Na pražnjenje crijevna utiču brojni faktori, kao što su individualni, psihološki i vanjski – opšte zdravstveno stanje, način i vrsta hrane, uhranjenost.

Piše: Mr.sc. Olivera Babić, spec za ishranu i dijetetiku
Opstipacija ili zatvor predstavlja neredovno pražnjenje debelog crijeva, odnosno to je pojava tvrde ili suve stolice uz ponekad veoma bolno pražnjenje crijeva nakon nekoliko dana. To je često i frustrirajuću problem za dijete, koje tokom defeciranja plače, napinje se, pocrveni , izbaci tvrd sadržaj oblika klikera ili šišarke , te nekad odloži pražnjenje . Uglavnom se radi o zdravoj djeci, mada zatvor može biti i prateći simptom nekih oboljenja. Može se javiti kod djece svih uzrasta, s tim da su konzistencija i broj stolica potpuno individualni.
Veoma je značajno razlikovati zatvor od neredovnih stolica. Odojčad mogu imati stolicu na dva tri dana uz naprezanje i stenjanje prilikom defeciranja . Međutim, ako stolica prolazi bez problema i mekana je, onda se radi o neurednoj stolici a ne o opstipaciji. Samo ukoliko je stolica tvrda i bolna , govorimo o zatvoru. Inače, napinjanje je kod beba normalna pojava, ali ukoliko je praćeno plačem onda je često znak opstipacije.
Ne smijemo zaboraviti da većina beba koje sisaju crijeva prazne jednom sedmično , nekad i rjeđe jer se majčino mlijeko kompletno svari. U tom dobu, stolica se sastoji od neznatne količine neapsorbiranih bjelančevina usirenog mlijeka i veće količine crijevnog sekreta , uglavnom sluzi. Kod beba koje ne doje nego se hrane mliječnom formulom , opstipacija je češća pojava , jer imaju više ostatka u debelom crijevu.
Simptomi koji ukazuju da se radi o konstipaciji kod odojčeta su prije svega zrnata, suva i tvrda stolica , uz bolno pražnjenje crijevnog sadržaja. Karakteristično je da beba savija nogice prema stomaku, stenje i pravi grimase. Nadutost trbuha , grčevi i bolovi u stomaku, ako i smanjen apetit , takođe ukazuju na pojavu ovog oboljenja. Nakon izbacivanja tvrdog sadržaja, po stolici se mogu često vidjeti i krvave šare.

Koliko stolica je normalno?
Na pražnjenje crijevna utiču brojni faktori, kao što su individualni, psihološki i vanjski – opšte zdravstveno stanje, način i vrsta hrane, uhranjenost. Tokom druge godine života dijete uspostavlja postepeno kontrolu pražnjenja , uz naravno idividualne razlike. Dijete staro godinu dana uglavnom ima jednu ili dvije stolice u toku dana , ali normalno je da ima u tom uzarstu i jednu stolicu na drugi dan. Starija djeca mogu imati tri stolice sedmično , bez problema pri defekaciji. Opstipacija se može javiti u bilo kom uzrastu kao izolovani problem ili kao simptom nekih oboljenja.
Djeca koja imaju problem sa zatvorom mogu imati spontano pražnjenje nakon tri – četiri dana ili svaki dan izbacuju manju količinu stolice tvrde konzistencije.
Koji su najčešći uzroci za nastanak opstipacije kod odojčadi i male djece ?
Prije svega to je spora peristaltika koja najčešće nastaje kao posledica nedovoljnog sadržaja u crijevima, nema šta da ih stimuliše te ona postaju spora i neefikasna. Uzrok tome mogu biti nepravilna ishrana , previše mlijeka sa malo čvrstih namirnica i nedovoljan unos vode.
Naime, kada se hrana svari, kreće prema crijevima. Voda i nutritivne materije se apsorbiraju a otpadne materije postaju feces. Da bi se formirala mekana stolica , voda se vraća u taj sadržaj a mišići završnog dijela debelog crijeva i rektuma se kontrahuju i opuštaju da bi izbacili stolicu.
Ukoliko je premalo vode ili su loši pokreti muskultaure , nastaće opstipacija koja može biti konstantan problem. Tvrda stolica se zadržava u crijevima djeteta i ukoliko je taj period duži utoliko će više slabiti mišićni tonus. Zbog otežanog prolaska kroz rektum , tvrda stolica može da stvori fisure ili naprsline sluznice , što rezultira pojavom krvavih šara. Beba zbog straha od bola , zadržava stolicu koja će biti još tvrđa a prolaženje još bolnije.
Jedan od uzroka za nastanak opstipacije u dojenačkoj dobi može biti i prelazak na novu hranu i mlijeko, npr. uvođenje kravljeg mlijeka nakon dojenja ili formule, takođe i prevelika količina kravljeg mlijeka i premalo vode.

