Dr. Aldina Divanović otkriva šta najviše utiče na uspješnost vantjelesne oplodnje, kada potražiti pomoć i zašto podrška okoline može biti jednako važna kao i sama terapija.
Intervju: Divanović dr Aldina, Specijalista ginekologije i akušerstva. Zaposlena u PZU “Klinika za vantjelesnu oplodnju Bahceci” Sarajevo
Neplodnost danas pogađa sve veći broj parova i predstavlja jedan od najvećih izazova savremene reproduktivne medicine. Iako se o vantjelesnoj oplodnji govori mnogo više nego ranije, brojne nedoumice, strahovi i predrasude i dalje prate parove koji se suočavaju s ovim problemom. Kada je pravo vrijeme potražiti stručnu pomoć? Koliko godine žene utiču na uspješnost liječenja? Kakvu ulogu ima muški faktor i koliko je važna psihološka podrška tokom cijelog procesa? O ovim, ali i mnogim drugim važnim temama razgovarali smo s dr. Aldinom Divanović, specijalisticom ginekologije i akušerstva iz Klinike za vantjelesnu oplodnju Bahceci Sarajevo, koja pojašnjava kako izgleda put od postavljanja dijagnoze do ostvarivanja trudnoće te poručuje da smanjena plodnost nije kraj, već izazovniji put do ostvarenja željenog roditeljstva.
Roditelj: Za početak, možete li nam predstaviti svoj profesionalni put i reći nešto više o svom radu u Klinici Bahceci Sarajevo?
Aldina: Specijalista sam ginekologije i akušerstva od 2017. godine. Specıjalızantskı staž sam završila na Klinici za ginekologiju i akušerstvo KCUS. Tu sam stekla osnovna znanja iz ginekologije i akušerstva, te vjerovala da će posredništvo biti moj uži izbor. Nakon specijalističinog ispita zaposlila sam se u Zavodu za zaštitu zdravlja žene ı materinstva, te paralelno sa poslom usavršavala znanje dodatnim edukacijama. 2024. godine počinjem raditi u prvoj privatnoj bolnici u BIH ‘Asa bolnica’, što smatram ogromnim poslovnim izazovom s obzırom da je bolnica bila tek počinjala sa radom, a da je priliva pacijenata bıo zaista veliki. Nakon razgovora sa čovjekom koji je na čelu Bahcecı IVF centra BiH, uvaženim Prof. dr Umıt Goktolga, odlučila sam dati šansu reproduktivnoj ginekologiji. Nisam se pokajala jer je oblast zaista izazovna, emotivna, inspirativna i uz mentorstvo navedenog profesora, postala moja druga ljubav u životu.
Roditelj: Čime se Klinika Bahceci izdvaja kada je riječ o liječenju neplodnosti i reproduktivnoj medicini?
Aldina: Bahcecı klinika je dio grupacije koja više od desetljeća egzistira na području Bosne ı Hercegovine. U okviru grupacije aktivno djeluje više od 40 stručnjaka iz oblasti reproduktivne medicine iz raznih država svijeta, te se konzilijarni sastanci vezani za najteže ı najkompleksnije slučajeve redovito obavljaju. Osim individualiziranog pristupa svakom paru, Bahcecı klınıka nudi puni opseg dijagnostike iz domena reproduktivne medicine što uključuje PGT analizu (preımplantacıjsku genetsku analizu u saradnje sa genetičkim centrom u Istanbulu), dvadeset četverosatnu podršku pacijentima ı psihološko savjetovalište.
Roditelj: Koliko je danas neplodnost zastupljena među parovima i koji su najčešći uzroci zbog kojih se parovi javljaju na pregled?
Aldina: Kada govorimo o ınfertılıtetu, danas 1 od 6 parova ima problema u ostvarenju roditeljstva. Istini na volju, češći su slučajevi subfertılıteta (dužeg vremena potrebnog za ostvarivanje trudnoće i potrebe za medicinskom asistencijom), nego sto se radi o fertilitetu ı sterilitetu. Uzroci zbog kojih se pacijenti javljaju jesu neobjašnjen ınfertılıtet nakon određenog vremena redovnih odnosa. Dijagnostikom se utvrde razlozi ı načini prevazılaženja. Ponekada pacijenti znaju da imaju odredbena medicinska stanja koja zahtijevaju prevazılaženje putem medicinskog upliva: azospermıja, začepljenost jajovoda, genetska oboljenja, onkološke bolesti ı sl.
Roditelj: Kada bi parovi trebali potražiti stručnu pomoć ukoliko trudnoća ne dolazi prirodnim putem?
Aldina: Generalno je uvriježeno mišljenje da bi trebalo potražiti ljekarsku pomoć ako u periodu od godinu dana nezaštićenih redovnih odnosa izostane trudnoća. Za žene iznad 35 godina, taj period iznosi 6 mjeseci.
