Ali brigu o svom tijelu ne bi nikada trebali staviti na posljednje mjesto.
Dr Hana Štimjanin Hodžić, specijalista ginekologije i akušerstva
Dr Hana Štimjanin Hodžić, rođena je u Sarajevu, a svoje obrazovanje započinje u Zenici, gdje završava osnovnu i srednju školu. Medicinski fakultet završila u Sarajevu 2012-te godine, a 10 godina rada na Odjelu ginekologije i porodiljstva u Kantonalnoj bolnici Zenica joj donosi bogato iskustvo. Izuzetno posvećena svojim pacijenticama i kontinuirano radi na profesionalnom usavršavanju kako bi individualni pristup učinila još naprednijim i u toku sa novim trendovima u ginekologiji i akušerstvu. Završila brojne edukacije od kojih bi izdvojila poslijediplomski studij “Ultrazvuk u ginekologiji i porodništvu” u KB Sveti Duh, Zagreb; 3D/4D ultrazvučni tečaj u Poliklinici Podobnik, Zagreb. Stipendista je Weill Cornell Medicine Centra, te je završila Salzburg Weill Cornell Seminare na temu “Gynecology”. Uspješno završena edukacija “Porodničke operacije” u KB Sveti Duh, Zagreb, kao i “Tečaj neonatalne reanimacije” organizovan u Sarajevu. U toku specijalizacije upisuje doktorski studij “Biomedicina i zdravstvo” na Medicinskom fakultetu Univerziteta u Tuzli, te uspješno obrani finalni projekat svoje doktorske disertacije. Autor je brojnih naučno-istraživačkih radova, učesnik brojnih webinara i stručnih predavanja. Više puta voditelj panela za trudnice ispred časopisa “Roditelj”. Autor brojnih novinskih članaka i pozvani gost emisija na temu ženskog zdravlja. Danas je dio stručnog tima Poliklinike Agram u Sarajevu. Uz svoju stručnost, Hana je posvećena supruga i majka jednog dječaka. Za ovo izdanje časopisa Roditelj smo razgovarali sa dr. Hanom, a u nastavku vam donosimo naš razgovor.
Prošlo je dosta vremena od našeg zadnjeg razgovora. Od prošlog razgovora promijenilo se to da ste postali majka. Kako ste se snašli u ovoj novoj ulozi?
Da, puno se toga promijenilo od našeg zadnjeg susreta i na moju veliku sreću i radost sve su promjene bile dobre.
Prije svega spomenula bih trudnoću i porod kao nešto što me osnažilo, kao ženu, a i kao ginekologa. Porod kao jedno bolno, a opet u isto vrijeme predivno iskustvo. Nikada neću zaboraviti onaj osjećaj ponosa, snage, sreće i ogromne ranjivosti koju sam osjetila u momentu kada su mi sina stavili na grudi prvi put. Moj najdraži zagrljaj i suza radosnica.
Na pitanje kako sam se snašla u ulozi majke mogu odgovoriti da zavisi od dana. Nekim danima bih sama sebi „nabacila pet“ , jer sam istrajna i držim se do kraja svojih principa kada je odgoj u pitanju.
A nekim danima zaista mislim da aposlutno nijednu stvar ne radim kako treba. Mislim da je to jedno stanje sa kojim se susreće svaka majka. Sada tek shvatam onu, reći ću klasičnu rečenicu naših majki, a to je „Vidjeti ćeš kada budeš imala svoje“.
Puno je toga u toj jednoj bezazlenoj izjavi. Mogu reći da tu rečenicu sada shvatam kao, vidjeti ćeš kako je kada voliš toliko da počinješ osjećati neki strah od te prevelike ljubavi i brige.
Iako rođenjem djeteta slavimo novi život, nedovoljno se ističe da se u neku ruku tada rodi još jedna osoba. Postala sam majka. Teško mi je nabrojati i na jednom mjestu složiti sve promjene koje su mi se od tada promijenile u životu, ali činjenica je da nisam više ista osoba.
Nastojim da budem još bolja, da mu budem najbolji primjer i neko na koga će se ugledati. Djeca upijaju kao male spužve, i kroz to kako mi roditelji živimo, kako se ophodimo prema sebi i drugima, koje su nam životne navike, je ono što je njima najveća lekcija.
