Amra Junuzović Kaljić: Povrede kod djece

Povrede kod djece, posebno predškolskog uzrasta su značajan izazov u svim zemljama.

Piše: prim.dr. Amra Junuzović Kaljić

Prim.dr. Amra Junuzović Kaljić:je specijalista za dječije bolesti zaposlena u Javnoj ustanovi Dom zdravlja Stari Grad, Dispanzer za predškolsku djecu, odgovorni ljekar. Dr. Junuzović Kljajić je koordinator Pedijatrijske službe u JUDZKS i zastupnica u Skupštini Kantona Sarajevo. Autorica i koautorica brojnih stručnih radova prezentiranih na stručnim sastancima i kongresima u zemlji i inozemstvu. Dobitnica je velikog broja stručnih priznanja i nagrada.

Povrede se smatraju jednim od glavnih javnozdravstvenih problema i društvenih briga koje utiču na cijelu ljudsku populaciju. Među vodećim uzrocima smrtnosti i onesposobljenosti, povrede su visoko rangirane. Ovo je posebno slučaj u zemljama koje prolaze kroz demografsku, epidemioošku i socioekonomsku tranziciju, gdje je u porastu stopa povređivanja u stanovništvu, bez obzira na način povređivanja. O povredema kod djece piše prim.dr. Amra Junuzović Kaljić.

U svakodnevnom susretu sa porodicama i djecom, u ovim ljetnim mjesecima, posebno u talasu visokih ambijentalnih temperatura, susrećem se sa učestalim povređivanjem djece. Padovi su najčešći način stradavanja djece do pet godina i vodeći su uzrok težih povreda, koje ponekad zahtijevaju i hospitalno liječenje. Svaki pad djeteta, roditelji ili osoba koja brine o djetetu, treba shvatiti ozbiljno, čak i ako je to pad sa male visine, a posebno ako je to pad na tvrdu podlogu. Sa uzrastom, povećava se mobilnost djeteta, pa su u dobi 4-5 mjeseci sposobni da se prevrću, počinju se posjedati u sedmom mjesecu, podizati u stajanje sa 9 mjeseci, počinju hodati sa 12 mjeseci i trčati/penjati uz stepenice sa 18 mjeseci. Starija djeca češće padaju na istoj visini nego sa stepenica, jer su nezavisna u kretanju, te trče, skaču ili posrću. Najvažnije je dijete ne ostavljati bez nadzora, kontrolisati njegovo kretanje i ukloniti faktore rizika iz njegove okoline.

To se posebno odnosi na period u kojem se nalazimo, godišnji odmori, izleti, rekreativne šetnje itd. uz visoke temperature okoline u kojim roditeljima oslabi pažnja, a dijete se nalazi u nepoznatoj okolini. Velike vrućine također doprinose iritabilnosti, kako djece, tako i roditelja. Djeca su niža i lakša od odraslih, nježnije građe, manjih nogu i ruku, stopala i šaka i pod većim rizikom da se dijelovi tijela mogu zaglaviti negdje i nagnječiti. Ogrebotine se najčešće nađu iznad mjesta gdje prominiraju kosti, kao što su koljena, laktovi i čelo, dok ogrebotine na drugim dijelovima tijela mogu upozoravati na druge povrede, kao što su frakture kostiju, abdominalne povrede ili intrakranijalno krvarenje, posebno kod djece mlađe od dvije godine.

Djeca imaju tanju i osjetljiviju kožu i proporcionalno veću tjelesnu površinu u odnosu na masu, što je rizik od opekotina na suncu. Djecu do 13 godina ne treba ostavljati u vodi ili u blizini vode bez nadzora odraslih. Najsigurnija zaštita od utapanja je djecu što ranije naučiti plivati, pa i tada stalno nadzirati dijete u vodi.

Znatiželja i igra su dječji svijet i u upoznavanju svijeta oko sebe uz neiskustvo, nesposobnost da se sami zaštite i nedostatak straha, u stalnom su riziku da se negdje spotaknu, padnu i povrijede.

Povrede se smatraju jednim od glavnih javnozdravstvenih problema i društvenih briga koje utiču na cijelu ljudsku populaciju. Među vodećim uzrocima smrtnosti i onesposobljenosti, povrede su visoko rangirane. Ovo je posebno slučaj u zemljama koje prolaze kroz demografsku, epidemioošku i socioekonomsku tranziciju, gdje je u porastu stopa povređivanja u stanovništvu, bez obzira na način povređivanja. Prema Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji (SZO), povrede su svako fizičko oštećenje koje nastaje kada se ljudsko tijelo podvrgne energiji koja premašuje prag fiziološke tolerancije. Prema uzroku povrede se mogu podijeliti na mehaničke, termičke, hemijske, povrede električnom strujom i povrede uslijed zračenja. Povrede mogu biti zatvorene: nagnječenja, podliv krvi, istegnuće, iščašenje, prijelom, zgnječenost i otvorene, tj. rane. 

Povrede su odgovorne za blizu milion smrti godišnje među populacijom mlađih od 19 godina, a oko 60% povreda se pripisuje nenamjernim uzrocima.

Povrede kod djece, posebno predškolskog uzrasta su značajan izazov u svim zemljama. Podaci govore da skoro 5% smrti u starosnoj grupi 0-4 godine je uvjetovano povređivanjem ili posljedicama povređivanja, a taj se udio povećava na oko 20% u starosnoj grupi 5-14 godina. Kako je odgovornost za povređivanje djece uglavnom odgovornost roditelja, članova porodice djece, nastavnog osoblja, odgajatelja, edukativni programi usmjereni ka promjenama znanja, stavova i prakse, su snažan instrument u prevenciji povređivanja djece.

POVEZANI ČLANCI

Zadnje objave