Ginekološki pregledi, prevencija bolesti i zdrava trudnoća – ključne smjernice za žene.
Intervju: Mri sci Dr Zejna Crnovršanin, specijalista ginekologije i akušerstva
U intervjuu s dr. Zejnom Crnovršanin, specijalistom ginekologije i akušerstva, razgovarali smo o važnosti redovnih ginekoloških pregleda, prevenciji bolesti poput raka vrata maternice i dojke, te očuvanju zdravlja tijekom trudnoće. Dr. Crnovršanin pruža vrijedne savjete koji ženama svih dobi mogu pomoći u očuvanju zdravlja i prevenciji ozbiljnih bolesti. Od pravilne ishrane i fizičke aktivnosti do preporuka za postporođajnu njegu, ovaj intervju nudi korisne smjernice za svakodnevnu brigu o vlastitom zdravlju.
Koji su redovni ginekološki pregledi koje bi žene trebale obavljati i koliko često?
Redovni ginekološki su pregledi koji se rade periodično u cilju otkrivanja rizika od nastanka bolesti i ranog otkrivanja istih, koje su u takvim situacijama potpuno izlječive. Ginekološki pregled se razlikuje i prilagođava dobi i statusu pacijentice. Godišnji pregledi su još uvijek najoptimalniji za rutinsko praćenje i preventivno djelovanje. Za svaki ginekološki pregled, bilo redovni ili ciljani, razgovor sa pacijentom (anamneza) je osnovni dio pregleda. Za mlađe i pacijentice koje nisu imale seksualni odnos pregled se radi ultrazvučno sa punim mjehurom (transabdominalno). Tim pregledom se utvrde pozicija, građa, veličina i funkcija maternice i jajnika. Ova vrsta pregleda je manje detaljna od transvaginalnog pregleda koji se indicira kod žena i djevojaka koje su imale seksualni odnos. Osnovni ginekološki pregled (spolno aktivnih žena) podrazumijeva bimanuelni pregled, uzimanje brisa za Papa-test i ultrazvučni pregled sa vaginalnom sondom.
Kako se može preventivno djelovati protiv ginekoloških bolesti poput raka vrata maternice ili dojke?
Upravo su redovni, rutinski pregledi od ključnog značaja za rano otkrivanje ovih bolesti. Značaj rutinskih pregleda se ogleda u nekoliko stavki; ozbiljne bolesti često počinju bez jasnih simptoma i vrlo često se otkriju „slučajno“. Sa redovnim pregledima se smanjuje period za napredak bolesti, ukoliko se bolest javi u međuvremenu, tj. Između redovnih kontrola. Rak grlića-vrata maternice se dijagnosticira u ranoj fazi papa testom, kolposkopijom i biopsijom grlića. Rane faze i predstadiji raka grlića maternice su izlječivi. Preventivno djelovanje je imunizacija sa HPV-vakcinom, koja se provodi sistematski u ranoj adolescenciji. Na taj način se smanjuje infekcija sa HSV virusom (visokorizični) koji mogu dovesti do razvoja raka grlića maternice.
Što se tiče dojki, rutinski pregledi su indicirani i u ovoj dijagnostici. Samopregledi dojki koje pacijentice same obavljaju predstavljaju važan dio u ranom otkrivanju promjena na dojkama. Ultrazvučni pregled jednom godišnje predstavlja preventivni pregled za rano otkrivanje raka dojki.
Koji su znakovi ili simptomi koji bi trebali potaknuti ženu da posjeti ginekologa?
Bilo koja nepravilnost u ciklusu je razlog posjete ginekologu, bilo da se radi o vremenskom intervalu između ciklusa, kontinuitetu krvarenja ili subjektivnim simptomima koji prate isti. Promjena u količini, boji vaginalnog sekreta, kao i osjećaj svrbeža, peckanja ili čak bolnosti u tom području su također razlog za posjetu ginekologu. Posebno skrećemo pažnju na posjetu ginekologu ukoliko se nakon seksualnog odnosa javi krvarenje, sukrvica ili pojačan sekret. Bolovi u projekciji jajnika i maternice su još jedan od razloga za pregled. Uz rutinske preglede, eventualni vanredni pregledi su obično manje „opasni“.
Koje su osnovne smjernice za održavanje zdrave trudnoće, uključujući prehranu, vježbanje i redovite preglede?
Održavanje zdravih navika u trudnoći je od velikog značaja. Ishrana kao vodeći faktor u životnom stilu je nekad i presudna za zdravu trudnoću. Prehrana bogata proteinima, smanjivanje unosa ugljenih hidrata i slane hrane su možda u jednoj rečenici osnovni postulati zdrave ishrane u trudnoći. Unošenje dovoljne količine vode, bez slatkih i gaziranih pića također doprinosi zdravljuu trudnoći.
Vježbanje u trudnoći je individualno i prilagođava se stanju trudnice, tj. izbjegava se bilo kakva dodatna fizička aktivnost ako je trudnoća na neki način rizična ili ugrožena. Ukoliko je trudnica i prje trudnoće imala ovu vrstu aktivnosti, svakako je poželjno da nastavi, uz prilagođavanje treninga i vježbanja stadiju trudnoće. Kao najpraktičniji način održavanja kondicije u trudnoći preporučuje se šetanje na kvalitetnom zraku. Bez obzira na benefite koje donosi fizička aktivnost u trudnoći, osjećaj bilo kakvog zamora je znak da se aktivnost prekida. „Osluškivanje“ svog organizma je najbolji način da od određene aktivnosti imamo i benefite, a da se u svakom slučaju izbjegnu rizici.
