mag.ph. Merima Đuzelić: Rok trajanja lijekova nakon otvaranja – šta roditelji često ne znaju?

Koliko dugo lijek ostaje siguran i efikasan nakon što je otvoren?

Piše: mag.ph. Merima Đuzelić

Biografija: Merima Đuzelić magistrica je farmacije sa četverogodišnjim radnim iskustvom u struci. Završila je gimnaziju u Cazinu, nakon čega je upisala Univerzitet u Banjoj Luci, Medicinski fakultet, odsjek Farmacija. Ljubav prema farmaciji razvila je još tokom osnovnog i srednjoškolskog obrazovanja, kada je pokazivala posebno interesovanje za hemiju i učestvovala na brojnim takmičenjima iz ove oblasti. Upravo su radoznalost prema nauci i želja za razumijevanjem hemijskih procesa usmjerile njen profesionalni put ka farmaciji. Tokom studija posebno je uživala u praktičnom radu na farmaceutskim vježbama i izradi lijekova. Posebno interesovanje razvila je za oblast hormonske terapije i liječenja hormonskih poremećaja. Svoj završni rad posvetila je istraživanju biljnih prekursora koji su doveli do razvoja metformina, jednog od najznačajnijih lijekova u terapiji šećerne bolesti. Farmaciju doživljava kao dinamičnu nauku koja zahtijeva stalno usavršavanje i praćenje novih stručnih smjernica i istraživanja. Upravo zato kontinuirana edukacija predstavlja važan dio njenog profesionalnog razvoja, a u skorijoj budućnosti planira upis specijalističkih studija kako bi dodatno produbila svoje znanje iz oblasti farmacije.Kroz svoj rad nastoji pacijentima na jasan i razumljiv način približiti farmaceutske savjete i informacije važne za očuvanje zdravlja.

Kada dijete dobije temperaturu, kašalj ili infekciju, roditelji često posegnu za lijekovima koje već imaju u kućnoj apoteci, vjerujući da su sigurni za upotrebu sve dok na pakovanju nije istekao naznačeni rok trajanja. Međutim, malo ko zna da otvaranjem lijeka počinje novi period njegove stabilnosti i sigurnosti. Izloženost zraku, vlazi, svjetlosti i nepravilno skladištenje mogu značajno utjecati na djelotvornost lijeka, ali i povećati rizik od kontaminacije, posebno kod djece. O tome koliko dugo lijekovi zaista ostaju sigurni nakon otvaranja, koje su najčešće greške roditelja i kako pravilno čuvati lijekove kod kuće, piše Merima Đuzelić, magistrica farmacije sa višegodišnjim iskustvom u radu s pacijentima.

U svijetu modernog roditeljstva, briga za zdravlje djeteta je prioritet.Pravilna primjena lijekova u pedijatrijskoj populaciji zahjteva dodatnu pažnju zbog specifičnosti farmakokinetike i povećane osjetljivosti djece na potencijalne štetne efekte. Roditelji se u svakodnevnoj praksi često oslanjaju  na lijekove dostupne u kućnoj apoteci, međutim jedno od ključnih pitanja koje mnogi zanemaraju jeste: Koliko dugo lijek ostaje siguran i efikasan nakon što je otvoren?

Mnogi roditelji vjeruju da lijekovi imaju isti rok trajanja kao što piše na pakovanju lijeka, bez obzira na to da li je lijek već korišten. Istina je da otvaranje ambalaže, izloženost zraku, svjetlu i temperaturi može dovesti do degradacije aktivne supstance i promjene faramaceutskih karakteristika lijeka. Zato je važno razumijeti koliko dugo se lijek može čuvati nakon otvaranja jer pogrešno skladištenje i korištenje lijekova može imati ozbijne posljedice po zdravlje, posebno kod djece.

Zašto se mijenja rok trajanja lijekova nakon otvaranja?

Nakon što se lijek otvori, izložen je vanjskim faktorima poput zraka,svjetlosti, vlage što s vremenom može dovesti do smanjenja koncentracije aktivne supstance ili kontaminacije mikroorganizama.

