Od prvog pregleda do poroda: kako sigurno pratiti trudnoću i prepoznati važne znakove.
Intervju: dr Brankica Đukić-Kukolj, specijalista ginekologije i akušerstva, ZU Ginea Banjaluka
Trudnoća je posebno životno putovanje koje sa sobom donosi mnogo lijepih trenutaka, ali i brojna pitanja, nedoumice i odgovornosti. Od prvog pozitivnog testa, preko redovnih ginekoloških kontrola i praćenja razvoja bebe, pa sve do samog poroda, svaki period trudnoće nosi svoje specifičnosti i zahtijeva pažnju. Koliko je važan prvi pregled nakon potvrde trudnoće? Koje pretrage buduću mamu očekuju u prvom trimestru, šta se prati ultrazvučnim pregledima i zbog čega prenatalni skrininzi imaju značajnu ulogu? Tu su i simptomi koje trudnica ne bi trebala zanemariti, kao i praćenje krvnog pritiska, tjelesne težine i rizika od gestacijskog dijabetesa i hipertenzivnih poremećaja.
O svim ovim važnim pitanjima razgovarali smo s dr Brankicom Đukić-Kukolj, specijalisticom ginekologije i akušerstva iz ZU Ginea Banjaluka, koja nam približava kako izgleda pravilno praćenje trudnoće i na šta buduće mame trebaju obratiti posebnu pažnju.
Jer cilj svakog praćenja trudnoće nije samo siguran dolazak bebe na svijet, već i očuvanje zdravlja majke – tokom trudnoće, poroda i nakon njega.
Roditelj: Kada žena dobije pozitivan test na trudnoću, kada je pravo vrijeme za prvi pregled kod ginekologa?
Brankica: Kada je test na trudnoću pozitivan, izostala Vam je očekivana menstruacija, potrebno se javiti na ginekološki pregled po urađenom testu. Zašto nam je značajno uraditi ovaj prvi pregled? Potvrda trudnoće u materici , tj. da li je na “pravom mjestu “ ili se radi o vanmateričnoj trudnoći. Često na prvom pregledu nije moguće vidjeti odjek ploda i otkucaje srca ploda, ali se jasno vidi gestacijska vrećica i žumančeva kesa kao prvi dobri znaci trudnoće. Sledeći pregled najčešće zakazujemo za 10 do 14 dana, upravo da potvrdimo odjek i vitalnost ploda. Ovi prvi pregledi se svakako preporučuju transvaginalnom ultrazvučnom sondom, te posebna pažnja na prisutvo anomalija materice, mioma, mjerenje dužine grlića, sagledavanje morfologije oba jajnika. Ovaj prvi pregled je najčešže od 4.-6. nedelje trudnoće.
Roditelj: Kako izgleda pravilno vođenje trudnoće i koliko su važni redovni kontrolni pregledi?
Brankica: Pravilno vođenje trudnoće podrazumjeva određeni protokol, koji je raspoređen kroz tri trimestra trudnoće. To je niz standardizovanih ginekoloških, ultrazvučnih i laboratorijskih pregleda tokom uobičajenih 40 nedelja trudnoće. Ovde bih dodala da briga o majci treba da se produži nakon trudnoće i poroda, posebno nakon trudnoćom izazvane hipertenzije ( povišen krvni pritisak ), jer rizik kardiovaskularnoh komplikacija poslije poroda je veoma značajan. U trudnoći imamo dva cilja, prvi je briga o zdravlju majke , drugi briga o rastu i razvoju ploda. Savremena ultrazvučna tehnologija, iskustvo ginekologa, kao i primjena naprednih softverskih i AI tehnologija, omogućavaju sve precizniju procjenu razvoja ploda i trudnoće.
Roditelj: Koje prterage budužu majku očekuju na početku trudnoće?
