Postpartum period donosi najnježnije, ali i najizazovnije trenutke u životu jedne žene. U tom vremenu punom emocija, prilagođavanja i novih odgovornosti, dojenje često postaje jedno od najvećih pitanja, ali i briga mladih majki. Iako je prirodan proces, dojenje je vještina koja se uči – uz strpljenje, informaciju i podršku.
O važnosti pripreme za dojenje, najčešćim izazovima s kojima se majke susreću te ulozi partnera i porodice u ovom osjetljivom periodu razgovarali smo s Merhunisa Perenda, certificiranom savjetnicom za dojenje. Kao majka i zdravstvena radnica, kroz dugogodišnje iskustvo pomaže ženama da izgrade povjerenje u svoje tijelo i pronađu sigurnost na svom dojenačkom putovanju.
Roditelj: Za početak, šta vas je motivisalo da se profesionalno posvetite savjetovanju o dojenju?
Merhunisa: Kao majka, iz vlastitog iskustva sam osjetila koliko je postpartum istovremeno najljepši, ali i najranjiviji period u životu jedne žene. To je vrijeme velikih emocija, prilagođavanja i brojnih novih izazova a dojenje je jedan od njih. Iako je dojenje prirodan proces, ono je i vještina koja se uči. Upravo ta spoznaja me motivisala da se profesionalno posvetim ovoj oblasti. Željela sam biti podrška ženama u periodu kada im je ona najpotrebnija uz razumijevanje i stručne smjernice. Vjerujem da svaka majka zaslužuje informaciju, ohrabrenje i sigurnost u svoje sposobnosti. Ljubav prema bebama i duboko uvjerenje koliko je majčino mlijeko dragocjeno za njihov razvoj dodatno su učvrstili moju odluku da radim ovaj posao.
Roditelj: Koliko je priprema za dojenje tokom trudnoće važna i šta bi svaka buduća majka trebala znati prije poroda?
Merhunisa: Priprema za dojenje tokom trudnoće je izuzetno važna jer samopouzdanje i znanje počinju prije samog poroda. Iako je dojenje prirodan proces kao što sam već navela u prethodnom pitanju, ono nije instinkt koji dolazi automatski to je vještina koju majka i beba uče zajedno. Buduće majke bi prije poroda trebale znati da je prvi sat nakon rođenja, takozvani ‘zlatni sat’, izuzetno važan za uspostavljanje dojenja. Kontakt koža na kožu, rani podoj i boravak bebe uz majku imaju ogroman utjecaj na dalji tok dojenja. Također je važno razumjeti da su prvi dani period upoznavanja i da je normalno da postoje pitanja, nesigurnosti ili manji izazovi. Informacija o tome kako izgleda pravilan hvat, koliko često novorođenče treba dojiti i kako prepoznati znakove da beba dobija dovoljno mlijeka može spriječiti mnoge nepotrebne brige.Najvažnije je da žena u porod uđe sa povjerenjem u svoje tijelo i sa podrškom jer podrška često pravi razliku između odustajanja i uspješnog dojenja.
Roditelj: Koje su najčešće poteškoće s kojima se majke susreću u prvim danima dojenja?
Merhunisa: Najčešće poteškoće uključuju nepravilne položaje, nepravilan hvat bebe na dojku, bolne ili oštećene bradavice, osjećaj da nema dovoljno mlijeka, kao i nesigurnost oko toga da li beba dobija dovoljno, korištenje silikonskih bradavica koje mogu samo pogoršati dojenje, također česta je i pojava nadolaska mlijeka, kada dojke mogu biti prepunjene i osjetljive, što majkama stvara dodatnu nelagodu. Uz to, umor nakon poroda i emocionalne promjene mogu utjecati na samopouzdanje žene. Važno je naglasiti da većina ovih poteškoća ima rješenje uzpravovremenu podršku i pravilne informacije. Jer, pravilne informacije su zaista ključ uspjeha.
Roditelj: Kako prepoznati da beba pravilno hvata dojku i da dobija dovoljno mlijeka?
Merhunisa: Pravilan hvat je temelj uspješnog i bezbolnog dojenja. Kada beba pravilno hvata dojku, njena usta su širom otvorena, obuhvata veći dio areole (ne samo bradavicu), usne su izvrnute prema van, a brada dodiruje dojku. Majka ne bi trebala osjećati bol, dakle dojenje ne smije da boli, eventualna blaga osjetljivost na početku podoja je moguća, ali jaka i trajna bol najčešće ukazuje na nepravilan hvat. Znakovi da beba dobija dovoljno mlijeka uključuju ritmično sisanje i gutanje koje se može čuti ili primijetiti po pokretima vilice, opuštene šake tokom podoja, te zadovoljnu i smirenu bebu nakon hranjenja. Također pratimo broj mokrih pelena koje su pokazatelj da beba dobiva dovoljno majčinog mlijeka. Očekuje se da bebe mlađe od 6 sedmica imaju najmanje 6 mokrih pelena i najmanje 2-3 stolice u toku 24h.
Roditelj: Koliko je važan položaj pri dojenju i koje greške se najčešće prave?
