Sabina Terzić: Imunizacija je jedno od najvećih dostignuća u javnom zdravstvu

Siguran i efikasan način zaštite djece od bolesti

prim.doc.dr. Sabina Terzić, specijalista pedijatrije, subspecijalista neonatolog

Prim.doc.dr. Sabina Terzić već više od 20 godina radi na Pedijatrijskoj klinici, KCU Sarajevo. Specijalista je pedijatrije, a subspecijalista neonatolog, uposlena na Odjelu neonatalne intenzivne njege. Magistrirala je 2009, a doktorat odbranila 2017. godine. Unazad 11 godina angažovana na Medicinskom fakultetu Univerziteta u Sarajevu, trenutno u nastavnom zvanju docenta. Educirana u našoj zemlji, Austriji i Švedskoj. Autor je više od 60 članaka iz oblasti pedijatrije, osobito neonatologije. U literaturi citirana preko 140 puta. Autor je jedne, a koautor još dvije stručne knjige. Nosilac i saradnik više domaćih i stranih naučnih projekata. Učestvovala na mnogim međunarodnim kongresima i simpozijima. Član je više organizacionih i naučnih odbora medicinskih kongresa. Licencirana od strane Američka akademije za pedijatriju kao instruktor za neonatalnu reanimaciju. Mentor je mnogobrojnim specijalizantima, kao i studentima na izradi diplomskih radova. Član je Udruženja pedijatara BiH, Udruženja neonatologa i intenzivista u FBiH, Newborn Brain Society, pridruženi član International academy of perinatal medicine, potpredsjednik je Udruženja za perinatalnu medicinu u BiH. Udata, majka dvoje djece.  

Koliko je važna redovna imunizacije djece tj. imunizacija prema kalendaru imunizacije?

Imunizacija je jedno od najvećih dostignuća u javnom zdravstvu, koja sprečava desetine hiljada smrtnih slučajeva i milione slučajeva bolesti širom svijeta. To je siguran i efikasan način zaštite djece od bolesti, uključujući neke vrste raka, kao i od hospitalizacije, invaliditeta i smrti. Posebno je važno održavati rutinske imunizacije kako bismo spriječili izbijanje bolesti, vanredne situacije u javnom zdravstvu ili pandemije. Imunizacijom nastojimo postići tzv. kolektivni ili grupni imunitet. Procenat populacije koji mora biti vakcinisan da bi se postigao ovaj efekat varira od bolesti do bolesti, ali mora biti visok. Kod morbila (koje su izuzetno zarazna virusna bolest) procenat obuhvata imunizacijom mora biti oko 95% da bi došlo do efekta kolektivnog imuniteta.  Kod manje zaraznih bolesti ovaj procenat treba biti manji, ali i dalje visok.  Naši roditelji su radili odličan posao tako da sadašnje generacije mladih roditelja ne poznaju bolesti poput poliomijelitisa (dječja paraliza). Nisam sigurna da će naši potomci biti pošteđeni ove, ali i drugih devastirajućih bolesti. 

Svjedoci smo da procent cijepljene djece u nekoliko zadnjih godina je u padu. Koji su najčešći razlozi zašto roditelji ne imuniziraju svoju djecu?

Smatram da postoji izuzetno visok nivo nepovjerenja u zdravstvene radnike, pa nažalost i po pitanju naučno dokazanih  činjenica i to dokazanih na svjetskom nivou i prihvaćenih generalno. Široka dostupnost neprovjerenih informacija, povjerenje u “žutu štampu” i osobe sa velikim uticajem na javnost, ali sumnjivog obrazovanja, dovode do toga da se kod pojedinih roditelja formiraju neprimjereni stavovi. Ne pomaže ni ponegdje prisutna pasivnost zdravstenih radnika, kao i strah od greške i tužbe koji utiče na to da pedijatri ponekad odlažu ili čak obustavljaju vakcinacije. Po mom mišljenju to bi bili neki od razloga, ali iz perspektive pedijatra i roditelja niti jedan od njih ne opravdavam. 

O čemu trebaju razmišljati roditelji prije nego se odluče da li će da cijepe ili ne dijete?

Roditelji najprije trebaju razmišljati o zdravlju vlastite djece, ali naših bližih, komšija, sugrađana, osoba koje imaju vlastita oboljenja i koje su osjetljivije i na infektivna stanja. Nema tu puno pameti. Pitajte pedijatra, porodičnog ljekara, uposlenike iz javnog zdravstva. Ako još uvijek imate sumnje pročitajte relevantne članke. Neke od web stranica koje su provjerene su: medline, pubmed, cochrain baza podataka, CDC, stranica Svjetske zdravstvene organizacije i sl. Svakako, to su profesionalni članci, pa za neke od njih treba imati medicinsko predznanje.

