Simptomi su skoro pa isti, s tim da kod obične prehlade traju do 7 dana, uz blago do nikako povišenu tjelesnu temperaturu, slabijeg intenziteta kašlja, kihanja i curenja nosa.
Intervju: Lana Mrdović, dr. opće prakse
Proljetni mjeseci sa sobom donose promjene u vremenskim uvjetima, što, nažalost, često ima utjecaja na zdravlje djece. Dok se priroda budi, djeca postaju aktivnija, što, s jedne strane, doprinosi njihovom fizičkom zdravlju, ali također otvara vrata virusnim infekcijama. Dr. Lana Mrdović, doktor opće prakse iz Sarajeva, sa nama je razgovarala o tome kako prepoznati simptome proljetnih viroza, koja su najčešća oboljenja u ovom periodu i kako se zaštititi od njih. U razgovoru s njom saznali smo i niz savjeta o higijeni, prehrani, važnosti sna i cijepljenja, te kako roditelji mogu poduprijeti oporavak svoje djece nakon viroza. U nastavku pročitajte više.
Proljetni mjeseci donose promjene u vremenskim uvjetima koje mogu utjecati na zdravlje djece. Šta su najčešće viroze koje zahvate djecu u ovom periodu?
Na prvom mjestu, viroze koje se najčešće pojavljuju u proljetnom periodu kod djece su: infekcije gornjih respiratornih puteva, konjunktivitis i gastritis.
Zašto su proljetni mjeseci posebno izazovni za djecu, kada je riječ o prehladama i virusnim infekcijama?
Proljetni mjeseci su izazovni za sve nas, ne samo za djecu, zbog sunca, blagog porasta temperature i ljepšeg vremena. Sunce pozitivno utiče na naše raspoloženje, djecu motiviše da svoje slobodno vrijeme provode vani, sa prijateljima, porodicom u prirodi, najčešće u fizičkim aktivnostima (sport, igra) kojima zagrijavaju svoje tijelo i pojačano se znoje. Lijepo vrijeme ih zavara da je vani jednako toplo koliko su se oni zagrijali, pa zbog toga po završetku igre i treninga, neadekvatno se obuku i zaštite od hladnoće. Smatram da je to zbog prevelike radosti što su pobijedili ili velikog razočaranje što su izgubili, pa kapa, šal i rukavice im nisu ni na kraj pameti, a posebno da zakopčaju jaknu kada vani puše hladan vjetar.
Koji su simptomi na koje roditelji trebaju obratiti pažnju kada se dijete razboli tijekom proljeća?
Simptomi infekcija gornjih respiratornih puteva, kao najčešćih viroza koje se javljaju kod djece su: porast tjelesne temperature, kašalj, kihanje, umor, oslabljen apetit, malaksalost, curenje nosa ili začepljen nos.
Većina navedenih simptoma su opšti simptomi, što znači da mogu biti i simptomi nekih drugih bolesti, ne isključivo respiratornih. Stoga preporučujem da roditelji obrate pažnju, na samo opšte stanje svoga djeteta, kao i eventualne prisutne alergije, kako bi mogli razlučiti da li su to simptomi akutne ili trenutne bolesti, ili pogoršanje već ustanovljene alergije, eventualno početak novo nastale alergije.
Kako možemo razlikovati običnu prehladu od ozbiljnijih virusnih infekcija? Kada je potrebno konzultirati doktora?
Roditelji su “majstori” u prepoznavanju bilo kakvih odstupanja kada je riječ o stanju njihove djece, posebno majke. Iz vlastitog iskustva, tokom rada u primarnoj zdravstvenoj zaštiti, najveći broj informacija o stanju, simptomima i znakovima bolesti kod djece, dobijala sam upravo od roditelja.
Razlika između obične prehlade i ozbiljnih virusnih infekcija može se ustanoviti na osnovu jačine simptoma i njihovog trajanja. Simptomi su skoro pa isti, s tim da kod obične prehlade traju do 7 dana, uz blago do nikako povišenu tjelesnu temperaturu, slabijeg intenziteta kašlja, kihanja i curenja nosa. Vrlo primjetno se stanje poboljšava nakon korištenja ljekovitih sredstava (čaj, sirupi, tablete za kašalj, sprej za nos) i ne postoji razlog ili indikacija da se djetetu ordiniraju lijekovi od strane ljekara.
Ako simptomi traju duže od 7 dana, bez poboljšanja, odnosno više je izraženo pogoršanje simptoma. Povišena tjelesna temperatura se ne može spustiti bez većih doza antipiretika (lijekovi za spuštanje tjelesne temperature), bolovi su jače izraženi ne samo u toku dana već i tokom noći, dijete slabije jede, slabije spava, ne ide u školu i nema snage za dnevne aktivnosti, više spava, žali se na nemoć i slabost, preporučujem da se roditelji java ljekaru za pregled i laboratorijske pretrage, kao i ordiniranje odgovarajuće terapije.
