mr.sc. Olivera Babić: Anemija u trudnoći i ishrana

Dijagnozu anemije postavljamo kada se laboratorijskim monitoringom ustanovi smanjen broj eritrocita ili količina hemoglobina u krvi.

Piše: mr.sc. Olivera Babić, spec.za ishranu i dijetetiku

U većini slučajeva trudnoća protiče normalno i završava se rađanjem zdravog djeteta, ali kod nekih trudnica u vrijeme graviditeta, mogu da se jave određeni zdravstevni problemi koji narušavaju normalan trudnički tok , te mogu čak ugroziti život majke i ploda. Jedna od takvih komplikacija je anemija koja zahtijeva pravovremeno liječenje i svakako prilagođenu ishranu.

Šta je anemija ?

Anemija ili malokrvnost predstavlja smanjenje broja eritrocita – crvenih krvnih zrnaca ili hemoglobina u krvi. Kod trudnica se javlja najčešće u drugoj polovini graviditeta. Uzroci njenog nastanka mogu biti različiti, ali najčešće se radi o malokrvnosti zbog nedostatka željeza i tado govorimo o sideropenijskoj anemiji , a ako nastaje kao posledica deficita folne kiseline (vitamin B9) i vitamina B12 onda je riječ o megaloblastnoj anemiji.

Dijagnozu anemije postavljamo kada se laboratorijskim monitoringom ustanovi smanjen broj eritrocita ili količina hemoglobina u krvi. Samim tim tkiva ne dobijaju dovoljnu količinu kisika, te ga i beba ne dobija u potrebnoj količini.

O sideropenijskoj anemiji govorimo kada se javi deficit željeza zbog ispražnjenih depoa i kada je njegova ukupna količina u organizmu smanjena. Nastaje uglavnom kao posledica nedovoljnog unošenja željeza ili usljed poremećene apsorpcije ili povećane potrošnje ovog minerala ( u trudnoći ili za vrijeme laktacije) ili zbog hroničnog gubitka krvi i hemolize sa hemoglobinurijom.  Uglavnom se manifestuje u početku subjektivnim simptomima kao što su adinamija, zamor, glavobolja, emocionalna labilnost i depresija. Sa razvojem anemije, simptomi se proširuju na tahikardiju sa hipotenzijom, omaglice, palpitacije i poremećaje sna. U fizikalnoj dijagnostici možemo naći fisure na uglovima usana, atrofiju papila na jeziku i glositis, koilonihiju , suhu i lomljivu kosu, bljedilo kože i sluznica , hladnoću ekstremiteta .

Megaloblastna anemija nastaje kao odraz nedostatka folne kiseline i vitamina B12 koji su neophodni za stvaranje normalnih crvenih krvnih zrnaca i sintezu DNK. Promjene su najviše izražene na organima sa brzim metabolizmom ćelija (hematopoetski sistem, epitel kože, gastrointestinalni trakt) .

Da li su i zašto žene u trudnoći podložne anemiji?

Trudnoća je jedno od stanja koje može biti komplikovano anemijom prije svega zbog toga što veliki broj žena ulazi u trudnoću anemične zbog gubitka krvi obilnim menstruacijama ili zbog neadekvatne ishrane. Osim toga, može se javiti nesrazmjera između povećanih potreba trudnice i ploda s jedne strane i smanjenog unosa ili resospcije neophodnih nutrijenata u digestivnom sistemu majke s druge strane.

Najčešći uzrok anemije u normalnoj trudnoći je povećanje zapremine krvi, što dovodi do hemodilucije ili razrjeđenja krvi tj. smanjenja koncentracije crvenih krvnih zrnaca (eritrocita), uz povećanje količine tečnog dijela krvi.

Iako se u trudnoći masa eritrocita povećava, porast zapremine plazme je još veći, te nastaje relativna – fiziološka anemija. Laboratorijski, tada nalazimo snižene vrijednosti hemoglobina, hematokrita  i eritoricita  bez promjene u MCV – u (srednjem korpuskularnom volumenu eritrocita).

Potrebe trudnica za folnom kiselinom veće su 50% nego potrebe u normalnom stanju, pa će usled nedovljnog unosa vitamina B12 i folne kiseline doći do razvoja megaloblastne anemije tokom graviditeta.

Posledice anemije u trudnoći mogu biti veoma ozbiljne i manifestirati se zastojem u rastu ploda, prijevremenim porođajem, intrauterinom smrti ploda . Karakteristično je da je kod anemičnih majki češća postporođajna depresija i kasnije usporen psihomotorni razvoj djeteta.

Tokom vaginalnog porođaja, svaka porodilja gubi oko 500 ml krvi, a carskim rezom može izgubiti i do 1000 ml . U vrijeme laktacije , potroši se oko 30 mg željeza mjesečno. Šta nam to govori – da bi svaka trudnica trebalo da održava dobru krvnu sliku tokom cijelog perioda graviditeta.

Kako liječiti anemiju ?

Anemija u trudnoći je svakako jedno od stanja gdje primarnu ulogu igra dijetoterapija. Međutim, veoma je važno pri ordiniranju iste, voditi računa da se zadovolje sve potrebe organizma buduće majke, u  gradivnom, energetskom i unosu zaštitnih materija, kao i o tome da anemične osobe imaju loš apetit i smanjenu mogućnost iskorištavanja nutritivnih materija.