Brankica: U prvom trimestru trudnoće zahtjevamo da se uradi cijeli niz nalaza, da bi procjenili zdravlje trudnice i otkrili udružene bolesti, blagovremeno liječili i smanjili rizike. Pored komopletne biohemijske analize krvi, analize hormona, krvne grupe i Rh faktora, veoma je značajan screening na infektivne i seksualno prenosive bolesti. Briga o trudnici je multidisciplinarna, te pojedine budu pregledane i vođene od strane endokrinologa, hematologa, kardiologa, infektologa i drugih.
Roditelj: Kako se tokom trudnoće prati razvoj bebe i šta se procjenjuje ultrazvučnim pregledima?
Brankica: Rast i razvoj ploda su determinisani sa jedne strane genetikom ploda i sa druge strane adekvatnom adaptacijom tijela majke na trudnoću. Ovo potonje se odnosi na razvoj posteljice i splet dobro razvijenih i adaptiranioh krvnih sudova ležišta posteljice. Složit ćete se da je priča puno kompleksnija i gotovo na ćelijskom novou. Danas nam ultrazvučne tehnike omogućuju praćenje protoka na krvnim sudovima majke i ploda. Kvalitetan ultrazvučni pregled je ključ za praćenje rasta i razvoja ploda. Ultrazvukom pratimo morfologiju ploda, a u vremenskim intervalima od nekoliko nedelja procjenjujemo i adekvatan rast, sa osvrtom na stanje posteljice , pupčanika i količine plodove vode.
Roditelj: Koji su najvažniji i kontrole tokom prvog, drugog i trećeg trimestra?
Brankica: U prvom trimestru je ključan ultrazvučni skrining 11-14 nedelje trudnoće, pronalaženje ultrazvučnih odstupanja u morfologiji ploda, a koji bi upućivali na hromozomopatije ili druge anomalije ploda. Često savjetujemo da se uradi Double test i/ili NIPT. Posebno treba naglasiti da NIPT ne zamjenjuje kvalitetan ultrazvučni pregled 11-14. nedelje. Procjenjujemo stanje grlića i procjena za serklaž. Drugi trimestar je obilježen skriningom na anomalije ploda, fdetaljnim pregledom srca ploda i mozga. Radi se ekspertski 3D/4D pregled. Treba napomenuti da nam tehnologija i vještine omogućuju da već u prvom trimestru ( 11.-14. nedelja) uradimo detaljan pregled srca ploda i morfologije. Treći trimestar se odnosi na praćenje rasta ploda u vremenskim intervalima ( procjena zasoja rasta ploda ili makrosomija ploda), stanje posteljice i količine plodove vode. Vrlo je značajno procijentici rizik prijevremenog poroda.Transvaginalni ultrazvuk glavice ploda poslije 36. nedelje može potvrditi ili odbaciti sumnje kod ranijeih pregelda mozga ploda (neurosonografija ploda ). Cilj vođenja trudnoće je siguran završetak trudnoće- pravovremeni porod, zdrava i vitalna beba i, jednako važno, zdrava majka .
Roditelj: Koliko je važan skrining u trudnoći koje informacije on može pružiti budužim roditeljima?
Brankica: Skrining u medicini je sistemska primjena testova i/ili pregleda kod određene populacije prividno zdravih kako bi se bolest ili stanje otkrilo na vrijeme. Kada je riječ o trudnoći svakako da postoji nekoliko skrininga , ali je široj javnosti najpoznatiji neinvazivni skrining u prvom trimestru trudnoće koji može biti biohemijski ( Double test ) ili NIPT ( Neivnazivni prenatalni test ) koji se zasniva na tehnologiji sekvencioniranja DNK. Oba testiranja se preporučuju u periodu 11-14. nedelja. NIPT je svakako precizniji i daje analizu hromozoma i mikrodelecija, te se sa velikom preciznošću isključuje Down Sy, Turner Sy , Klinefelter Sy i drugi. Važno je reći da ovi skrinizi nisu dijagnostički i ukoliko ukažu na rizik, moramo uraditi dodatne dijagnostičke procedure kao amniocentezu. Ultrazvučni pregled između 11. i 14. nedelje predstavlja ključni dio prvotrimestralnog skrininga. Nakon toga slijedi detaljni ultrazvučni pregled anatomije ploda u drugom trimestru, najčešće između 18. i 22. nedelje, u zavisnosti od protokola i kliničke situacije. Značaj prenatalnog skrininga je posebno važan kod trudnica sa određenim faktorima rizika, uključujući stariju životnu dob, prethodnu trudnoću sa hromozomskom anomalijom, određenu ličnu ili porodičnu anamnezu ili nalaz na ultrazvuku koji zahtijeva dodatnu obradu.
