osoba iznosi oko 55 %. Iz navedenih podataka može se zaključiti da voda čini veliki dio organizma i ukoliko je nedostaje tijelo ne može normalno da funkcioniše. Zbog toga je veoma značajno djecu na vrijeme naviknuti na redovan unos tečnosti, odnosno navikavati ih već od trećeg mjeseca života na vodu koja bi i tokom razvoja trebalo da ostane glavni napitak.

Uloga vode u organizmu

Sadržaj vode u organizmu ovisi prvenstveno o udjelu mišićne mase , te ona čini uglavnom pola do četiri petine težine zdravog ljudskog oragnizma. Voda se smatra esencijalnim nutrijentom , što znači da je tijelu u bilo kom uzrastu , neophodan njen dovoljaan unos. Za razliku nekih drugih nutrijenata , kao što su minerali i vitamini čiji se nedostatak ne mora očitovati mjesecima pa i godinama, manjak vode u organizmu veoma brzo dovodi do pojave niza simptoma.

Čovjek bez vode može preživjeti samo nekoliko dana , što govori u prilog činjenici da ona ima brojne uloge u organizmu :

  • voda je rastvarač brojnih materija u organizmu što omogućava dobru resorpciju i  metabolizam
  • služi kao gradivni materijal
  • koristi se u biohemijskim reakcijama
  • važna prehrabena namirnica
  • ima termoregulacionu ulogu ( pomaže u održavanju tjelesne temperature)
  • značajan je sastojak krvi
  • doprinosi vlažnosti očiju i zglobova
  • ispira toksine i otpadne materije iz organizma (detoksicira)
  • igra važnu ulogu u zdravlju kože.

Potrebe djece za vodom

Preporučeni dnevni unos tečnosti kod djece prvenstevno zavisi od životne dobi i tjelesne mase, a ta potreba je značajno drugačija tokom ljetnih mjeseci , fizičke aktivnosti ili bolesti praćenih povišenom temperaturom. Pravilan unos tečnosti ključan je za zdravlje djece jer njihovo tijelo brže gubi vodu nego tijelo odrasle osobe.

Dnevne potrebe za vodom su individualne i iznose :

  • od 1 do 3 godine – 125 ml na kilogram tjelesne mase
  • od 4 do 6 godina – 100 ml na kilogram tjelesne mase.

Eliminacija vode iz organizma odvija se na tri načina. Polovina ukupne količine tečnosti eliminiše se putem bubrega odnosno mokrenjem, oko 45 % preko kože i pluća, a 5 % stolicom. Dovoljan unos tečnost podjednako je važan zbog energije i misaonih funkcija kao i uravnotežen , zdrav način ishrane. Nedovoljan unos tečnosti, dehidratacija , djeluje loše na transport hranljivih materija u organizmu, posebno mozgu. Važna činjenica je da gubitak samo 2 % tjelesne tečnosti može za 20 % smanjiti fizičku i mentalnu sposobnost.

Ukupni dnevni unos vode , što uključuje i vodu iz napitaka i hrane , prema smjernicama SZO iznosi:

  • beba od 6 mjeseci : isključivo majčino mlijeko ili adaptirana mliječna formula
  • beba od 6 do 12 mjeseci : oko 0.8 – 1,0 litar tečnosti dnevno ( iz mlijeka, hrane i nekoliko gutljaja vode )
  • djeca od 1 do 3 godine :  1.1 – 1.3 litara dveno ( 4 – 5 čaša vode)
  • djeca 4 do 8 godina  : 1.3 – 1.6 litara dnevno ( 5 – 7 čaaša vode)
  • djevojčice od 9 do 13 godina : oko 1,9 litara dnevno
  • dječaci od 9 do 13 godina : oko 2,1 litara dnevno.

Piramida tečnosti za djecu

Savremeni stil života i način prehrane , nametnuo je unos tzv. tečnih kalorija iz sokova što dovodi do manjeg unosa druge hrane. Tečnost je svakako dio pravilne ishrane , ali je suština u raznovrsnosti jer tečnosti poput supe, mlijeka i soka svrstavamo u dnevni unos hrane. Primjera radi, 120 ml čistog cijeđenog voćnog soka od ananasa, jabuke, narandže isl može da zamijeni unos voća. Djeci se u svrhu dobrog hidriranja prepoučuju svakako i biljni ili voćni čajevi sa dodatkom kašičice meda , a djeci starijoj od dvije godine mogu se davati biljna mlijeka od badema, lješnjaka, zobi isl.

U dječijoj dobi od jedne do tri godine neophodno je tokom dana 5 – 6 šolja tečnosti , što bi po vrstama tečnosti trebalo rasporediti na sledeći način :

  • voda 2 šolje
  • mlijeko 2 šolje
  • supa ili čorba, čaj ili sok od mrkve ili pradajza 1 šolja
  • voćni sok ½ šolje  (125 ml).

Djeci u uzrastu od četiri do šest godina potrebno je 7 – 8 šolja tečnosti dnevno i to :

  • voda 2 – 3 šolje
  • mlijeko 2 – 3 šolje
  • supa ili čorba , čaj ili sok od povrća 1 – 2 šolje
  • voćni sok 1 šolja ( 250ml).

Savjet za roditelje : djeca koja ne piju dovoljno vode pokazivaće simptome poput pospanosti, loše koncentracije, glavobolje i problema sa stolicom, najčešće pate od opstipacije. Sve su to znaci da im se količinski poveća unos tečnosti. Kod pojačanog znojenja , povraćanja, prolivastih stolica kao i povišene tjelesne temperature, dijete obavezno pojite vodom – na kašiku ili slamku.