Roditelji imaju najodgovorniji zadatak da pripreme dijete za samostalni život, socijalizaciju te da podstaknu njegovu samostalnost.
Nađa Ćorda Smailhodžić, specijalizantica porodične medicine
Nađa Ćorda Smailhodžić je mlada doktorica koja je zaposlena kao specijalizantica u Domu zdravlja Stari Grad Mostar. Pored navedenog Nađa je supruga i majka dvoje mališana. U razgovoru sa doktoricom Nađom smo otkrili kada se odlučila baviti ovim pozivom. U ugodnom zagovoru sa ovom mladom doktoricom doznali smo i brojne savjete za roditelje kada je u pitanju jačanje imuniteta, razvoj i briga o djeci predškolskog i školskog uzrasta, o značaju imunizacije. Sve ovo možete pročitati na na narednim stranicama našeg časopisa.
Za početak našeg razgovora možete li nam reći kada ste se odlučili za poziv ljekara?
Već u srednjoj školi znala sam da će humani poziv-ljekara biti moje opredjeljenje. Imala sam jasnu viziju, pomoći drugima, činiti dobro, slušati, olakšati . Moj osobni izbor nije bio pretežak, jer je porodična medicina na neki način danas postala kraljica medicinske struke s obzirom na ogromnu širinu i mogućnosti koje nudi. Ja sam odlučila postati liječnica porodične medicine jer sam se još na fakultetu zaljubila u tu profesiju, jedinu koja čovjeka gleda kao cjelovitu osobu u njegovom svakodnevno okruženju. Prvi susreti s pacijentima su bili jako zanimljivi, jer su na neki način potpuno izlazili iz okvira koje smo učili na fakultetu. Ono što me možda i najviše dojmilo je koliko je pacijentima bilo drago da im je došao mladi liječnik i koliko su bili susretljivi da pomognu u bilo kojem pogledu. Ubrzo sam shvatila da je u porodičnoj medicini odnos s pacijentom daleko kompleksniji od klasičnog medicinskog modela u kojem pacijent dolazi liječniku sa simptomima bolesti, a liječnik postavlja dijagnozu i određuje terapiju I svi sretno idi kući.
Radite u Domu zdravlja Mostar. Sa kojim zdravstvenim problemima se najčešće javljaju djeca školskog uzrasta?
Da ,specijalizantica sam za Dom zdravlja Stari Grad Mostar, a specijalistički staž obavljam u Domu zdravlja Mostar, trenutno sam na porodiljnom odsustvu ali uskoro se vraćam na posao. Budući da u ambulantu porodične medicine pripadaju djeca u dobi od 6 godina + ovisi o vremenskom period kada se javljaju. Početkom septembra, nakon povratka s godišnjih odmora za roditelje i djecu počinju novi izazovi. Jedan od njih je i početak školske godine i povratak djece u kolektiv. Na početku školske godine zbog kontakta s brojnim prijateljima na djecu vrebaju prehlada, bakterijske infekcije kože, peta bolest, crijevna viroza i neugodne uši. Početkom hladnijih mjeseci najčešće su respiratorne bolesti. Prosječnog školarca očekuje otprilike tri do osam prehlada te dvije do tri crijevne viroze godišnje. Najčešće se javlja obična prehlada koja je virusna bolest. Inkubacija joj je vrlo kratka, samo 1 do 3 dana. Bolest je vrlo blaga, a ističu se samo lokalni respiratorni simptomi – hunjavica, kihanje, osjećaj punoće i začepljenosti nosa, pečenje očiju, a katkad i blaža grlobolja. Uz to se pojavljuje sekrecija bistrog, tekućeg ili sluzavog iscjetka iz nosa. Povišena temperatura i drugi opći simptomi obično izostaju, ali pri infekciji patogenijim uzročnicima na početku bolesti mogu biti izraženi osjećaj umora, glavobolja ili blaži bolovi u mišićima. Bolest je samoizlječiva, nakon prosječnog trajanja od 4 do 6 dana. Bitno je da roditelji znaju da se prehlada ne liječi anitibioticima te da iste ne uzimaju na svoju ruku. Većina njih izađe iz ambulante nezadovoljna što nisu dobili antibiotik koji se koriste samo za bakterijske komplikacije kao što su: upala srednjeg uha, te upala sinusa. Bitno je raditi na edukaciji stanovništva. Najvažnija prevencija je higijena – pranje ruku toplom vodom i sapunom. Nakon prehlade najčešće se javlja bakterijska upala grla koju uzrokuje beta-hemolitički streptokok skupine A (BHSA). Bolest počinje naglo, a vodeći je simptom jaka bol u grlu, dok su opći simptomi kao gubitak apetita i opća slabost vrlo izraženi. Ždrijelo je izrazito crveno s gnojnim naslagama (čepići), a limfni čvorovi su otečeni i bolni. Temperatura je povišena iznad 39 °C.