Roditelj: Koje simptome trudnica nikako ne bi trebala ignorisati i zbog kojih se treba odmah javiti na ljekaru?
Brankica: Postoje simptomi zbog kojih se treba odmah javiti u zdravstvenu ustanovu, a to su obilno vaginalno kravrenje, obilno i naglo oticanje plodove vode , izostanak ili značajno smanjenje pokreta ploda, izrazito povišen krvni pritisak sa jakom glavoboljom i bolom u predjelu želudca , otežano disanje ili nagla bol u grudima, jak bol u stomaku, naglo oticanje jedne noge. Ovi simptomi mogu ukazivati da se radi o ozbiljnim stanjima kao preeklampsija , eklampsija, tromboembolija , abrubcija posteljice i smrt ploda, koja zahtjevaju hitno i pravovremeno bolničko zbrinjavanje. Tegobe koje postaju učestalije i neuobičajene, intenzivnije, kao uporna glavobolja koja ne prolazi na terapiju, smetnje vida, bol ispod rebarnog luka, dugotrajnije povraćanje i mučnina koje se javlja kasnije u trudnoći, smanjeni pokreti ploda, kontrakcije, vaginalno kravrenje i curenje plodove vode , jak pritisak u donjem dijelu stomaka , oticanje i crvenilo nogu, svakao zahtjevaju pregled ginekologa , ambulantno praćenje trudnice , ordiniranje terapije, upute i savjeti, eventualno hospitalizacija. Treba napomenuti da ambulantno zbribnjavanje lakših tegoba je učinkovitije uz dobru saradnju i povjerenje trudnice, kojoj će medicinski tim dati upute i biti na raspolaganju. Dostupnost ginekologa i slanje on-line laboratorijskih nalaza i evidencija mjerenja ( npr. krvnog pritiska i šećera u krvi ) je medicina na daljinu , ali sa punom odgovornošću, efikasnošću i naravno u svojoj kući i svom okruženju.
Roditelj: Kako razlikovati uobičajene tegobe u trudnoći od simptoma koji mogu ukazivati na komplikacije?
Brankica: Gotovo da nema trudnice koja nije iskusila mučninu, povraćanje, bol u predjelu želudca, kontrakcije, glavobolju, umor, zadihanost, oticanje nogu, čak i trenutno povišen krvni pritisak, oskudno vaginalno kravarenje, sumnja na oticanje plodove vode, smanjeni pokreti ploda i drugo. Za većinu ovih simptoma možemo reći da su sastvni dio trudnoće, ali mogu biti i ozbiljna opasnost i pretnja zdravlju trudnice i plodu. Jačina tegoba i kratki vremenski intervali pojave istih su svakako alarm i potrebno je hitan pregled. Važno je procijeniti koliko je tegoba intenzivna, koliko dugo traje; da li se ponavlja ili pogoršava; da li se javlja iznenada; da li je praćena drugim simptomimabi u kojoj se nedelji trudnoće javlja.
Roditelj: Koliko su važni kontrola krvnog pritiska, tjelesne težine i laboratoriskih nalaza tokom trudnoće?
