Spontani pobačaj je gubitak trudnoće do dvadesete nedjelje gestacije. Njegov nastanak se povezuje sa zagađenjem zraka i djelovanjem štetnih činilaca iz životne sredine.
prof.dr.sci. Devleta Balić, spec. ginekologije i akušerstva
Prof.dr.sci. Devleta Balić je specijalista ginekologije i akušerstva. Od samih početaka svoj stručni i naučni rad je orijentisala ka polju ginekološke endokrinologije, dječje adolescentne ginekologije, menopauze i neplodnosti i ginekološke endoskopije. Do 2008. godine je radila na UKC Tuzla, a od 2008. radi u Ginekološkoj klinici “Dr Balić” u Tuzli. Sa svojim timom uvela je metode vantjelesne oplodnje i liječenja neplodnosti na naše prostore što je rezultiralo rađanjem prve bebe 2008. godine u Tuzli i prvog porođaja iz odmrznutih embriona 2012. godine. Pored toga uvodi i minimalno-invazivne ginekološke endoskopske metode u svakodnevnu praksu kao sto su ofice hysteroskopija, transvaginalna hidrolaparoskopija. Ima veliko iskustvo u tretmanu PCOS, nadzoru visokorizičnih trudnoća i ultrazvučne dijagnostike. Pored stručne ima i zavidnu akademsku karijeru; predavač je na više domaćih i međunarodnih simpozija, član Komisija za polaganje specijalističkih ispita i mentor na više magistarskih radova i doktorskih disertacija. Predstavnik je Federacije BiH u Evropskom udruženju za humanu reprodukciju – ESHRE. U Slobodno vrijeme bavi se aktivno fitnessom i trčanjem i kao svaka žena rado provodi vrijeme u kuhinji.
Na šta se misli kada govorimo o zagađenju zraka i zagadenju okoline?
Zagađenjem zraka se naziva prisutvo veće količine prirodnih i od strane čovjeka proizvedenih materija u zraku koji udišemo. Zagađivači zraka potiču od različitih izvora, a dijelimo ih u vanjske i unutrašnje zagađivače. Vanjski zagađivači zraka se nalaze u našoj okolini. To su npr. čestice koje nastaju sagorijevanjem fosilnog goriva (ugalj i petrolej) koje svakodnevno koristimo kao izvore energije. U tom procesu nastaju i štetni gasovi kao sto su sumpor-dioksid, nitrogenoksid, ugljenmonoksid. Pored njih tu su i hemijski isparivači, duhanski dim i prizemni ozon koji osnovna komponenta smoga.
Unutrašnji zagađivače srećemo u zatvorenim prostorima u kojima boravimo a to su: gasovi (ugljenmonoksid i radon), hemijska sredstva u domaćinstvu, sredstva koja se koriste u građevinarstvu ( azbest, formaldehid), duhanski dim, plijesan i polen. Zagađivače ne možemo jasno podijeliti jer se svakodnevno miješaju, a i mi provodimo vrijeme i i vani i u prostorijama radne sredini ili doma. Zahvaljujući povećanju broja motornih vozila, velikoj koncentraciji stanovništva po većim gradovima, blizini industrijskih zona i zagađivača kao sto su termoelektrane, hemijska industrija u blizini stambenih naselja došlo je do značajnog povećanja zagađenja zraka posebno u zimskim mjesecima. Ta pojava postaje i uzrok zdravstvenih problema posebno osjetljivih populacija kao što su djeca, trudnice, stariji i oboljeli od drugih hroničnih bolesti. Tome doprinose i na žalost društveno prihvaćene loše navike kao što je pušenje. U javnim prostorima još uvijek na žalost nema odvojenih prostorija za pušače.
Više decenija se proučavaju efekti zagađivača na zdravlje čovjeka i poznato je da utiču na nastanak različitih bolesti kao što su bolesti sistema za disanje, alergije i sl. Dokazano je da su različiti zagađivači u okolini i radnoj sredini bili uzrokom povećane učestalosti nekih oboljenja kao što su zloćudni tumori pluća i hronične bolesti respiratornog sistema što je prisutno i u Tuzli i okolini.
Zašto su trudnice osjetljivija populacija?