Kada se treba javiti liječniku:
- ako je temperatura 39 °C ili viša
- ako se blago povišena temperatura do 38 °C ne smanjuje ni nakon 7 dana
- ako su limfni čvorovi na vratu uvećani i bolni
- u slučaju malaksalosti i ograničenja u obavljanju svakodnevnih aktivnosti
- ako je prisutna bol u uhu ili sinusima (između obrva ili ispod očiju)
- ako je grlobolja izrazito jaka, s osjećajem stezanja ili teškoga gutanja
- ako već postoji neka kronična bolest dišnog ili imunosnog sustava
- u slučaju ranije preboljele reumatske vrućice
- u slučaju pojave osipa po tijelu
Osipne su bolesti najčešće uzrokovane virusima: morbili (ospice), rubeola, varičela (vodene kozice), egzantema subitum (trodnevna groznica) . Prije uvođenja obaveznog cijepljenja ove su bolesti bile neizbježne gotovo kod svakog djeteta. Zbog težeg kliničkog tijeka i čestih komplikacija imale su veliki sociomedicinski značaj. Zahvaljujući cijepljenju, danas su morbili i rubeola mnogo rjeđe, iako se povremeno javljaju. Ja ću spomenuti morbile jer je povećana učestalost pojavljivanja trenutno .
Morbili su vrlo zarazna virusna bolest. Izvor bolesti je oboljelo dijete ili odrasla osoba. Bolest se prenosi kapljičnim putem u direktnom kontaktu s bolesnikom, a moguć je prijenos i preko treće osobe u bliskom kontaktu u obitelji, vrtićima i školama. Bolesnik je najzarazniji u prvih 4 – 5 dana. Kad izbije osip, virus je još prisutan u slini i na sluznicama dišnih organa. Poslije preboljelih morbila ostaje trajni imunitet i ne može se ponovo oboljeti. Inkubacija je 10 – 12 dana. Obično se prvo javi povišena temperatura, slabost, odbijanje hrane, hunjavica, kašalj, suzenje i pečenje u očima. Ovi simptomi traju 4 – 5 dana.
Četvrtog ili petog dana počinje izbijati osip. Jedan do dva dana prije izbijanja osipa se obično javi osip na sluznici usta u vidu mrlja i bjeličasto-sivkastih točkica veličine zrna pijeska na sluznici unutrašnje strane lica. Osip po tijelu izbija najprije iza ušiju, po čelu i licu. Tijekom 2 – 3 dana se osip širi od lica na vrat, trup, noge i ruke. Kad osip potpuno izbije, temperatura opada. Nakon 3 – 4 dana osip blijedi istim redom kojim je i izbijao. Najčešće komplikacije ospica su upala srednjeg uha i upala pluća. Terapija je simptomatska. Djetetu treba omogućiti boravak u prozračenoj, lagano zamračenoj prostoriji, ne pregrijavati ga, dati mu dovoljno tekućine, sokova i blago zašećerenog mlakog čaja. Povišenu temperaturu treba energično skidati, a za jak kašalj može se dati sirup protiv kašlja. Najvažnija preventivna mjera je cijepljenje djece, koje se po našem kalendaru cijepljenja provodi s navršenih 12 mjeseci života, a docjepljivanje u sedmoj godini života odnosno prilikom upisa u prvi razred osnovne škole.
Na koji način je najbolje ojačati imunitet djece?
Budući da se imunitet gradi kroz život te da je u beba nerazvijen, briga o zdravlju počinje s prvim danima života i razlikuje se prema djetetovoj dobi. Imunitet dojenčeta je nerazvijen, i postepeno se razvija kako dijete raste. Zdrava prehrana je osnovni preduvjet zdravlja – isključivo dojenje preporučuje se do 6. mjeseca života, a i dalje što duže je moguće. Nakon 6. mjeseca treba uvesti nadohranu – zdravu i balansiranu prehranu, uz unos dovoljno tekućine tijekom dana. Kretanje i tjelesna aktivnost poželjna je ne samo za odrasle osobe već i za djecu. Tjelesna aktivnost pospješuje cirkulaciju krvi i limfe koji sadrže bijele krvne stanice i druge stanice važne za borbu tijela protiv bolesti.