Kakvu ulogu igra higijena (pranje ruku, korištenje maramica, itd.) u prevenciji proljetnih viroza?
Higijena tijela je pola zdravlja. Održavanjem higijene, održavamo čistoću naše kože i tijela, čime sprječavamo zastupljenost mikroorganizama nakon dnevnih aktivnosti. Okruženja u kojima radimo i idemo u školu nisu najčišći prostori, kao ni javni gradski prevoz koji koristimo svakodnevno. Telefoni koji su nam non stop u rukama, na površini svog ekrana sadrže ne samo bakterije sa telefona, već i sve one koje smo nanijeli tipkanje po njima, a potiču nam od svih stvari koje smo dotakli tog dana.
Moja preporuka je da se djeci od malena objasni važnost pranja ruku po dolasku kući, ali i brisanju ekrana telefona. Činjenica je da su djeca, nažalost, sve više na telefonima, ali istovremeno nam je to i prednost jer njihovu pažnju možemo nakratko oduzeti ako im pošaljemo edukativni klip o pranju ruku i prednostima. Svakako da najveću ulogu ima razgovor i vrijeme koje provodimo sa djetetom, i ako ga iskoristimo kako treba možemo postići super rezultate.
Kakav je značaj prehrane u jačanju imuniteta djece tijekom proljeća? Koje namirnice preporučujete za poboljšanje imuniteta?
Prehrana djece je važna tokom čitave godine, posebice u periodima između dva godišnja doba, sa naglaskom na prelasku iz zime u proljeće, te iz ljeta u jesen. Moja preporuka bi bila da se pojača unos sezonskog voća i povrća, jer su to najbolji i najzdraviji izvor vitamina. Vitamin C ključan je faktor za imunitet, zbog svog višestrukog djelovanja na imuni odgovor tokom bolesti. Jutra vikenda mogu započinjati uz cijeđeni sok od naranče, limuna, grejpa, uz dodatak đumbira i meda, za jači efekat na imuni sistem. Unos domaćih pilećih supa, sa većim procentom masnoće dodatno pomaže za održavanje imuniteta.
Koliko je važan odmor i san u procesu oporavka djeteta od virusnih bolesti?
Osnova zdravlja zasniva se na tri najvažnije stavke: zdrava ishrana, unos vode prema tjelesnoj težini i potrebama organizma i san.
Prema preporukama Mayo Clinic (referenca: https://www.mayoclinic.org/healthy-lifestyle/adult-health/expert-answers/how-many-hours-of-sleep-are-enough/faq-20057898), u navedenoj tabeli, prikazana je preporučena količina sna prema životnoj dobi:
| Dobna skupina | Preporučena količina sna |
| 4 – 12 mjeseci | 12 – 16 h tokom 24h, uključujući i dnevne odmore |
| 1 – 2 godine | 11 – 14 h tokom 24h, uključujući i dnevne odmore |
| 3 – 5 godina | 10 – 13 h tokom 24h, uključujući i dnevne odmore |
| 6 – 12 godina | 9 – 12h tokom 24h |
| 13 – 18 godina | 8 – 10h tokom 24h |
| Odrasli | 7 ili više sati tokom noći |
Tokom sna, organizam se odmara i oporavlja od proteklog dana, poput sabiranja iskustava i dešavanja. Potreban nam je san kako bismo bili spremni za novi dan, ali i kao priprema za borbu sa potencijalnim virusima u našoj okolini.
Kakve su preporuke u vezi s cijepljenjem djece protiv sezonskih virusa? Postoje li neki posebni savjeti za roditelje koji razmišljaju o cijepljenju?
Smatram da je redovna vakcinacija djece jako važna stavka ne samo u prevenciji bolesti, već i u edukaciji djece o važnosti vakcinacije. U sklopu redovne vakcinacije, koja traje od 0 do 18 godina, djeca koja se vakcinišu budu zaštićena od bolesti, njihovih težih oblika kao i potencijalnih komplikacija bolesti.
Savjet za roditelje koji bih voljela izdvojiti je da za sve informacije koje ih zanimaju o vakcinama pitaju svoje porodične ljekare ili pedijatre. Tačnost i provjerenost informacija je sigurnija kada dolazi od ljekara, starijeg sa više iskustva ali i mlađeg prepunog entuzijazma, znanja i želje da objasni i najsitniji detalj.
Na kraju, što bi roditelji trebali znati o tome kako podržati oporavak djeteta nakon što preboli proljetnu virozu?
Uzimajući u obzir sve što je navedeno u ovom intervjuu, fokus bih još jednom vratila na zdravu ishranu sa sezonskim namirnicama i referencom na domaće proizvode, provođenje što više vremena na svježem zraku i u dobrom društvu, odrastanje uz ljubav i pažnju, kao i adekvatna suplementacija ako je potrebna nakon savjetovanja sa ljekarom.