Ponosna sam na nas, kao porodicu, i ponajviše na njega i na to u kakvog malog divnog čovjeka izrasta.
Kako usklađujete svoje obaveze supruge, majke i ljekara? Da li je bilo izazovno vratiti se na posao nakon porodiljnog odsustva?
Moj suprug i ja smo inače jedan uigran tim i onda je lakše savladati sve obaveze u toku dana. Živimo jedan dinamičan život u kojem je gotovo svaki dan ispunjen treningom, boravkom u prirodi, a onda i zajedničkim ručkom, igrom i smijehom. Naravno, nije život bajka, pa se uvijek tu isprepliću i dani ispunjeni nervozom i plakanjem, ali ono što je po meni najbitnije je da na kraju dana to sve ostavimo iza sebe i da laku noć uvijek ide uz veliki zagrljaj.
Dan mi počinje sa najslađim, najljepšim i u prosjeku 15 puta u minuti izgovorenim mama. To naše jutarnje maženje, razbuđivanje i preslatka trenutna faza kada ponosno uči i izgovara nove riječi je nešto što mi je strašno falilo kada sam se tek vratila na posao. Obzirom da sam tada još uvijek radila u Kantonalnoj bolnici, dan mi je počinjao rano ujutru iskradanjem iz kuće da ga ne probudim i obzirom da živim u Sarajevu, tada vožnjom u Zenicu, i to nakon svega par sati sna obzirom da je još uvijek dojio. Početak je moram priznati bio izazovan i turbulentan. To iskradanje iz kuće i osjećaj da sam mu nešto uskratila bi me svaki dan pratio i samo sam razmišljala o tome kako ću ga izgrliti kada ga vidim.
Prvi mjeseci na poslu su bili i Arijanovi prvi mjeseci u vrtiću kada smo prolazili kroz jedan vrtlog temperatura, kašlja i iscrpljenosti, iz kojeg nisam vidjela izlaz. Stalno sam bila u dvojbi je li ispravno i dalje ga voditi u vrtić ili ispisati dok još malo ne naraste i ojača. I sada mi je drago što sam odlučila da i dalje nastavi ići u vrtić. Početkom godine smo napravili i promjenu vrtića, a i njegov imuni sistem je bio jači i spreman za sve igre i raju u vrtiću, tako da je sada asocijacija na vrtić sreća, i moja i njegova.
Prije par mjeseci je došlo do moje promjene radnog mjesta, prelaskom u Polikliniku Agram je postalo lakše uskladiti obaveze. Lijepo je napraviti promjenu u životu, i ova mi je svakako godila.
Mnoge pacijentice imaju samo riječi hvale za vas i vaš radi i izuzetno cijene vaše znanje, tako da ćemo dio našeg razgovora upravo posvetiti pitanjima vezanim za intimno zdravlje žena. Kako bi opisali važnost redovitih ginekoloških pregleda za žene?
Hvala Vam na ovim riječima, moram priznati da je to nešto što me uvijek iznova obraduje. Ipak je to dokaz da ono što radim radim kako treba.
U svijetu brzih promjena i ovog užurbanog načina života kakav je danas, žene često stavljaju upravo sebe i svoje zdravlje na kraj liste prioriteta. Ali brigu o svom tijelu ne bi nikada trebali staviti na posljednje mjesto. Jedan od ključnih aspekata ženskog zdravlja su redovni ginekološki pregledi. Redovni, ne samo kada nas nešto zaboli.
Upravo ti redovni pregledi ključni su aspekt održavanja zdravlja svake žene, jer oni nam daju mogućnost da na vrijeme uočimo i reagujemo na problem. Mnoge ginekološke bolesti, poput karcinoma grlića materice, tumorskih promjena na jajnicima ili spolno prenosivih bolesti, mogu biti i većinom jesu asimptomatske u ranim fazama. Upravo ti redovni pregledi nam pomažu u ranom otkrivanju tih stanja, što može poboljšati prognozu i ishod liječenja. Ginekološki pregledi vrlo često uključuju preventivne mjere, pri tome mislim na, nadam se već svima poznati, PAPA test, zatim testiranje na HPV virus, HPV vakcinacija. To su mjere kojima možemo spriječiti razvoj karcinoma grlića materice.