U toku trudnoće dolazi do promjene funkcije respiratornog sistema trudnice koja se očituje u povećanju broja respiracija i hiperventilaciji te povećanje količine udahnutog i izdahnutog zraka za 40%. Te fiziološke promjene imaju za cilj da fetusu obezbjede dovoljne količine kiseonika koje majka udiše iz spoljne sredine. U situacijama kada se u zraku koji trudnica udiše nalaze zagađivači, trudnica može da udahne više zagađivača nego žena koja nije trudna. Mehanizmi kojima zagađivači štetno utiču na plod nisu u potpunosti razjašnjeni. Od sedamdesetih godina na ovamo se objavljeno je više studija koje su proučavale uticaj zagadivača na tok trudnoće i novorođenče. Problem svih epidemioloskih studija jeste u tome sto se u mješavini zagađivača ne možemo tačno odrediti koji od njih je štetniji i kakav je u stvari mehanizam djelovanja. Pored samog zagađivača veoma je bitan period trudnoće kada zagađivač „djeluje“. Prvo tromjesečje trudnoće je najosjetljiviji period u kojem se formiraju fetalni organi. U tom periodu djelovanje štetnih faktora može prouzrokovati abnormalnosti u formiranju organa ploda, teže oštećenja ploda koja će se završiti spontanim pobačajem, ali i oštećenja posteljice koja će u kasnijoj trudnoći uticati na rast i razvoj ploda u materici. Ukoliko štetni faktori djeluju kasnije veća je vjerovatnoća da će uticati na porođajnu težinu i dužinu ploda, povećati rizik od prijevremenog porođaja, te uticati na razvoj bolesti kod majke kao što su povišeni krvni pritisak u trudnoći, što će ugroziti ne samo plod nego i majku. Biološki mehanizmi koji se „optužuju“ su hronična inflamacija i oksidativni stres, hematološki poremećaji, hipoksija, kao i uticaj na sintezu proteina u samoj ćeliji zbog djelovanja na DNA.
Kako zagađivači mogu uticati na začeće, tok trudnoće i stanje novorođenčeta?
Spontani pobačaj je gubitak trudnoće do dvadesete nedjelje gestacije. Njegov nastanak se povezuje sa zagađenjem zraka i djelovanjem štetnih činilaca iz životne sredine. Posebno se to odnosi na „missed abortion“ ili zadržani pobačaj koji predstavlja stanje u kome se trudnoća ne razvija ali majka nema posebnih simptoma. Za to se odgovornim smatra infiltriranje sitnih partikula veličine oko 2,5 mikrometara u tkivo trofoblasta, kao i oštećenje DNA koja utiče na sintezu proteina što onemogućava dalji razvoj ploda. Prijevremeni porođaj je porođaj prije 37. nedjelje trudnoće. Rezultira rađanjem djeteta nedovoljno razvijenih organa koje nije spremno prilagoditi se uslovima života izvan maternice što rezultira većom stopom umiranja i obolijevanja takve djece. Zagađenje zrak se smatra posebno odgovornim za tu pojavu, pogotovo u sredinama u kojima se nalazi dosta dima koji nastaje sagorjevanjem goriva. Pored toga u novije vrijeme se kao uzrok u naučnim publikacijama pominju i izduvni gasovi iz automobila kao mogući uzrok, a saobraćajna buka u okuženju se pominje kao potencirajući faktor.
Povišeni pritisak u trudnoći je stanje koje ugrožava ne samo plod nego i majku. Kao pojava češći u industrijskim zonama. Umanjena funkcija posteljice koja nastaje zbog povišenog pritiska, kao i taloženje sitnih djelića u posteljici koji nastaju sagorjevanjem različitih goriva uzrokom su rađanja djece niže porođajne težine i dužine. Djeca niže porođajne težine su podložnija obolijevanju i u djetinjstvu a i u kasnijem životu. Rizici koji se spominju, a vezani su na zagađenje sredine u toku trudnoće su autizam, razvojne greške, alergije, metabolički sindrom i kardiovaskularne bolesti.
Kako se zaštititi?
Prije svega trebamo biti dobro informisana o stepenu zagađenja zraka. Ukoliko taj stepen prelazi dozvoljene granice izbjegavajte boraviti napolju pogotovo ukoliko imate pored trudnoće i druge zdravstvene probleme kao što su alergije i astma npr. Zabranite pušenje u svom domu i izbjegavajte boraviti u prostorima u kojima se puši jer tako postajete pasivni pušač. Provedite više vremena na svježem zraku i u prirodi uz umjerenu fizičku aktivnost prilagođenu dobi trudnoće. Pored globalnih zagađivača u svakodnevnom životu nas vrebaju i oni mali koji su dio svakodnevnog života. Česta su pitanja o štetnosti bojenja kose, lakiranja noktiju, izbjeljivanju zuba, upotrebi solarijuma i sl. Svakako da trudnica treba da bude njegovana i lijepa kao i prije trudnoće i može da boji kosu, gelove za nokte treba izbjegavati, sredstva za izbjeljivanje zuba nadražuju zubno meso koje je ionako sklono krvarenju u trudnoći, solarijum pogoršava nastanak pjega u trudnoći. Ne možemo reći da su svi štetni ali uzrokuju neke za nas neprihvatljive efekte. Ne možemo promijeniti mjesto boravka, uticati na globalne klimatske promjene, zagađivače koji nas okružuju, ali svojim aktivnim pristupom, poznavanjem rizika njihovo djelovanje možemo smanjiti na najmanju moguću mjeru i na taj način uticati da tok trudnoće i rađanje zdravog novorođenčeta.