Ukoliko se kod trudnice dijagnosticira sideropenijska anemija, onda oragnizam mora dobiti više proteina i željeza.  Prema stepenu iskoristljivosti, željezo u namirnica se javlja u više oblika i to kao  : hem, fero – oblik Fe²⁺ (porijeklom iz mesa) i non – hem feri oblik Fe³⁺ (biljnog porijekla). Da bi se željezo resorbovalo, jedinjenja unesena hranom moraju se reducirati do fero-oblika Fe²⁺ i to pod dejstvom hlorovodonične kiseline u želucu i reducirajućih faktora iz hrane. Za redukciju Fe³⁺ oblika u Fe²⁺ neophodan je vitamin C , koji je svakako najkvalitetniji unijet iz hrane, u prirodnom obliku.

Kada govorimo o unosu željeza iz prehrabenih materija, najbolje je anemičnim trudnicama preporučiti svakodnevni unos mesa, jer se tako željezo najbolje iskorištava. Poželjno je povećati unos nemasnog crvenog mesa poput junetine i govedine, ali i morske ribe, puretine, jaja (posebno kuvanih), svakako vodeći računa o vrijednostima holesterola u krvi.

Od namirnica biljnog porijekla, najbogatije željezom su špinat, blitva, zelena salata, zelje, cvekla, brokula, borovnica, kupina, aronija, crno grožđe, malina, kopriva. Chia sjemenke su, takođe, jedan od izvora željeza te se mogu kombinovati sa žitaricama (zobene pahuljice isl) i biti dobar dodatak doručku ili užini trudnice.

Za prevenciju megaloblastne anemije, preporučuje se redovan unos namirnica bogatih folnom kiselinom, koja se u prirodi nalazi u obliku soli tzv. folata. Folnom kiselinom su bogati posebno zeleno lisnato povrće, špnat, brokula, karfiol, blitva, šparoga, jaja, mahunarke, gljive, narandže, pahuljice, te hljeb i peciva od cijelovitog zrna žitarica. Važno je naglasiti da je neophodna pravilna termička obrada navedenih namirnica , obzirom da je folna kiselina osjetljiva na visoke temperature. Poželjno je da se povrće jede sirovo ili kuvano na pari ili u veoma malo vode.

Da li se u liječenju anemije preporučuje suplementacija ?

Generalno, zdravije je i lakše jesti hranu bogatu željezom nego rješavati problem suplementima. Međutim, u određenim slučajevima, kao što je blizanačka ili višeplodna trudnoća, nemoguće je prehranom unijeti adekvatnu količinu željeza, te je neophodno uzimati suplemente.

Suplemente bi trebalo isključivo uzimati uz dogovor za ordinirajućim ginekologom i svakako birati preparate koji sadrže organsko željezo (jer se ono bolje podnosi i apsorbuje ) , vitamin C i folnu kiselinu. Radi bolje iskoristljivosti, poželjno je uzimati ih između obroka, a nikako uz multivitaminske preparate.

Važno je napomenuti da prevelika količina željeza unijeta u vidu suplementa, može biti uzrokom opstipacije. Dalje, bitno je provjeriti koji oblik željeza je u preparatu, jer često sadrže neorganski, manje iskoristljiv oblik ovog minerala, koji će se samo 10% apsrobovati.

Osim izbora dobrog suplementa za nadomjestak željeza, bitno je voditi računa i o unosu C vitamina jer on pospješuje njegovu iskoristljivost. Suprotno tome, neophodno je ograničiti (ako je potrebno i potpuno izbaciti) unost tanina , materije koja smanjuje resorpciju željeza. Takve namirnice su kafa, kakao, crni indijski čaj, rogač, dunja . Umjesto čaja i kafe, uz obrok je zdravije popiti svježe cijeđeni sok od narandže ili limuna  uz eventualno malo meda.

Šta biste kao dijetolog preporučili anemičnim trudnicama?

Navešću par primjera – recepata  , koje u ordinaciji često dam preporuku budućim majkama sa manjkom željeza u krvi.

1. Kaša od cvekle : oprati i oguliti 1 manju svježu cveklu , 1 kiselu jabuku i 1 mrkvu. Izrendati i dodati 2 čajne kašike soka od svježe cijeđenog limuna. Nakon 5 minuta, dodati 1 kafenu kašičicu meda. Konzumirati kašu 2 puta sedmično, uvijek svježe pripremljenu.
2. Kuglice od smokve : samljeti 100g suvih smokava , 200g suvog grožđa, 100g susama i 100g badema. Dodati 1 kašiku soka od svježe cijeđenog limuna i 1 kašiku bioorganskog kakaa. Sve izmiješati, oblikovati kuglice, uvaljati u mljevene bademe. Obzirom da su veoma kalorične i slatke, ograničiti unos na 2 – 3 dnevno.
3. Koktel od cvekle : očistiti i izrendati 500g cvekle i 500g mrkve, iscijediti 2 limuna i dodati 800ml vodi. Ostaviti poklopljeno 24 sata na hladnom mjestu. Nakon toga procijediti i dodadti 250g meda i sok od 500g limuna . Dugo miješati dobijenu masu, dok se ne izjednači, a zatim sipati u boce i čuvati u frižideru. Koktel piti pola sata prije jela, jednom dnevno , ne više od 50 – 100 ml.
4. Zelene galete : u dubljoj posudi pomiješati 500g integralnog brašna, 100g susama, malo soli i 1 kašičicu sode bikarbone. Dodati 100 ml maslinovog ulja, 50g blanširane i isjeckane koprive i vode po potrebi, da bi se dobilo srednje mekano tijesto . Od dobijenog tijesta praviti kuglice veličine oraha i peći u aparatu za galete.
5. Med sa koprivom : pomiješati 500g meda sa 200g svježe blanširane , samljevene koprive ili 500g meda i 100g sjemena koprive.

Napomena : ukoliko pijete suplemente željeza, ne koristite preparat sa koprivom.