Iako je u današnje vrijeme dosta toga dostupno na društvenim mrežama i drugim formama, kod ginekologa kroz redovne posjete možete tražiti i dobiti informacije o seksualnom zdravlju, planiranju porodice, kontracepciji, perimenopauzi, menopauzi itd.
Koje su najčešće komplikacije tijekom trudnoće i kako se mogu prepoznati i liječiti?
Iako je trudnoća jedan lijepi period ispunjen nadom i isčekivanjima, ipak je to i period koji sa sobom potencijalno nosi brojne komplikacije. Navesti ću samo neke riziko faktore i potencijalne komplikacije
Rizični faktori koji mogu izazvati komplikacije tokom trudnoće, a koji su prisutni prije trudnoće obuhvataju određene anamnestičke podatke u porodici, kao i raniji zdravstveni problemi majke i nazivaju se pregestacijske bolesti ili hronične bolesti u trudnoći. Pod ovim mislim na povišen krvni pritisak, oboljenja bubrega i mokraćnih kanala, dijabetes melitus, bolesti srca, bolesti pluća, gastrointestinalne bolesti, oštećenja jetre, neurološka i psihijatrijska oboljenja, bolesti štitnjače, operacije trbuha, deformacije koštanog, osobito zdjeličnog područja i genetsko opterećenje. Značajnu ulogu igraju prethodne ginekološke bolesti i operacije / operacija mioma, operacije anomalija materice, prethodna konizacija, kao i prethodno liječenje neplodnosti. Nezaobilazne su opšte karakteristike trudnice kao što su pothranjenost ili pretilost, uska zdjelica i nizak rast (< 155 cm), loša socijalna situacija, samohrane majke, kao i zloupotreba alkohola, lijekova ili droga.
Posebno značenje imaju komplikacije u ranijim trudnoćama i porođajima kao što su spontani i habitualni pobačaj, prijevremeni porođaj, prekomjerno velika ili prekomjerno mala beba prethodnim trudnoćama, komplikacije od strane posteljice, urođene anomalije, traumatska oštećenja kod porođaja, prolongirani porođaj, smrt bebe kod poroda, preeklampsija i carski rez u ranijoj trudnoći.
Moguće komplikacije od strane fetusa su: krvarenje u ranoj trudnoći /prijeteći pobačaj i ektopična trudnoća, krvarenja u kasnoj trudnoći / placenta previja, abrupcija, višeplodne trudnoće, anomalije položaja bebe, previše ili premalo plodne vode, prijevremeni porođaj, Rh ili ABO inkompatibilnost, anomalije bebe i prenošenje preko termina porođaja.
Kada planiramo trudnoću cijelo fokus treba biti na nama i našem zdravlju?
Naše tijelo će biti privremena kuća tom jednom malom biću, i u cilju nam je da mu bude što udobnije i ljepše. Prije svega savjetujem da se koliko je moguće izbaci ili smanji uticaj štetnih navika, kao što je pušenje cigarate i u potpunosti izbaci konzumiranje alkohola. Povesti računa o ishrani, izbjegavati rafinirani šećer i prerađene namirnice, što je moj savjet u bilo kojoj fazi života.
Od suplemenata treba da uzimate aktivni oblik folne kiseline, barem 3 mjeseca prija planirane trudnoće.
Vježbati. Ne mora to biti neki intenzivni oblik treninga, pogotovo ukoliko niste ranije vježbali. Ali, sada je pravo vrijeme za duže šetnje, jačanje trbušnh i leđnih mišića. Tijelo zaista pamti, i isto tako i vrati. Kada zatrudnimo zdrave, sa urednim BMI, i izbacimo štetne navike imamo jedan dobar start. A startna pozicija je jako bitna.
Kako se bakterijska vaginoza prepoznaje i koje su moguće posljedice nedostatka liječenja?