Problem sa zatvorom može nastati i ako beba ne pije dovoljno tečnosti ili ne unosi dovoljnu količinu vlakana. Takođe, uzrok ovog stanja mogu biti analne fisure ili urođene anomalije . Isto tako, kada je dijete uznemireno i njegove crijevne funkcije se uznemire što može dovesti do opstipacije.
Kod djece u drugoj i trećoj godini , opstipacija je često uslovljena i emocionalnim stanjem kao i unosom previše suve hrane bez vlakana i masnih namirnica kao što su slatkiši i grickalice . Nedovoljan unos tečnosti kao i nedostatk fizičke aktivnosti (previše provođenje vremena ispred ekrana, telefona, igrice isl) mogu pogoršati već stvorenu naviku lošeg pražnjenja crijeva. Djeca u toj životnoj dobi često odlažu defekaciju radi igre , te što duže ignorišu taj nagon , više će se vode apsorbirati iz stolice koja će postati čvršća, tako da dijete ulazi za začarani krug otežanog pražnjenja i uvodi se u stanje hroničnog problema sa opstipacijom.
Kako liječiti opstipaciju kod djece?
Liječenje zavisi prije svega od uzrasta djeteta , uzroka opstipacije i njenog trajanja. Ukoliko problem traje kratko , dovoljno je korigovati prehrambene navike, povećati unos tečnosti , te ukoliko je neophodno ordinirati mikroklizmu.
Nekada problem rješavaju prirodni lijekovi poput zaslađenog čaja od kamilice , kompoti od suvih šljiva i smokava , sok od šljiva, topla voda sa limunom i slično.
Ono što je veoma važno da se naglasi, da roditelji nikada na svoju ruku ne daju djetetu laksative niti supositorije bez prethodnog pregleda i savjeta ordinirajućeg pedijatra.
Koliko je ishrana važna u tretmanu opstipacije kod djece ?
Prehrambene navike su veoma važne u svakoj životnoj dobi, pa tako i u dječijem uzrastu . Djete bi trebalo naviknuti na redovne obroke, približno svakog dana u isto vrijeme.
Kod problema sa opstipacijom ključnu ulogu igra hrana koja obiluje dijetnim vlaknima , unos zdravih kvalitetnih biljnih ulja bogatih omega 3 masnim kiselinama (maslinovo , ulje koštica grožđa isl) , optimalne količine vitamina B1 koji je najvažniji za održavanje peristaltike i mišićnog tonusa u crijevima , te dovoljna količina tečnosti tokom dana.
Važno je napomenuti , da bez obzira što dijetna vlakna u većini slučajeva rješavaju problem, s njima se ne smije pretjerati jer u većoj količini mogu izazvati proliv, pojačane plinove i gubitak određenih minerala. Preporučena dnevna doza dijetnih vlakana za djecu je oko 0,5g/kg tjelesne mase , dakle 15 – 20g na dan. Dijetna vlakna su prisutna u namirnicama biljnog porijekla , prolaze nesvarena kroz tanko crijevo i samo se djelimično razgrađuju u debelom crijevu pod dejstvom crijevnih bakterija.
Dijetna vlakna mogu biti rastvorljiva i nerastvorljiva u vodi. Prva, tokom probave u crijevima vežu vodu , daju volumen stolici i djeluju na sniženje holesterola u krvi. Nalaze se u voću (npr jabuka, narandža) , povrću, mahunarkama, žitaricama (zob, ječam). Vlakna nerastvorljiva u vodi tokom varenja ostaju nepromijenjena, te utiču na volumen stolice i brži prolazak hrane kroz digestivni trakt. Nalaze se koštunjavom voću, povrću, te proizvodima od integralnih žitarica (kruh, peciva, tjestenine).
Kako povećati unos dijetnih vlakana ?
- Voćem i povrćem
- Djetetu svakodnevno davati svježe voće jer sadrži više vlakana nego kuvano ili konzervirano. Voće sa jestivom korom obiluje vlaknima – kruške, jabuke, šljive , nektarine, breskve, marelice.
- Naviknuti dijete da redovno konzumira povrće i kuvano i svježe – špinat, blitva, brokula, karfiol , kupus.
- U palačinke , mafine, keks dodati suvo voće, koje ima više dijetnih vlakana nego svježe. Primjera radi, jedna šoljica svježeg voća sadrži 1 g vlakana, a suvog voća 7g.
- Svježe voće dodadvati u pahuljice sa mlijekom .
- Integralne žitarice
- Integralne žitearice bi trebalo da budu sastavni dio svakog obroka – integralni kruh, tjestenina, pahuljice, kolači sa suvim voćem. Npr. jutarnji obrok mogu biti zobene pahuljice u mlijeku ili jogurtu uz dodatak kašičice meda i narendane jabuke.
- U ishrani koristiti isključivo integralno brašno, bijelo potpuno izbaciti.
- Umjesto slatkiša i grickalica, djetetu davati integralni keks
- Uvesti u ishranu smeđu riži umjesto bijele
- Proteine iz mesa, zamijeniti bar dva puta sedmično mahunarkama , kao što su grah, grašak, slanutak, leća.
Šta je još važno kada su prehrambene navike u pitanju ?
Neophodno je da dijete tokom dana unese dovoljnu količinu tečnosti kroz vodu, čajeve i razblažene voćne sokove , supe i krem juhe od povrća. Kada se djetetu u ishranu uvedu dijetna vlakna koja upijaju tečnost, mora se povećati i unos tečnosti , da bi se formirala mekana stolica.
Djete je potrebno naviknuti na hranu koja ima probiotska svojstva i potpomaže crijevnu floru , a ti su mliječni proizvodi, acidofilni napitci poput jogurta i kefira, mladi svježi sir.
Redovna fizička aktivnost je neophodna za uredno pražnjenje crijeva. Dijete nakon obroka može da prošeta ili vozi bicikl u popdnevnim satima , te da upražnjava druge fizičke i sportske aktivnosti u skaldu sa uzrastom.
Prijedlog jelovnika
Zajutrak : čaj od kamilice sa kašičicom meda
Doručak : integralni hljeb, namaz od tunjevine, jogurt
Užina : mlijeko sa zobenim pahuljicama i jabukom
Ručak : čorba od brokule, integralna tjestenina sa mljevenim mesom, salata od kupusa
Užina : kaša ili pahuljce sa medom i mljevenim bademima , 2 kašike malina
Večera : pita sa špinatom i kompot od jabuka i suvih šljiva