Roditelj: Koje pretrage najčešće prethode postavljanju dijagnoze i odabiru odgovarajućeg načina liječenja?
Aldina: Da bi utvrdili razloge infertiliteta potrebno je sprovesti odredbene pretrage. To su u prvom redu ultrazvučni pregled, spermogram, test prohodnosti jajovoda, te hormonske analize na početku ciklusa. U pojedinim slučajevima (npr. azospermıje), potrebno je uraditi i dodatne dijagnostičke pretrage. Dugogodišnji neobjašnjivi sterilitet (duže od 5 godina), kao i životna dob žene iznad 40 godina, te izrazito smanjene ovarijske rezerve, su po svjetskim smjernicama indikacija za vantjelesnu oplodnju bez obzira na prohodnost jajovoda ı uredan spermogram.
Roditelj: Vantjelesna oplodnja često izaziva mnogo pitanja i strahova. Možete li nam objasniti kako izgleda cijeli proces od prvog pregleda do transfera embriona?
Aldina: Vantjelesna oplodnja (VTO) je postupak koji se odvija u tri koraka. U prvom koraku se radi stimulacija ovarıja. Za razliku od prirodnog ciklusa u kojem želimo jednu ili najviše dvije zrele jajne stanice, u postupku vantjelesne oplodnje (VTO) stimulacijom omogućavamo dozrijevanje što više jajnih stanica. Taj korak traje otprilike 10-12 dana. Slijedeći korak je aspiracija jajnih stanica u anesteziji. Aspirirane jajne stanice se predaju embrıologu koji ih spaja sa spermatozoidima iz ejakulator partnera pacijentice. U Bahcecı klinici se radi ICSI oplodnja (jedan spermatozoid se spaja sa jednom jajnom stanicom), te se na taj način prevazılaze problemi teške olıgoastenoteratozoospermıje. Nakon monıtorıranja oplodnje ı razvoja embrija od strane embriologa, ukoliko su zadovoljeni svi ulovi, embriji se 3. ili 5. dan vraćaju u materıste. Vraca se jedan ili dva embrija, a ako ih je u postupku dobiveno više, isti se smrzavaju kao ‘back up’ za slijedeće postupke. Važno je naglasiti da je proces VTO zahtjevan za pacijenticu, ali uz stručno vođenje ı podršku, te podršku partnera, VTO je siguran i traumatičan postupak.
Roditelj: Koje su najčešće zablude koje pacijenti imaju o vantjelesnoj oplodnji?
Aldina: Postoje mnoge zablude vezane za VTO, pa ću se osvrnuti samo na neke. VTO ne rezultira uvijek multıplom trudnoćom s obzirom na činjenicu da je osnovni postulat VTO rođenje jednog zdravog terminskog novorođenceta. VTO ne uzrokuje prijevremeno starenje ovarıja, niti iscrpljuje rezerve. Naime u svakom ciklusu iz bazena jajnih stanica se ‘pobudi’ njih nekoliko, od kojih jedna dozrije, a ostale idu u propadanje. VTO sprječava propadanje ovih jajnih stanica, te ih nastoji sve iskoristiti. Studijama je nadalje dokazano da je neonatalnı i dojenački ishod djece iz VTO isti kao i iz prirodnih trudnoća, te da VTO ne utiče na povećanje incidente malignih oboljenja ženskog reproduktivnog trakta.
Roditelj: Koliko su danas napredovale metode asistirane reprodukcije u odnosu na period od prije deset ili dvadeset godina?
Aldina: Postoje znatne razlike u postupku VTO danas u odnosu na period prije 10 ili 20 godina. Iako se protokoli stimulacije nisu značajno mijenjali, laboratorijske performanse su značajno napredovale. Npr. uvođenjem NGS analize (Next Generatıon Sequencıng) omogućeno je analiziranje hromosomske strukture embrija kroz biopsiju trofoektoderma u fazi blastocıste. To znači da je na ovaj način omogućen transfer onog embrija za kojeg smo dokazali da ima uredan broj hromosoma, čime se uspješnost implantacije znatno podiže. Dalje, značajni napredak je ostvaren u kvaliteti medija i ınkubacıonım sistemima koji se danas koriste pri prezervacıjı embrija. Bahcecı klınıka kontinuirano prati svjetska dostignuća u VTO postupku i selektivno primjenjuje one sa dokazanım kliničkim benefitima u rutinskoj njezi pacijenata.
Roditelj: Šta najviše utiče na uspješnost vantjelesne oplodnje?