Bakterijsku vaginozu prepoznajemo prije svega po pojavi iscjetka koji ima karakterističan miris na ribu, a koji se pojačava u toku i neposredno poslije odnosa. Mi ginekolozi ga zovemo aminski miris, i upravo je to razlog zbog kojeg se žena javi na pregled. Kod bakterijske vaginoze je karakterističan izostanak drugih simptoma koji su specifični za neki drugi vid infekcije, kao što su bolnost, crvenilo i svrbež.
Vaginalna flora sa svim svojim stanovnicima, dobrim mikroorganizmima, igra veliku ulogu u odbrani od infekcije, u bilo kojoj životnoj fazi. Kroz svoj posao vidim da veliki broj žena koristi ili agresivna sredstva za higijenu intimnog područja, prije svega mislim na klasične gelove za tuširanje. S druge strane, i u drugu krajnost, žene koja jako često koriste gelove za intimno pranje. Ljeto je period kada je to i izraženije.
Vagina je jedan izvanredan organ koji se sam čisti. Ukoliko koristimo agresivna sredstva za intimnu njegu, raznorazna sredstva za ispiranje vagine i sl. tada narušavamo ravnotežu mikroflore vagine, narušavamo njen pH i uvodimo same sebe u stanje gdje smo podložnije infekciji.
Koja je uloga vaginalne flore u očuvanju zdravlja žena?
Vaginalna flora je naziv za skup mikroorganizama u vagini koji čine efikasnu barijeru za prolaz brojnih patogena. Glavni dio zdrave vaginalne mikroflore su štapičaste bakterije-laktobacilli koji imaju određena pozitivna svojstva kojima održavaju ravnotežu u vaginalnoj flori i imaju ključnu ulogu u reproduktivnom zdravlju žena. Uloga im je proizvodnja mliječne kiselina, odnosno stvaranje kiselog medija u sluznici vagine koji tako sprječava ramnožavanje mikroorganizama štetnih za zdravlje žene. Gubitkom dominacije laktobacila dolazi do povećanja mogućnosti razvoja vaginalnih i urnarnih infekcija.
Kada govorimo o fiziološkoj vaginalnoj flori mislimo na mikrobiom zdrave, asimptomatske žene. Fiziološka flora vagine je raznovsna , a čine je brojne aerobne i anaerobne bakterije i gljivica. Normalna flora vagine je složen i dinamičan ekosistem koji je podložan promjenama tokom životnog vijeka žene.
Među brojnim mikroflorama čovjeka, mikroflora vagine je najpromjenjivija i najranjivija na unutrašnje i vanjske podražaje.
Osim nivoa ženskih spolnih hormona, u faktore koji utiču na sastav vaginalne mikroflore ubrajamo: dob, trudnoću, spolno ponašanje, prehrambene navike, unos antibiotika, korištenje oralnih kontraceptiva, higijenske navike, stres i pušenje.
Koje su najčešće preporuke za žene u postporođajnom razdoblju?
Kao neko kome je postporođajni period još uvijek u svježem sjećanju mogu reći prije svega da u tom periodu trebamo biti nježne prema sebi. U svakom smislu, prije svega u onom kako i šta govorimo same sebi. Svaki početak je težak, pa i ovaj. Zamijenimo rečenice „Ništa ne radiš kako treba“ u „ Radiš onako kako najbolje znaš“.
Savjeti i preporuke kada se možemo vratit svakodnevnim aktivnostima, kada možemo vježbati, su malo krute i općenite. Svaka žena je različita i svakoj treba različit period za potpuni oporavak. Osluškujte svoje tijelo i razgovarajte sa svojim najbližima. Taj jedan rolerkoster emocija koji nam se desi u tom periodu nekada zna biti previše. Obično imamo osjećaj da nismo dobre majke ako se požalimo da se ne osjećamo dobro. Uredu je podijeliti te osjećaje, posebno u periodu par sedmica nakon poroda kada je tzv.baby blues izražen. Važno je znati da se te stvari ne dešavaju samo tebi, i zato je važno razgovarati o svim problemima.
Kako bi opisali važnost mentalnog zdravlja žena tijekom trudnoće i nakon porođaja?
Prije par mjeseci sam bila gost u podcastu koji je posvećen upravo ovoj temi. Govorili smo upravo o važnosti, ali i tome kako je ovo i dalje još uvijek jedna od tabu tema.
