Ženama se savjetuje da bar jednom godišnje zakažu preventivni ginekološki pregled iako možda nemaju nikakve simptome.
Intervju: Tatjana Barišić, dr. med., dr. sc.; specijalist ginekologije i porodništva u Sveučilišnoj kliničkoj bolnici Mostar.
Briga o reproduktivnom zdravlju žena i važnost redovitih ginekoloških pregleda teme su koje zaslužuju puno više pažnje u javnom prostoru. U vremenu kada svakodnevne obaveze često preuzimaju primat nad vlastitim zdravljem, važno je iznova podsjećati koliko je prevencija ključ dugoročnog zdravlja i kvalitete života. O toj važnoj temi razgovarali smo s dr. Tatjanom Barišić, specijalisticom ginekologije i porodništva u Sveučilišnoj kliničkoj bolnici Mostar, koja s dugogodišnjim iskustvom i stručnošću svakodnevno pomaže ženama u svim fazama njihova života – od adolescencije, preko trudnoće, do zrele dobi. U ovom intervjuu dr. Barišić govori o svijesti žena o vlastitom zdravlju, najčešćim preprekama pri odlasku na pregled, važnosti edukacije i podrške trudnicama te ključnim savjetima za mlade djevojke i buduće majke. U nanstavko možete pročitati više.
Koliko su, prema Vašem iskustvu, žene u Mostaru i širem hercegovačkom području osviještene o važnosti redovnih ginekoloških pregleda?
Redoviti ginekološki pregledi ključni su aspekt održavanja zdravlja svake žene. Oni pružaju mogućnost rane detekcije različitih zdravstvenih problema, uključujući spolno prenosive bolesti, infekcije, a također mogu pomoći u detekciji ranih promjena na vratu maternice, ili raka vrata maternice. Svjedoci smo izrazito užurbanog načina života i brojnih obaveza, tako da žene često stavljaju svoje zdravlje na zadnje mjesto. Međutim, voditi brigu o svom tijelu i zdravlju trebalo bi biti u fokusu svakoga od nas, nešto što se nikada ne zanemaruje. Žene u Hercegovini su upućene i shvaćaju važnost redovitih ginekoloških pregleda. Ali, nažalost, još uvijek nedovoljan broj ljudi vodi brigu o svom zdravlju i ne ide na preventivne preglede.
Koji su najčešći razlozi zbog kojih žene izbjegavaju ili odgađaju ginekološke preglede?
Reproduktivno zdravlje dugo je bio bauk, tema koja izaziva nelagodu i sram. O tome se jednostavno nije pričalo. Ginekološki pregledi znaju nositi predznak neugodnog iskustva. Statistike Svjetske zdravstvene organizacije pokazuju da čak 70 % žena odgađa ginekološke preglede zbog straha ili nelagode. Da bi se spolno zdravlje moglo postići i održavati, moraju se poštovati i štititi prava svih osoba” (WHO 2006).
Na što biste posebno upozorili kada je riječ o prevenciji ginekoloških bolesti – koliko su preventivni pregledi zapravo efikasni?
Ginekološki pregledi ključni su za očuvanje zdravlja žena, jer omogućavaju ranu detekciju i/ili prevenciju mnogih ginekoloških i reproduktivnih problema. Redovito obavljanje ginekoloških pregleda ne samo da može spasiti život, već i značajno poboljšava kvalitetu života kroz prevenciju, rano otkrivanje i pravovremeno liječenje. Ženama se savjetuje da bar jednom godišnje zakažu preventivni ginekološki pregled iako možda nemaju nikakve simptome.
Kada je riječ o vođenju trudnoće, koliko je važno da trudnice redovno prate preporučene preglede i savjete stručnjaka?
Stručan nadzor nad trudnoćom, koji uključuje do deset kliničkih pregleda i najmanje tri do četiri ultrazvučna pregleda, obvezatan je već dugi niz godina prema programu mjera zdravstvene zaštite. Na taj način osigurava se optimalan ishod trudnoće uz maksimalno izbjegavanje komplikacija. Istovjetan pristup preporučuju sve zemlje Europske unije, jer je zajednički cilj svima isti – rođenje zdravog djeteta uz očuvano zdravlje trudnice.
Koliko je važna edukacija trudnica o zdravoj ishrani, fizičkoj aktivnosti i mentalnom zdravlju u trudnoći?
Jako važno. Osim samoga pregleda, ginekolozi koji kontroliraju i prate trudnoću trebaju educirati i savjetovati trudnice. Zbog svog specifičnog stanja u kojem dolazi do niza hormonalnih promjena, rasta maternice posteljice i dojki, rasta i razvoja ploda, trudnoća se smatra energetski zahtjevnom za ženu. U povijesti se smatralo da zbog toga, trudna žena mora unositi duplo više hrane u organizam nego prije trudnoće, a takvo razmišljanje zadržalo se djelomično i danas, što nije točno, što više, može biti i opasno za zdravlje trudnice i ploda. Žena u trudnoći treba u prvom tromjesečju unositi tek 150kcal/dan više nego inače, a u drugom i trećem tromjesečju do 300kcal/dan više, odnosno 2350kcal/dan u početku, do 2500 kcal/dan u ostatku trudnoće. Ova razina unosa odnosi se na žene normalne tjelesne mase prije trudnoće.