Glavni faktori koji utječu na rok trajanja lijeka nakon otvaranja su:

  1. Vlaga i izloženost zraku: Tečni oblici lijekova,sirupi i kapi su posebno osjetljivi. Kiseonik može dovesti do oksidacije aktivnih supstaci lijekova, a vlaga može promjeniti pH ili izazvati rast mikroorganizama
  2. Svjetlost: Neki lijekovi,posebno vitamini i antibiotici, degradiraju se pod utjecajem svjetlosti.
  3. Temperatura: Lijekovi imaju optimalnu temperaturu čuvanja pa ukoliko se lijek čuva na neodgovarajućim temperaturama doćiće do njegove ubrzane razgradnje.
  4. Mikrobiološka kontaminacija: Otvaranjem ambalaže, omogućava se ulazak bakterija, gljivica i drugih mikroorganizama, što je posebno rizično kod tečnih i višedoznih preparata.

Šta roditelji često ne znaju?

Roditelji često misle da lijekovi zadržavaju svoju efikasnost sve dok ne istekne rok trajanja naveden na ambalaži lijeka. Međutim istina je drugačija. Tablete i kapsule su uglavnom stabilne i nakon otvaranja zbog čvrstog farmaceutskog oblika, ali tečni oblici poput sirupa, kapi i suspenzija imaju kraći period korištenja nakon otvaranja. Često se dešava da roditelji drže otvorene sirupe i po nekoliko mjeseci ne znajući da je njihova stabilnost ograničena. Zbog toga faramaceuti savjetuju da se antibiotici za djecu koriste unutar 7 do 14 dana od otvaranja. Sterilni preparati poput kapi za oči imaju svoj standardni rok nakon otvaranja 28 dana zbog rizika od kontaminacije čak kada sadrže i konzervanse. Topikalni preparati,kreme i masti, obično zadržavaju stabilnost 3-6 mjeseci nakon otvaranja.

Datum ˝najbolje do˝ na pakovanju odnosi se isključivo na neotvoreno pakovanje. Jednom kada se lijek otvori, taj datum više ne garantuje sigurnost i efikasnost. Zbog toga je važno uvijek pratiti promjene boje, mirisa ili konzistencije. Jedan i od uobijčajnih nesporazuma sa kojim se pacijenti susreću jeste  čuvanje lijekova u frižideru. Iako neki lijekovi, poput insulina ili određenih sirupa, zahtjevaju hladnu temperaturu čuvanja kod mnogih drugih lijekova to može smanjiti djelotvornost ili promjeniti teksturu lijeka. S toga je ključno uvijek pratiti upustvo proizvođača i po potrebi se posavjetovati sa farmaceutom.

Kako pravilno čuvati lijekove kod kuće?

Čuvanje lijekova na pravilan način jednako je važno kao i njihovo pravilno doziranje. Prvi korak u čuvanju lijeka je ostaviti uvijek lijek u orginalnoj ambalaži, jer premještanje lijeka u druge posude izvan ambalaže može dovesti do kontaminacije ili hemijske degradacije.

Vrlo je važno lijekove držati daleko od svjetlosti i valge. Kuhinja i kupatilo često nisu idealna mjesta zbog visokih temperatura i vlage koje ubrzavaju razgradnju aktivnih supstanci. Najbolje je pronaći suhu, hladniju i tamnu prostoriju gdje lijek može ostati stabilan tokom cijelog preporučenog perioda.  Jedan od efikasnih savjeta jeste označiti datum otvaranja lijeka na ambalaži. To pomaže roditeljima da prate stvarni rok trajanja i sprječava korištenje lijeka koji je izgubio svoju djelotvornost. Također lijekove ne treba dijeliti sa drugim članovima porodice, čak kada se radi o istom sirupu ili antibiotiku, jer to povećava rizik od mikrobiološke kontaminacije i smanjuje sigurnost primjene.

Ovi jednostavni koraci čine velike razlike u očuvanju djelotvornosti i sigurnosti lijekova kod kuće. Samoinicijativno korištenje starog lijeka može biti opasno naročito kod djece. Primjena nestabilnog lijeka može dovesti do subterapijskih doza, terapijskog neuspjeha i razvoja rezistencije, naročito kod antibiotika. Prisustvo mikroorganizama u kontaminiranom lijeku može izazvati sekundarne infkecije, što je posebno rizično kod djece zbog nedovoljno razvijenog imunološkog sistema.

Zaključak:

Razumijevanje roka trajanja lijekova nakon otvaranja ključan je za sigurnost i zdravlje djece i odraslih. Sirupi, kapi i antibotici u tečnom obliku zahtjevaju posebnu opreznost, dok tablete i kapsule često imaju veću otpornost.

Edukacija roditelja, pravilno čuvanje lijekova i poštivanje preporučenog perioda upotrebe lijeka mogu značajno smanjiti rizik od neželjenih posljedica i osigurati optimalno terapijski učinak.