Kako previše vremena provedeno ispred ekrana utiče na vid vašeg djeteta?

Broj kratkovidnih osoba zadnjih 30 godina dosta je porastao, jedna američka studija dokazala je porast od 66% kod osoba starijih od 12 godina.

Piše: prim.dr.sc. Melisa Ahmedbegović Pjano, specijalista oftalmologije

Prim.dr.sc. Melisa Ahmedbegović Pjano završila je Medicinski fakultet u Sarajevu 2001 godine, a specijalizaciju iz područja oftalmologije 2005 godine. Do 2011 zaposlena je u očnoj Klinici KCUS kada prelazi u Kliniku Svjetlost u Sarajevu gdje je i danas zaposlena kao specijalista oftalmologije, refraktivni hirurg. Nakon završenog postdiplomskog studija odbranila je magistarski rad pod nazivom „Uloga pahimetrije u pristupu pacijentima sa primarnim glaukomom otvorenog komornog ugla, normotenzivnim glaukomom i okularnom hipertenzijom“ Doktorsku disertaciju odbranila je 2016. godine na temu “Uporedbe rezultata implantacije dvaju vrsta fakičnih intraokularnih leća za korekciju miopije.” U aprilu 2019. godine dodijeljeno joj je zvanje Primarijus, kao priznanje za dugogodišnji uspješan rad i na ostvarenim posebnim rezultatima na zaštiti zdravlja stanovništva i razvoju zdravstva. Dr. Ahmedbegović Pjano bavi se prednjim segmentom oka i refraktivnom hirurgijom. Usavršavanje iz područja refraktivne hirurgije obavila je u Zagrebu pod mentorstvom prof. Nikice Gabrića i dr. Maje Bohač. Dr. Pjano je usko specijalizirana za lasersko skidanje dioptrije te je do sada izvela preko 15.000 ovih zahvata. Učesnik je mnogobrojnih stručnih sastanaka, radionica i kongresa iz oblasti oftalmologije, kako kod nas tako i u inostranstvu tako da je  u kontinuiranoj edukaciji iz te oblasti. Član je Europskog udruženja za kataraktu i refraktivnu hirurgiju te Hrvatskog društva za kataraktu i refraktivnu hirurgiju. Redovno sudjeluje kao aktivni predavač na godišnjim sastancima istih. Kao autor  i  koautor učestvovala je u izradi većeg broja naučnih radova.

Djeca mnogo vremena provode ispred tv ekrana, tableta i mobilnih telefona.  Veoma brzo uče nove tehnologije i često su ovisni o ekranima. Koliko utječe na vid vrijeme provedeno ispred ekrana za Roditelj piše prim.dr.sc. Melisa Ahmedbegović Pjano.

U današnje vrijeme upotreba računara postala je svakodnevnica skoro u svakom domaćinstvu, a raste i postotak djece koja imaju vlastiti računar ili neku drugu spravu sa ekranom. Broj provedenih sati pred računarom u posljednjih 10 godina je u značajnom porastu, često je to i duže od standardnog radnog vremena od 8 h dnevno. Pandemija uzrokovana virusom COVID-19 donijela je djeci online nastavu, a onda se nakon nastave nerijetko „odmaraju“ igrajući se pred računarom ili mobitelom.

Broj kratkovidnih osoba zadnjih 30 godina dosta je porastao, jedna američka studija dokazala je porast od 66% kod osoba starijih od 12 godina. Iako još uvijek nismo uspjeli dokazati direktnu vezu između dugotrajnog rada na računaru i pojavnosti i povečanju kratkovidnosti kod djece i odraslih često se to povezuje sa produženim radom na računaru. Naime, oko se pri gledanju na blizinu mora akomodirati (izoštriti fokus) što iziskuje određeni napor. Zbog stalnog napora oko se prilagođava tako da se produžuje te time postaje kratkovidno

Kako izbjeći da i vaše dijete ima problema s vidom zbog gledanja u monitor?

  • Provjerite vid vašeg djeteta. Djeca mogu pretpostavljati da je ono što vide i kako vide normalno iako mogu imati problema s vidom. Zato, svakom dijetetu nakon treće godine života treba napraviti detaljan pregled vida čak i ako nema nikakvih simptoma, a u slučaju njihove pojave pregled je neophodan odmah, bez obzira na dob.
  • Ograničite vrijeme provedeno na računalu. Ustvari, ovdje se podrazumjeva cjelokupno vrijeme koje dijete provede pred svim današnjim tehnološkim dostignućima (kompjuter, laptop, tablet, mobitel…). Djeca ponekad mogu satima gledati u ekran sa svega nekoliko pauza ili bez njih. Objasnite im da su češće pauze zdravije za njihove oči te da pokušaju s pravilom 20-20, da svakih 20 minuta uzmu pauzu od barem 20 sekundi. Uz to bi bilo poželjno dogovoriti se oko raspodjele ukupnog vremena provedenog na tehnologiji u toku dana.
  • Poboljšajte uvjete rada na računaru. Djeca su manja od odraslih za koje su računala u pravilu namijenjena te njihov ugao gledanja u ekran može biti drugačiji. Korisnici računara bi trebali gledati na ekran prema dole, a udaljenost od računala bi trebala biti između 40-70 cm. Rad bliži od 40 cm uzrokuje napor akomodacije. Prozori i drugi izvori svjetla ne bi trebali biti direktno usmjereni na monitor.
  • Obratite pažnju na često treptanje ili trljanje očiju. Kada se na nešto fokusiramo, naš mozak blokira treptanje da ne bi izgubio sliku, a rjeđim treptanjem oko se više suši. Suhoća oka postala je stanje modernog doba baš iz razloga pretjerane upotrebe računara, a nažalost i djeca sve više imaju taj problem. Kapanje umjetnih suza rješava taj problem, ali boravak na svježem zraku je nezamjenjiv za zdravlje očiju.

POVEZANI ČLANCI

Zadnje objave