Tjelesna aktivnost nije poželjna samo zbog podizanja imuniteta već i zbog povećanog dotoka kisika u mozak što je poželjno za kognitivne sposobnosti poput pamćenja i zaključivanja, ali i zbog bolje kvalitete sna, lakšeg nošenja sa stresom i poboljšanog učenja. Dovoljno sna, djeci je potrebno više sna nego odraslim osobama. Količina sna koja je idealna za dijete mijenja se sa starošću djeteta. Primjerice, bebe većinu dana mogu provesti spavajući. Kod male djece (od 1-3 godine) idealna količina može se kretati do 11 do 14 sati sna. Kod predškolarca govori se o 10 do 13 sati sna, a kod školaraca od 9-12 sati. San je izuzetno bitan faktor u pravilnom razvoju mozga djeteta. Iako zaključci istraživanja poveznice između dovoljno sna i imuniteta kod djece još nisu konzistentni, postoje ograničeni dokazi da dovoljno sna pozitivno utječe na jačanje imuniteta.
Iako je određeno izlaganje mikroorganizmima poželjno jer „trenira“ imunološki sistem vašeg djeteta, osnovna higijena kao što je pravilno pranje ruku je i dalje obavezna mjera u zaštiti vlastitog zdravlja te cijepljenje koje nažalost danas donosi mnogo rasprava.
I sami ste majka dvoje djece. Koliko je važno da od ranog djetinjstva djeca uzimaju zdravu hranu?
Pravilna prehrana preduvjet je zdravlja djeteta. Za razliku od odraslih, djeca rastu i intenzivno se razvijaju tjelesno, intelektualno i psihički stoga uz osnovne potrebe za energijom, prehranom se mora osigurati i dovoljno za rast i razvoj. Loša prehrana, količinom ili kvalitetom može imati negativne posljedice na ispunjenje genetskog potencijala za rast, mentalni razvoj te kašnjenje u pubertetskom razvoju. Uz to, danas se zna kako prehrana u ranoj dobi ima reperukusije i na zdravlje u odrasloj dobi. Naime, dugoročni efekti pravilne prehrane djece primijećeni su u prevenciji najčešćih kroničnih bolesti suvremenog svijeta – debljine, povišenog tlaka, bolesti srca i krvnih žila, šećerne bolesti, osteoporoze.
Pravilna ishrana podrazumijeva usvajanje navika ,a kako se one stiču od ranog djetinjstva, djecu treba učiti od malena pravilnoj I balansiranoj ishrani. Predškolska dob je razdoblje u kojem dijete dalje izgrađuje pravilne prehrambene navike. Djeca se trebaju sama hraniti, a bitno je da su obroci za stolom, zajednički – obiteljski, odnosno u grupi ako se radi o kolektivu. Oko 5. godine djeca već dobro znaju izreći svoje želje i zahtijeve za hranom. Nekada u ovoj dobi pokazuju veliku izbirljivost, preferirajući samo neke namirnice pa ih onda znaju naglo zamijeniti drugima. Ponekad tako jelovnik postaje jednoličan. U toj dobi pomoći može lijepo složena i ukomponirana hrana na tanjuru, koja svojim izgledom privlači. No, ukoliko se situacija pogoršava, i jelovnik postaje značajno selektivan, primjerice jede manje od 10 vrsta namirnica, u tom slučaju sigurno treba potražiti pomoć stručne osobe (gastroenterologa i terapeuta). S druge strane kako je danas dostupno mnogo slatkiša, grickalica i brze hrane, lako se mogu razviti i loše prehrambene navike, jedenja nekvalitetne hrane. Stoga, zaista treba paziti kako se doziraju takve namirnice, u čemu roditelji imaju odlučujuću ulogu.
Možete li nam predstaviti svoje mališane?
Majka sam dvoje djece. Kćerka Esma je rođena.2020, a Isa je rođen 2023. godine. Oboje njih su rođeni u SKB Mostar. Esma je djevojčica od 3 godine i 5 mjeseci. U vrtić je krenula sa 3 godine i ide i dalje, trenutno smo napravili malu pauzu. Samostalna, radoznala i voli igre na otvorenom, voli da učestvuje u kreativnom radu. Voli muziku, lako uči pjesmice i obožava da pleše. Član je plesne grupe Mostars. Isa je sušta suprotnost sestrina.
Koliko ishrana igra ulogu u dobrom zdravlju mališana?