Brankica: Mjerenje krvnog pritiska je jedna jednostavna metoda trenutne procjene kardiovaskularnog sistema. Danas gotovo da nema kuće u kojoj se ne nalazi mjerač krvnog pritiska. Trudnoća sama po sebi je ogromno opterećenje na kradiovaskularni sistem. Kod uredne trudnoće krvni pritisak se čak i samnjuje od vrijednosti prije trudnoće . Vrlo je važno na svakom pregledu trudnice izmjeriti krvni pritisak i tjelesnu težinu, često insistiramo na vođenju evidencije ovih parametara kod kuće da bismo bolje procjenili rizike. Naravno da se rade i dodatne laboratorijske pretrage.
Roditelj: Šta se tokom trudnoće posebno prtai kada je riječ o gestacijksom dijabetesu i povišenom krvnom pritisku ?
Brankica: Gestacijski dijabetes i povišen krvni pritisak u trudnoći su ozbiljna stanja koja mogu ugriziti i trudnicu i ploda. Mogu se javiti pojedinačno ili udruženo , te imaju ozbiljan značaj na zdravlje žene, ne samo za vrijeme trudnoće nego i poslije poroda, noseći rizik za pojavu dijabetesa tip 2, perzistentne hipertenzije i ozbiljnih kardiovaskularnih problema kao što je srčani i moždani udar. U toku same trudnoće ova stanja nose rizik za preeklampsiju, zastoj u rastu ploda ili makrosomiju, te prijevremeni porod. Ukoliko planiramo trudnoću potrebno je prije osvarivanje iste uraditi jedan opšti pregled kod porodičnog ljekara. U toku same trudnoće, čak i na samom početku kod prvog pregleda, traže se proširene biohemijske analize, mjeri krvni pritisak i tjelesna težina trudnice. Laboratorijski nalazi su ponavljaju u određenim vremenskim intervalima, u svim trimestrima trudnoće pa i češće, kako bi se na vrijeme prepoznale trudnice sa rizikom, kao test opterećenja žećerom ( OGTT ) . Postoje specifični nalazi za procjenu preeklampsije ( npr sFlt/ PIGF), koji se radi u drugom i trećem trimestru.Sonografski se prati rast ploda, stanje posteljice i količine plodove vode, Doppler mjerenja protoka uterine arterije i krvnih sudova pupčanika. Traži se od trudnice da svakodnevno ili sporadično kod kuće mjeri krvni pritisak i vrijednost šećera u krvi, vodi evidenciju istih i koristi preporučenu terapiju. Trudnicama sa ovim problemima se četo savjetuje hospitalizacija i intenzivniji nadzor.
Roditelj: Za kraj, kada biste budućim mamama mogle dati samo jedan savjet- šta biste voljele da svaka žena zna prije nego što krene na svoje putovanje prema majčinstvu?
Brankica: Planiranje trudnoće i majčinstva danas bi trebao biti jedan od centralnih događaja u životu žene i nejnog partnera , koju većina zapravo i planira. Ako govorimo o jednoj bračnoj/vanbračnoj zajednici onda je to i priča o odgovornom roditeljstvu, te velikom značaju oca u podršci za vrijeme trudnoće, poroda i naravno podizanja i vaspitanja djece. Mentalno i fizičko zdravlje žene i njenog patnera je osnovni preduslov za zdravu trudnoću, ali svakako da stabilna i zrela partnerska veza, podrška i logistika uže i šire porodice, ekonomska stabilnost ( stalno zaposlenje , mjesečna primanja, obezbjeđen smještaj), podrška društva i države, daju vjetar u leđa i sigurnost. Ovom balansu svi treba da težimo. Društvo bi trebalo kroz sistemska finansiranja i brigu, maksimalno da podrži najranjivije kategorije, parove sa problemom neplodnost, samohrane roditelje i drugo. Poruka bi glasila da brinete o sebi, gradite stabilnu partnersku vezu i birate društvo u kojem ćete živjeti i imati punu podršku za svoju porodicu, a da Vi i Vaša porodica budete srećni.