Redovni pregledi su također jako bitni za pračenje trudnoće. Na tim pregledima se redovno mjeri krvni pritisak, prirast u težini trudnice, razgovara se o eventualnim novim simptomima i problemima ukoliko su se javili u međuvremenu. To e idealna prilika da se koriguju neke navike. Ultrazvučni pregled je već dugo vremena standard u kontroli trudnoće. Tim pregledom se detektira napredak embrija/fetusa, potencijalni problemi i smetnje i ambijent u kojem se embrij/fetus razvija. Pregled se može upotpuniti drugim načinima pregleda: palpatorni, inspekcija.
Koji su česti problemi ili komplikacije s kojima se žene mogu susresti tijekom trudnoće i kako se oni mogu rješavati?
Problemi i kolpikacije u trudnoći su mnogobrojne. One na koje može uticati trudnica sama je korigovanje navika, mjenjanje ishrane i kretanje.
Pregledi ljekara-ginekologa služe da se potencijalni prroblemi ili komplikacije što ranije otkriju, prevaziđu i preduprijede. U velikom broju slučajeva terapijom se uspiju prevazići potencijalni probleminastali u trudnoći.
Komplikacije vezane za razvoj ploda ili neke od anomalija se rješavaju prekidom trudnoće, uz detaljno objašnjenje pacijentima šta su razlozi te odluke. Takve odluke se najčešće donose uz dodatni pregled drugog specijaliste-ginekologa, ali apsolutno uz pristanak roditelja.
Koji su faktori rizika za komplikacje tokom trudnoće i kako se mogu minimalizirati?
Redovnim kontrolama, praćenjem stanja trudnice, ploda i nalazima koje trudnica radi u velikoj mjeri se može pratiti stanje i na vrijeme uočiti postojanje ili početak komplikacije.
Postoje i faktori koji se prije trudnoće mogu otkloniti, otkriti i pratiti u toku trudnoće da b se smanjila šansa za komplikacije.
Tokom same trudnoće od najveće važnosti za trudnicu je kvalitetna ishrana, dovoljan unos tečnosti. Sanjivanje slane hrane, hrane bogate ugljenim hidratima smanjiti na minimum. Upravo ovim načinom se može izbjeći jedan od čestih problema u trudnoći, a nerijetko i komplikacija, koju uzrokuje povišen prirast tjelesne mase tokom trudnoće,koji posljedično povećava rizikod povišenog krvnog ritiska i otvara dalje rizike. Izbjegavanje štetnih navika (pušenje, boravak u prostorijama sa duhanskim dimom, alhohol, droge), kao i smanjivanje izlaganja štetnim agensima iz okoline, u velikoj mjeri može spriječiti nastanak komplikacija u trudnoći.
Zašto je važno redovito praćenje trudnoće od strane ginekologa?
Redovnim pregledima u trudnoći se na vrijeme mogu otkriti nepravilnosti u rastu i razvoju same trudnoće. Reagovanje u tom smislu nije uvijek ishod koji želimo, ali u datom trenutku je najbolje rješenje za trudnicu i njeno buduće reproduktivno i opće zdravlje.
S druge strane ginekolog na pregledima prati zdravstveno stanje trudnice, uočava promjene od kojih se većina uz adekvatnu terapiju može korigovati.
Subjektivni osjećaj trudnice da neko stručan vodi brigu o njoj i trudnoći je dodatni osjećaj rasterećenosti koji u tom vremenskom periodu jako znači svim trudnicama. Svaki ljekar, specijalista ginekologije i akušerstva daje svoj maksimum tokom pregleda zbog svijesti da je to jedan od najvažnijih perioda u životu žene.
Kako se žene mogu pripremiti za porođaj?
Pored općenitih uslova, koji podrazumijevaju uredan socioekonomski aspekt, emocionalna priprema je od ključne važnosti. Veoma dobar način pripreme za porod je psihofizička priprema za porod koju, izuzetno, kvalitetno obavljaju obučene osobe u ZZŽiM. Pored njih atraktivne i vrlo korisne sadržaje i programe nude i druge ustanove (najčešće privatne škole za trudnice).
Razgovor i preporuke koje trudnice dobiju u privatnim kontaktima su jako važne i često najdominantnije, a ukoliko nisu ispunjene negativnim iskustvima, mogu biti i od velike koristi.
Koji su savjeti za postporođajnu njegu i oporavak nakon porođaja?
Najviše uputa o njezi nakon poroda trudnica dobije u porodilištu. Redovni posjeti patronažnih sestara nakon poroda su također jako bitni i u velikoj mjeri mogu biti dovoljni. Pripreme prije poroda uključuju samostalno čitanje i pripremu same trudnice i ranije spomenute psihofizičke pripreme za porod, tokom kojih se i o ovoj temi jako detaljno razgovara.