Merhunisa: Položaj pri dojenju je izuzetno važan jer direktno utiče na to kako beba hvata dojku, koliko je podoj efikasan i da li će majka osjećati bol. Dobar položaj omogućava bebi da pravilno obuhvati dojku, a majci da bude opuštena, bez napetosti u leđima, ramenima i vratu. Najčešće greške su naginjanje majke prema bebi, držanje bebe samo za glavu bez oslonca za tijelo, kao i pokušaj da se bradavica “ubaci” u bebina usta bez čekanja da ih beba širom otvori. To često dovodi do plitkog hvata, bolnih bradavica i neefikasnog pražnjenja dojke. Kada su majka i beba opuštene, dojenje postaje lakše i prirodnije.
Roditelj: Mnoge majke brinu da nemaju dovoljno mlijeka. Koliko je taj strah opravdan i kako ga prevazići?
Merhunisa: Strah od nedovoljne količine mlijeka je vrlo čest, ali u većini slučajeva nije opravdan. Stvarna, medicinski potvrđena nemogućnost stvaranja dovoljne količine mlijeka je rijetka. Mnogo češće se radi o nesigurnosti, pogrešnim informacijama ili pogrešnom tumačenju bebinog ponašanja. Plač, često traženje dojke ili kraći podoji ne znače automatski da majka nema dovoljno mlijeka. Dojenje funkcioniše po principu ponude i potražnje, što beba češće i efikasnije sisa, to se više mlijeka stvara.Najbolji način da se prevaziđe taj strah jeste praćenje objektivnih pokazatelja: broja mokrih pelena, napredovanja na težini i općeg stanja bebe. Također, pravilan hvat i učestali podoji u prvim sedmicama ključni su za uspostavljanje dobre laktacije. Jednako važna je i emocionalna podrška. Kada majka ima podršku i tačne informacije, njeno samopouzdanje raste a samopouzdanje igra veliku ulogu u uspješnom dojenju.
Roditelj: Kakvu ulogu u uspješnom dojenju ima podrška partnera i porodice?
Merhunisa: O ovome jako često pišem zato što je itekako važno. Podrška partnera i porodice ima ogromnu ulogu u uspješnom dojenju. Iako majka fizički doji, emocionalno okruženje u kojem se nalazi direktno utiče na njeno samopouzdanje, opuštenost i ustrajnost.U prvim sedmicama nakon poroda žena je posebno osjetljiva i umorna. Partner koji pruža razumijevanje, preuzima dio kućnih obaveza, ohrabruje i štiti majku od nepotrebnih pritisaka, postaje ključni saveznik u procesu dojenja. Sve je ljepše kada se radi timski. Jednako je važna i šira porodica. Umjesto savjeta koji unose sumnju poput ‘da li je beba sita’, mnogo više pomažu riječi podrške i povjerenja u majčine sposobnosti.
Roditelj: Da li je moguće uspješno kombinovati dojenje i povratak na posao? Koji su vaši savjeti u tim situacijama?
Merhunisa: Da, apsolutno je moguće uspješno kombinovati dojenje i povratak na posao, ali je za to potrebna dobra priprema i podrška. Dojenje ne mora prestati kada majka počne raditi, ono se može prilagoditi novim okolnostima. Najvažnije je da majka zna da ne mora birati između karijere i dojenja. Uz organizaciju, informaciju i podršku okoline, moguće je pronaći balans koji odgovara i majci i djetetu.
Roditelj: Koliko dugo preporučujete dojenje i šta kažu savremene smjernice?
Merhunisa: Savremene smjernice, poput Svjetske zdravstvene organizacije i stručnjaka za dojenje, preporučuju isključivo dojenje tokom prvih šest mjeseci života djeteta. Nakon toga, dojenje se može nastaviti uz uvođenje dohrane, sve dok majka i dijete žele.Idealno, dojenje može trajati i do dvije godine ili duže, jer majčino mlijeko i dalje pruža nutritivne i imunološke benefite, ali i emocionalnu sigurnost i bliskost između majke i djeteta. Važno je naglasiti da ne postoji ‘tačan rok’ i da svaka porodica pronalazi ritam koji im odgovara. Cilj nije striktno pridržavanje broja mjeseci, već podrška prirodnom toku dojenja, uz povjerenje u majku i pažnju na potrebe djeteta.
Roditelj: Koja bi bila vaša najvažnija poruka majkama koje su na početku svog dojenačkog putovanja i možda se osjećaju nesigurno?
Merhunisa: Vjerujte u svoje tijelo. Dojenje je proces učenja za vas i vaše dijete, i potpuno je normalno osjećati nesigurnost u početku. Tražite podršku, pitajte kada niste sigurne i oslonite se na ljude koji vas ohrabruju, a ne osuđuju. Slušajte samo stručne savjete. Svaka kap mlijeka koju dajete svojoj bebi je vrijedna, a vaša pažnja, bliskost i ljubav najvažniji su dio ovog putovanja. A koliko god bilo teško u nekom trenutku, znajte da će proći a poslije ćete itekako biti ponosne jer niste odustale.