Trudnoća i majčinstvo predstavljaju značajan period u životu žene. S obzirom na promjene sa kojima se suočava, te novu ulogu koju sa dolaskom bebe dobija, žena je posebno osjetljiva i ranjiva, te je u određenim okolnostima moguća i pojava različitih mentalnih poremećaja.
Najčešći poremećaji sa kojima se trudnice i porodilje susreću su depresija i anksioznost. Važno je naglasiti da je za očekivati da tokom trudnoće i nakon poroda žena doživljava pored lijepih i druga, ne tako lijepa osjećanja kao što su strepnja, dilema, zabrinutost, osjećaj zarobljenosti, koja mogu biti različitog intenziteta. Ove reakcije su normalne, međutim ako traju dugo i intenzivni su do te mjere da otežavaju svakodnevno funkcionisanje žene i brige o bebi, kao i odnose sa bliskim osobama, potrebno je tražiti stručnu pomoć. Upravo zbog toga što su mentalni poremećaji generalno i dalje tabu tema, vrlo često izostane traženje pomoći. Mišljenja sam da u ovom periodu veliku ulogu igraju članovi porodice.
Članovi porodice trebaju biti svjesni ranjivosti žene u ovom periodu, te značaja koji imaju u pružanju pomoći i podrške. Strpljenje, vrednovanje i razumijevanje svakog napora koji majka ulaže, ali i konkretni načini pomoći oko kućnih poslova i brige oko bebe čine veliki korak i pomoć u ovom periodu.
Iako je teško prihvatiti da se mentalni poremećaji dešavaju u periodu za koji se vežu najljepša osjećanja, treba biti svjestan mogućnosti njihove pojave. Isto tako, treba imati u vidu da svako u određenom momentu može da oboli, ali isto tako i da može da se liječi.
Važno ih je na vrijeme prepoznati i potražiti pomoć.
Kako se može educirati javnost o važnosti prevencije i rane dijagnostike ženskih reproduktivnih zdravstvenih problema?
Informacije o važnosti prevencije i ranoj dijagnostici ženskih reproduktivnih zdravstvenih problema nikada nisu bili dostupniji. Društvene mreže su preplavljene informacijama i propagiranjem važnosti prevencije bilo da je riječ o papa testu, HPV vakcinaciji, ali i vrlo bitnom redovnom pregledu dojki.
Svjedoci smo isto tako i brojnih medijskih istupa osoba koje nisu stručnjaci, čak štaviše daleko od toga, ali ipak sa brojnim pratiteljima i istomišljenicima. Svjedoci smo sve većeg broja osoba koji propagiraju da su vakcine zlo, pa i posljedično tome imamo epidemiju morbila praćenu smrtnim slučajevima vrlo mladih osoba, ali i slabom odzivu na program HPV vakcinacije djevojčica. Moram priznati da me to vrlo često demotiviše i pitam se kada smo prestali vjerovati nauci i kada smo počeli davati prioritet ljudima koji su samo glasni i nestručni.
Imamo jak alat za učenje i dijeljenje bitnih informacija, jak alat za dobar uticaj na mlade ljude, jak alat za poticanje na bolje, a to su društvene mreže. S druge strane, taj isti alat u pogrešnim rukama se može iskoristiti za sve suprotno od ovog navedenog.
Baš zbog potrebe potenciranja važnosti redovnih pregleda i dijeljenja znanja kako bi žene što više upoznale, pazile i njegovale svoje tijelo sam i oformila svoj instagram profil.
Za kraj imate li neku poruku za naše čitatelje?
Prije polijetanja avionom uvijek čujemo iste upute: „U slučaju potrebe, masku sa kisikom prvo stavite sebi, a tek onda pomozite drugima“ Da bismo pomogli drugima, prvo mi moramo biti dobro.
I zato ako same sebi nismo dovoljan motiv za redovne kontrole, onda neka nam to budu one najdraže okice koje nas trebaju. A svi imamo te neke najdraže okice. Volite, pazite i njegujte svoje tijelo, samo jedno imate.
Redovni ginekološki i pregledi dojki treba da budu sastavni dio naše godine, bez obzira na sve.