Žene nedovoljne tjelesne mase i u uvjetima teškog fizičkog rada, koje na početku trudnoće imaju premale, ili nemaju uopće pričuva masti, moraju unositi više energije tijekom trudnoće kako bi osigurale normalan razvoj trudnoće. Žene prekomjerne tjelesne mase, naviknute na sjedilački način života, imat će manje potrebne za dodatnim unosom energije, jer dodatni unos energije uzrokovat će samo nepotrebno nagomilavanje tjelesne mase. Zaključno, trudnica ne treba jesti duplo više hrane, nego duplo kvalitetnije i raznovrsnije nego prije trudnoće, odnosno povećati unos vitamina, minerala i hranjivih tvari potrebnih za rast i razvoj fetusa. Svakako bi trudnice od prvog tromjesječja trebalo poticati na aktivnu trudnoću, čak i one prethodno neaktivne. Već kratkom i jednostavnom fizičkom aktivnošću mogu se spriječiti mnoge komplikacije u trudnoći, može se poboljšati život trudnice tijekom ovog razdoblja i unaprijediti ishodi trudnoće. Optimalna fizička aktivnost za svaku je trudnicu drugačija, no najčešće uključuje aktivnosti poput duže šetnje, laganog trčanja, planinarenja, plivanja te održavanja mišićne snage pilatesom ili vježbama za mišiće dna zdjelice.
Postoji li dovoljno podrške trudnicama i mladim majkama unutar zdravstvenog sistema u Mostaru i Hercegovini općenito? Što biste voljeli da se dodatno unaprijedi?
Podrška postoji. Mislim da naše trudnice imaju priliku dobiti dobru i kvalitetnu skrb unutar zdravstvenog sustava i u Mostaru i u Hercegovini od strane kvalitetnih zdravstvenih profesionalaca. Imala sam priliku boraviti u zapadnim zemljama i vidjeti kako funkcioniraju zdravstveni sustavi, i ne trebamo misliti da je tamo negdje sve bolje, a mi smo nekako skloni vjerovati da je trava u susjedstvu uvijek zelenija. Društvo bi trebalo biti posvećeno natalitetnim politikama usmjerenim na jačanju obitelji kao temeljnoj jedinici našeg društva, to bi trebao biti naš prioritet, iako i zakoni na razini Bosne i Hercegovine osiguravaju prava porodiljama, prava porodilja variraju značajno i često ovise od prebivališta, radno-pravnog statusa i finansijske moći lokalnih vlasti. Bilo bi dobro unaprijediti ovu stranu.
Kako komentirate svijest mladih žena o reproduktivnom zdravlju? Imate li savjet za djevojke koje prvi put dolaze na ginekološki pregled?
Vrijeme prvog ginekološkog pregleda za svaku je mladu ženu individualno, ali se svakako preporuča da to bude do 21. godine života, bez obzira na spolnu aktivnost ili smetnje vezane za ginekološko i spolno zdravlje. Na prvom ginekološkom pregledu mogu se saznati informacije vezane uz kontracepciju, spolno prenosive bolesti, održavanje higijene intimnog područja te dobiti savjeti za zdrav način života, osobito spolni. Također je važno da se na prvom pregledu uvidi važnost redovitih ginekoloških pregleda, kao načinu za brigu o svom reproduktivnom, ali i općem zdravlju. Prvi ginekološki pregled uvijek započinje razgovorom s ginekologom. Ginekolog će vam postaviti osnovna pitanja o vremenu prve menstruacije (menarhe), trajanju ciklusa, duljini i količini krvarenja, datumu posljednje menstruacije, spolnim odnosima, kontracepciji i dr. To je prilika da se ispriča sve o simptomima koji vas muče i pitate sve što vas zanima vezano uz vaše ginekološko i spolno zdravlje. Važno je da budete iskrene kako bi vam ginekolog mogao pomoći u rješavanju problema. Također se možete savjetovati o najboljem izboru kontracepcije, razgovarati o prvom spolnom odnosu ili trudnoći ako ju planirate. Poruka mladim djevojkama: Ne odgađajte posjet ginekologu! Odagnajte svaki osjećaj nelagode i straha pri pomisli na prvi ginekološki pregled i budite hrabre za svoje zdravlje.
Koliku ulogu imaju partneri i porodica u podršci ženama tokom trudnoće, porođaja i babinja?
Studije pokazuju kako prisutnost partnera i obitelji smanjuje traumatska i neugodna iskustva, te smanjuje i neke od komplikacija koje mogu nastati tijekom poroda. Osim toga, informiranjem i savjetovanjem trudnice, postiže se bolja komunikacija trudnice i medicinskog osoblja, što je bitno za razumijevanje i kvalitetu poroda. U postporođajnom periodu, partner/obitelj imaju pozitivan učinak na dojenje, koje mnogim ženama zbog manjka educiranosti može biti izazovno. Osiguravajući psihološku podršku majci, smanjuje se rizik od pojavljivanja emocionalnih poremećaja, poput postpartalne anksioznosti ili depresije.
Na kraju, koja bi bila Vaša glavna poruka ženama kada je riječ o brizi za vlastito zdravlje?
Ginekološki pregledi nisu samo još jedan u nizu popularnih medicinskih trendova. Ljudi iz struke stalno naglašavaju i ponavljaju da je to doista stvaran čin brige o svom tijelu. Ginekološki pregledi omogućavaju ženama da se otkriju potencijalne i skrivene opasnosti u najranijim fazama razvoja. Kroz redovite preglede, svaka žena ima priliku naučiti nešto o svom tijelu, prepoznavati znakove koje tijelo šalje i pravovremeno reagirati.