Pravilna prehrana osnovni je preduvjet rasta i razvoja u dječjoj dobi. Dugoročno gledajući zdravi životni stil i način života usvajaju se u djetinjstvu te ostaju za cijeli život kao zalog zdravlja. Mi kao roditelji imamo ključnu ulogu u unapređenju zdravlja naše djece. Osnovno u prehrani djece je njezina raznovrsnost, jer niti jedna namirnica ne sadrži sve ono što je organizmu potrebno. Glavni obroci (doručak, ručak i večera) ne smiju se preskakati, a obrok pripremljen kod kuće uvijek ima prednosti pred gotovim, kupljenim. Voće i povrće dijete treba jesti svakodnevno, nekoliko puta. Mlijeko i mliječni proizvodi te namirnice od punog zrna žitarica (integralni hljeb i tjestenina) nezaobilazni su dio svakodnevne prehrane. Slastice i zašećerene napitke treba već u ovoj dobi konzumirati samo umjereno. Doručak je nezaobilazan-Zbog preskakanja doručka mnogi su školarci letargični i smanjena im je koncentracija. Umjereno bi trebalo unositi slatkiše, pekarske proizvode, gazirane napitke koji imaju puno kalorija, a malo nutrijenata, odnosno hranjivih tvari. Naravno, nema ništa štetnoga ako djetetu dopustite da povremeno pojede slatkiš nakon obroka no zapamtite da je umjerenost vrlina u svemu, pa tako i u hrani. Orašasti plodovi odlična su zamjena za grickalice, a mogu se kombinirati i sa sjemenkama bundeve, suncokreta i suhim voćem. Ne zaboravite na dovoljan unos vode: na svakih 25 kilograma tjelesne težine potrebna je litra vode dnevno.
Danas djeca sve manje vremena provode u igri i vani. Koliko je važno da djeca budu na svježem vazduhu? Koja je vaša preporuka?
Boravak na zraku jača djetetov imunitet Ako djeca provode više vremena na svježem zraku, općenito će biti zdravija jer su svakodnevno u kontaktu s različitim bakterijama, životinjama, zemljom i pijeskom. To je prirodan način funkcioniranja organizma u prirodi stoga će dijete najvjerojatnije imati veću otpornost na autoimune bolesti i alergije. Bakterije i virusi razmnožavaju se na višim temperaturama dok ih niske temperature ubijaju. Boravak vani tijekom hladnog vremena djetetu će omogućiti da u svoje tijelo unese velike količine svježeg zraka. Taj svježi zrak povoljno će utjecati na djetetove dišne puteve, živčani sustav, a krvotok će bolje raditi. Boravak na zraku jača djetetovo tijelo i potiče motorički razvoj. Boravak na zraku utječe na spoznajni razvoj, logičko zaključivanje, maštu i kreativnost Najbolji način učenja je onaj iz vlastitog iskustva. Trčanje, skupljanje lišća, škripanje snijega, skakanje po lokvicama u djetetu stvara veliku radost i sreću.
Moja preporuka je da izvodite dijete što više vani. Sada je hladniji period što ne znači da ne treba djecu izvoditi, obući ih u skladu s vremenskim prilikama i izvesti na svjež zrak. Time im jačate imunitet a uz to održavate bolje fizičko zdravlje, bolji san, lakše uspavljivanje, poboljšavate mentalno zdravlje ,otpušta se stres i napetost, poboljšava opće raspoloženje, poboljšavate im vid –izbjegavanjem ekrana, poboljšavate koncentraciju ,učenje te potičete kreativnost i društvenost.
Za kraj koja je poruka Vas kao roditelja i ljekara drugim roditeljima koji prate naš časopis i portal?
Današnja djeca žive u svijetu koji se razlikuje od onoga u kojem smo odrastali mi. Stoga , danas su roditelji suočeni s izazovima ponovnog promišljanja a u određenim situacijama i ponovnog savladavanja procesa odgoja djece. Bit roditeljstva je naučiti surađivati kroz davanje i primanje između roditelja i djeteta, ali i u tome da roditelji poštuju djetetov i svoj integritet. Djecu danas doživljavamo kao osobe s vlastitim pravima, a ne kao vlasništvo svojih roditelja. Djeca su kompetentna i sposobna ali ipak trebaju zaštitu i vodilju kako bi u potpunosti uživala u svojem djetinjstvu i postali odrasli ljudi koji će dobro funkcionisati u društvu. Roditelji imaju najodgovorniji zadatak da pripreme dijete za samostalni život, socijalizaciju te da podstaknu njegovu samostalnost.
Za kraj ovog ugodnog intervjua bih citirala feministkinju L.R.Knost : Odgovarajte svojoj djeci sa ljubavlju u njihovom najgorem momentu kada su ljuti, frustrirani. Zapamtite da im je najpotrebnije da osjete ljubav kada ih je najteže voljeti .
