Sa hranom za bebe smo bez obzira na godišnje doba uvijek dodatno oprezni.
Intervju: mr ph. Magdalina Janković
Ljetni mjeseci donose brojne izazove kada je riječ o ishrani beba i male djece – od visokih temperatura koje utiču na apetit, do povećanog rizika od kvarenja hrane i dehidracije. Upravo zato je u ovom periodu posebno važno znati kako prepoznati potrebe djeteta, pravilno kombinovati dojenje s nemliječnom ishranom i održati visok nivo higijene pri pripremi obroka.
O ovim važnim temama razgovarali smo s mr. ph. Magdalinom Janković, magistrom farmacije, sertifikovanim savjetnikom za dojenje i ishranu djece. Sa preko 800 zadovoljnih klijenata i bogatim iskustvom u radu s roditeljima, Magdalina donosi stručne, ali i lako primjenjive savjete za sve koji žele svoje dijete hraniti sigurno, nutritivno i s ljubavlju – čak i tokom najvećih vrućina.
Možete li nam ukratko predstaviti svoju stručnu pozadinu i iskustvo u radu s dojenjem i ishranom male djece?
Ja sam po zanimanju magistar farmacije i sertifikovani savjetnik za dojenje i nemliječnu ishranu djece. U toku edukacije za dojenje pored teorijskog djela obavezan dio je rad sa mamama i bebamama uživo i online i to sve vođeno mentorstvom u trajanju od 6 mjeseci. Što se tiče nemliječne ishrane, edukacija je namijenjana isključivo zdravstvenim profesionalcima i daje mnoge alate u ruke za bebe i djecu do predškolskog uzrasta iako je moja sfera interesovanja usmjerena najviše na period do godinu dana bebinog života. Do sada je kroz moje edukacije i individualan rad prošlo više od 800 zadovoljnih klijenata.
Kako prepoznati znakove dehidracije kod male djece, posebno kod beba koje još ne govore?
Znakove dehidratacije prepoznajemo po smanjenom broju mokrih pelena, suvim očima i ustima, uvučenoj fontaneli i koži koja se na dodir uvuče i ne vraća u prvobitni položaj. Mogu biti prisutni ubrzano disanje i puls, djeca obično budu slabije aktivna, malaksala su.
Da li se mijenja učestalost dojenja ili količina obroka tokom ljeta?
Aposlutno da. S obzirom na sastav majčinog mlijeka koji je iznad 80% voda, očekuju se češći i kraći podoji kako se bi se zadovoljila žeđ bebe. Što se tiče nemliječnih obroka, svi prirodno jedemo obroke koji se lakše vare, a u redu je da se i količina nešto smanji zbog povećanog unosa tečnosti.
Imaju li djeca u dobi nakon dojenja (1-3 godine) manji apetit po vrućinama? Kako roditelji mogu reagovati?
Možemo očekivati smanjen apetit ljeti iako se ne javlja kod sve djece. Ono što je bitno u tim momentima jeste reakcija roditelja, koji treba da nastavi da nudi raznovrsnu hranu, ne nudi zamjenske obroke za koje misli da su djeci draži pod parom “samo da pojede bilo šta”, poštovati dječiji osjećaj za sitost i glad što znači da neće biti forsiranja odbroka niti količina koje treba da se pojedu tokom obroka.
Koji je optimalan period za uvođenje nemliječne hrane i da li se preporučuje započinjati taj proces ljeti?
Najbolji period je onda kada beba pokaže znakove spremnosti, to obično biva sa navršenih 6 mjeseci. Ljeto zbog izobilja svježih sezonskih namrinica je jedna od idealnih sezona za započinjanje ovog procesa ili barem za adekvatno skladištenje namirnica kako bi ih imali tokom zimskih mjeseci
Postoje li posebne preporuke u vezi s higijenom i čuvanjem hrane u toplijim mjesecima?
Sa hranom za bebe smo bez obzira na godišnje doba uvijek dodatno oprezni. Preporuka je pripremati svježe obroke koji će da se pojedu u što kraćem roku, a kada je riječ o uspremanju u frižider da to ne bude duže od 24h čuvanja za pripremljenu hranu.
Koje namirnice preporučujete za prve obroke ljeti, s obzirom na vrućinu i kvarljivost?
Kod izbora namirnica se uvijek vodimo pravilom da su to sezonske namirnice i ako je moguće da su iz domaćeg uzgoja, odnosno da nisu tretirane pesticidima. Ne postoji jedna idealna namirnica koja može da se preporuči svima.
Kako roditelji mogu kombinovati dojenje i nemliječnu ishranu tokom toplih dana?
Dojenje se uvijek nastavlja na zahtjev bebe, bez obzira na nemliječnu ishranu. Obroci nemliječne hrane se nude kada beba nije suviše gladna ali ni sita. Ne treba da brine roditelje povećan broj podoja tokom ljeta i da će to značajno uticati na sam proces uvodjenja nemliječne ishrane jer nam nije akcenat na količini hrane po obroku nego na raznovrsnosti, upoznavanju novih tekstura, ukusa i mirisa, kao i sticanju novih motornih vještina.
Postoji li rizik od proljeva ili probavnih smetnji zbog ljetne ishrane? Kako ih prevenirati?
Ukoliko je hrana svježe pripremljena i mikrobakteriološki ispravna ne postoji takav rizik. Međutim, ljeto kao godišnje doba veoma često jeste period kada se javljaju stomačni virusi i kada dosta djece bude zaraženo istim. Najbolja prevencija je pravilno uspremanje i čuvanje hrane. A što se tiče prevencije stomačnog virusa, jačanje imuniteta, ukoliko idete na put dobro je uvesti probiotik prije i tokom samog boravka na putu.
Koje su najčešće greške koje roditelji prave kada je riječ o ishrani djece ljeti?
Rekla bih da je to jednolična ishrana bazirana uglavnom na voću ili nuđenje dosta rafinisanih rashlađenih namirnica i pića.
Imate li neki zlatni savjet za roditelje koji prvi put uvode nemliječnu hranu u ljetnim mjesecima?
Pripremite se za taj proces prije samog početka uvođenja ishrane. Neka vaš osnovni cilj bude raznovrsna i zdrava ishrana, sa što manje obrađenih namirnica. Akcenat neka bude na što više boja na tanjiru i nutritivno bogatim obrocima, o količinama nemojte da brinete. Pratite bebu, njene signale za sitost i glad, uživajte u izučavanju i usvajanju novih vještina kod vaše bebe.
