Ono što uviđamo kao problem kod mladih majki, jeste neupućenost u gore navedeno, strah od gladi bebe, kao i uticaj okoline na majku i njene stavove što rezultira nedojenjem ili vrlo brzim prekidom dojenja.
Intervju: dr. Alisa Islamović Hrnjić, specijalistica pedijatrije
Dr. Alisa Islamović Hrnjić, specijalistica pedijatrije iz JU Dom zdravlja Travnik, naglašava važnost priprema koje bi trebale prethoditi trudnoći kako bi se osigurala uspješna prirodna isporuka, dojenje i općenito majčinstvo. Dr. Islamović Hrnjić navodi ključne faktore poput fizičke pripremljenosti majke za dojenje, edukacije o prednostima majčinog mlijeka te čestih izazova s kojima se susreću mlade majke. Osim toga, upozorava na česte prakse poput hranjenja dojenčadi kravljim mlijekom, čije se posljedice mogu odraziti na zdravlje beba u kasnijem životu. U nastavku Vam donosimo intervju sa dr. Islamović Hrnjić.
Za početak razgovora nam recite koliko je važno da se majka još tokom trudnoće priprema za dojenje?
Svaka trudnoća treba da je praćena određenim pripremama, za porod, za dojenje i generalno za majčinstvo. Što se tiče konkretno dojenja vrlo je bitno da nam majka nije malokrvna, da je psihički spremna i voljna dojiti, ali zadnji trimestar je vrlo značajan i za pripremu dojki. Svaka buduća majka treba da je upoznata sa svim benefitima dojenja, sastavu majčinog mlijeka, ali često na terenu to vidimo da nije slučaj.
Koliko su žene upoznate s prednostima dojenja i koje biste vi naglasili kao najvrjednije?
Prednosti dojenja koje majke treba da znaju i uvide same, osim sastava i prisustva faktora koji utiču na imunitet, jesu i to sto je uvijek dostupno, toplo i sterilno, i naravno ekonomski faktor besplatno.
Koji su po vama najveći problemi s kojima se majke susreću vezano uz dojenje i traže li pomoć na vrijeme?
Ono što uviđamo kao problem kod mladih majki, jeste neupućenost u gore navedeno, strah od gladi bebe, kao i uticaj okoline na majku i njene stavove što rezultira nedojenjem ili vrlo brzim prekidom dojenja.
Kada je u pitanju upotreba kravljeg mlijeka kod novorođenčeta zašto nije preporučeno?
Često se susrećemo sa ishranom dojenčadi putem kravljeg mlijeka. Ono je zaista u rijetkim situacijama opravdano, npr. slaba ekonomska situacija u porodici kad već majka ne doji, ali kako nije preporučljivo nastojimo preporučiti i omogućiti ishranu sa formulom. Kravlje mlijeko u svom sastavu posjeduje kazein koji je opterećujući za nezrele bubrege beba i smatra se da je primarno uzrokom vrlo čestih alergija u kasnijoj životnoj dobi.
Sa kojom čvrstom hranom treba krenuti i sa koliko mjeseci?
Što se tiče krute hrane i preporuke su različite za djecu na majčinom mlijeku u odnosu na onu hranjenju formulom. Tako da bebe tek sa 5 mjesec i više tek treba da počnu sa dohranom, dok kod dojenčadi na formulama može se krenuti i ranije sa 4 ili 4,5mj. Napominjem da je individualni pristup vrlo bitan, tako da svaki pedijatar određuje za svako dijete sto je najbolje za njega u datom trenutku.
Tokom uvođenja dohrane i kasnije hranjenje sezonskim ili preporučenim namjernicama za dob djeteta, roditelji mogu da budu suočeni sa odbijanjem ili čak problemima kao što su probir. Savjetujemo roditeljima strpljenja i upornost. Neka djeca neke namjernice nikad ne prihvate i to je stvar karaktera. Iza ovoga se može sakriti i težih problema, ali napredovanje na tj. težini je ono što nam govori da je to bezazlena prolazna stvar.
Tokom ljetnih dana kakvu hranu djeca treba da uzimaju?
Tokom ljeta i toplih dana djeca treba kao i odrasli da jedu lakšu hranu, sezonsku i piju puno tekućine. Naravno vrlo je bitno paziti na držanje namjernica i rok upotrebe.
Za kraj koja je Vaša poruka za naše čitatelje?
Za kraj, moja poruka čitateljima jeste da se uvijek savjetuju sa stručnim licima, bilo ginekologom ili patronažom sestrom ili pak pedijatrom. Imajte povjerenja u svog pedijatra, i svi izazovi roditeljstva, će biti lakši za prebroditi.