Prije svakog cijepljenja obavezan je pedijatrijski pregled. Koja djeca mogu da izostanu od cijepljenja?

U principu vakcine su sigurne, ali postoje rijetka stanja kada ih treba izbjegavati, ili privremeno odgoditi. Sve vakcine su kontraindicirane kod osoba koje su imale potvrđenu anafilaktičku reakciju na prethodnu dozu vakcine koja sadrži iste antigene, ili potvrđenu anafilaktičku reakciju na drugu komponentu vakcine. Nadalje, trebalo bi proći 12 sedmica nakon doze humanog imunoglobulina prije nego što se primijeni živa vakcina. Vakcinaciju privremeno odgoditi tokom akutnih febrilnih bolesti. BCG ne treba davati pacijentima s ekcemom, iako inače ekcem, polenska groznica, astma i lokalni steroidi nisu kontraindikacije za imunizaciju. Nedonoščad i djecu koja boluju od srčanih i plućnih bolesti treba vakcinisati prema uobičajenom rasporedu. Prijevremeno rođenu djecu treba imunizirati u vrijeme koje je preporučeno za donošenu bebu, bez korekcije za gestacijsku dob. Osobe koje imaju bilo koje oboljenje narušenog imuniteta, ali žive u bliskom kontaktu sa imunosuprimiranom osobom  trebaju posebu konsultaciju imunologa. Kod nas još nije dio obaveznog programa imunizacije vakcina protiv rotavirusa, koja je pak rizična za djecu sa urođenim malformacijama gastrointestinalnog trakta, ili sa prethodnom intususcepcijom crijeva. Oprez i posebna konsultacija potreba je za djecu na terapiji sistemskim kortikosteroidima, malignim oboljenjima, na hemo- ili radioterapiji, te nakon transplantacije koštane srži. Sve ovo vaši pedijatri koja rade na vakcinaciji znaju. 

Kada je u pitanju revakcinacija koje vakcijene je potrebno „obnoviti“?

Prema aktuelnom kalendaru imunizacije koji se može naći na stranici Zavoda za javno zdravstvo Federacije BiH, vakcine koje se moraju „obnoviti“, odnosno daju se u više doza su vakcine protiv hepatitisa B, DtaP-IPV-HiB (difterija, tetanus, veliki kašalj,  dječja paraliza, hemofilus influence tip B), MRP (morbili, rubeola, zaušnjaci). Našoj djeci želim da se što prije u kalendar vakcinacije uvede i vakcina protiv pneumokoka, koju također treba dati u više doza. 

Koliko su kvalitetne i pouzdanje vakcine na području BIH?

Za kvalitetu i pouzdanost vakcina na području Bosne i Hercegovine odgovorni su Zavod za javno zdravstvo Federacije Bosne i Hercegovine i Institut za javno zdravstvo Republike Srpske, naravno i sve ustanove gdje se vakcinacija obavlja. Vakcine se u našoj zemlji ne proizvode, treba ih pouzdano transportovati, skladištiti i distribuirati. Veliki se napori čine da se obezbjedi kontinuitet tzv. „hladnog lanca“. Svi koji sa skepticizmom gledaju na ove procese trebaju imati ma umu da su zarazne bolesti i borba protiv njih pitanje na samo individualnog, nego i javnog zdravstva. Svima je u interesu da ono bude na što većem nivou. Ja u kvalitetu vakcina u BiH vjerujem, svoju djecu sam u potpunosti vakcinisala u pripadajućem Dom zdravlja.  

Nedavno smo imali smrtni slučaj dvomjesečne bebe od velikog kašlja u Mostaru? Da li ste se vi susretali u praksi sa ovim zaraznim oboljenjem?

S obzirom da radim na odjelu za novorođenčad nisam lično imala slučaj velikog kašlja u praksi, ali me on ne iznenađuje. Neopisivo mi je žao bebe koja je dobi od dva mjeseca trebala tek započeti sa procesom vakcinacije, odnosno stradala je zbog kolektivne neodgovornosti prema vakcinaciji. 

Da li je moguće spriječiti pojavu velikog kašlja?

Da, u velikom procentu, vakcinacijom kojom bi trebalo biti obuhvaćeno oko 95% djece. U ovom slučaju tri doze pružaju do 90% zaštitu. Ova zaštita nije doživotna, ali je najefikasnija u periodu  do pete godine života kad su djece i najosjetljivija. 

Za kraj koji je vaš savjet za čitatelje?

S obzirom da živimo u dobu informacija treba naučiti kako izabrati prave. Informišite se kod profesionalaca, ili čitajte članke sa referentnih stranica. U slučaju zaraznih bolesti nije dovoljno biti odgovoran samo prema vlastitom zdravlju, jer nas ustvari čuva kolektivni imunitet. 

POVEZANI ČLANCI

Zadnje objave