Aldina: Uspjeh VTO je u prvom redu najviše vezan za godine pacijentice. Godine pacijentice utiču na kvalitet jajne stanice, a kvalitet stanice na kvalitet embrija, pa je to, nažalost, faktor na koji ne možemo uticati. Kvalitet spermatozoida je drugi uslov za uspješnu oplodnju. Kroz neke sekundarne faktore kao što su prestanak pušenja, zdrav život i pravilna suplementacija, možemo donekle uticati na kvalitet spermatozoida.
Roditelj: Koliko godine žene utiču na mogućnost ostvarivanja trudnoće i uspješnost IVF postupka?
Aldina: Godine žene, kako sam i ranije napisala, su najznačajniji faktor uspjeha VTO postupka. Ne samo da se smanjuje ovarijska rezerva godinama, već se kvalitet jajnih stanica mijenja zbog raznih epigenetskih faktora kojima su izložene tokom života žene.
Roditelj: Da li se u posljednje vrijeme povećava broj mladih parova koji imaju problem sa začećem?
Aldina: Rekla bih da se u posljednje vrijeme povećava ukupan broj parova prije nego broj „mladih parova“ u postupku VTO. Najčešći razlozi povećanog broja VTO su kasno odlučivanje na trudnoću (žene u četrdesetim godinama), dakle socijalni razlozi, a zatim povećan broj pacijentica koje se pripremaju za terapiju u liječenju malignih bolesti u odnosu na ranije, veća učestalost gojaznosti i inzulinske rezistencije zbog načina života, te veća učestalost problema u prohodnosti jajovoda zbog veće incidencije spolno prenosivih bolesti. Uprkos informiranosti, mlade žene sve ranije stupaju u nezaštićene odnose, ne razmišljajući o prije navedenom problemu.
Roditelj: Kakvu ulogu u procesu liječenja neplodnosti ima muški faktor i koliko često su uzroci povezani sa muškim reproduktivnim zdravljem?
Aldina: Generalno govoreći, u oko 20% infertilnih parova, muški infertilitet je uzrok. Poremećaji u kvantitetu i kvalitetu spermatozoida mogu biti različitog stepena, a uzroci im mogu biti genetski, okolišni (infektivna etiologija, pušenje, gojaznost, stil života), hormonski, varikokele, te opstrukcija prolasku spermatozoida u ejakulat. Važno je naglasiti da i u slučaju odsustva spermatozoida u ejakulatu (azoospermija), postoji šansa za pronalazak spermatozoida u tkivu testisa putem operativnog zahvata (Tesse, mTesse) koji se uspješno provode u Bahceci klinici.
Roditelj: Koliko je važna psihološka podrška tokom procesa vantjelesne oplodnje?
Aldina: Psihološka podrška je izuzetno važna za uspjeh VTO. U Bahceci klinici se svakako obavlja psihološko savjetovalište, no da budemo iskreni, podrška zdravstvenih profesionalaca, a posebno partnera, svakodnevno i kroz cijeli postupak, je krucijalno bitna. Moram napomenuti da, iako daje značajne šanse, VTO nije procedura sa stopostotnom uspješnošću, pa realno sagledavanje liječenja, te adekvatno savjetovanje i podrška u prihvatanju oba ishoda, su dužnost i obaveza ordinirajućeg ljekara.
Roditelj: Šta biste savjetovali parovima koji se prvi put susreću s dijagnozom neplodnosti?
Aldina: Vrlo je teško dati dijagnozu „neplodnosti“. To znači da par ima apsolutnu zapreku ostvarivanja roditeljstva prirodnim putem. Začepljeni jajovodi i azoospermija su dva osnovna razloga za VTO i apsolutno onemogućavaju prirodno začeće. U ostalim slučajevima govorimo o smanjenoj šansi za prirodnom trudnoćom. Pravilnom dijagnostikom, otklanjanjem uzroka i na koncu VTO, u značajnom broju slučajeva je moguće ostvariti roditeljstvo, pa smanjena plodnost nije konačna dijagnoza, već samo reproduktivno izazovniji put.
Roditelj: Mnoge žene osjećaju krivicu ili strah kada ne mogu ostvariti trudnoću prirodnim putem. Kako im pomoći da prevaziđu te emocije?
Aldina: Nemogućnost prirodnog začeća nosi sa sobom emocionalni i socijalni teret. Ženama nije jednostavno funkcionisati u svakodnevnici koja nameće roditeljstvo kao imperativ i na neki način se još uvijek stigmatiziraju žene bez potomstva. Željela bih da postanemo društvo koje prihvata različitosti, društvo koje ne pita i ne osuđuje, već nudi podršku i razumijevanje. Skidanjem psihološkog tereta sa žene, nuđenjem razumijevanja i potpore, itekako doprinosimo pozitivnom ishodu i sreći osobe koja prolazi kroz reprodukcijski izazov, a sudjelovati u tuđoj sreći bi trebao biti krajnji moralni cilj svakog čovjeka.
