Savjeti dr. Ismihane Hadžipašić o faktorima rizika, važnosti redovnih kontrola i ulozi podrške u trudnoći.
Intervju: mr.sc.dr. Ismihana Hadžipašić, specijalista ginekologije i akušerstva
Rizična trudnoća je svaka trudnoća u kojoj postoji potencijalna opasnost po zdravlje majke i/ili ploda. Takva trudnoća ne znači nužno loš ishod, već zahtijeva intenzivniju medicinsku praćenost i pažnju. Faktori rizika mogu biti vezani za majku, fetus ili same okolnosti trudnoće, a pravovremenim pregledima i edukacijom moguće je spriječiti ozbiljnije komplikacije. U ovom tekstu, dr Ismihana Hadžipašić, specijalista ginekologije i akušerstva iz Bosanske Krupe objašnjava koji faktori trudnoću čine rizičnom, kako je pratiti i upravljati njome, te koliko je važna podrška bližnjih i adekvatan stil života za zdrav ishod trudničkog perioda.
Za početak, možete li objasniti šta se tačno podrazumijeva pod pojmom rizična trudnoća? Odnosno, kada trudnoća prelazi iz kategorije uredne u rizičnu?
Rizična trudnoća je svaka trudnoća u kojoj postoji rizik da se pojavi komplikacija koja može ugroziti zdravlje majke i/ili ploda. Dakle, kada se u toku uredne trudnoće pojavi neka od komplikacija takvu trudnoću smatramo od tog momenta rizičnom. Sa druge strane imamo trudnoće koje počinju sa preegzistirajućim dijagnozama kod majke i one su od samog starta rizične.
Koji su najčešći faktori rizika koji mogu dovesti do rizične trudnoće?
Brojni su faktori koji mogu dovesti do takvog stanja a mogu poticati od majke, ploda ili od samog stanja trudnoće. Bitno je napomenuti da samo označavanje trudnoće rizičnom ne znači lošiji ishod, nego samo potrebu za intenzivnijom prenatalnom zaštitom. Dakle to su i dalje u velikom broju zdrave trudnice ali češće kontrolisane i praćene. Kako sam navela brojni su faktori koji jednu trudnoću mogu svrstati u grupu rizičnih.
Od strane majke u riziko faktore ubrajamo i stanja prije same trudnoće : loše regulisan diabetes melitus, neregeulisan visok tlak, problemi sa bubrezima i uroinfekcijama, neliječene dugotrajne anemije, problemi sa štitnom žlijezdom, pretilost, konzumiranje alkohola, droga, spolne bolesti i drugo. Isto tako bitne su godine majke, trudnice mlađe od 17 godina i one starije od 35 godina imaju veći rizik, dalje ako je u prethodnim trudnoćama bilo komplikacija, spontanih pobačaja i to prsdtvalja rizik i dr. Rizični faktori od strane fetusa su hromozomske anomalije, razne kongenitalne anomalije srca, bubrega , potom intrauterini zastoj u rastu ploda i drugo.
Sama trudnoća može razviti komplikacije koje daju rizik. Tu ubrajamo placentu previu, preeklampsiju, eklampsiju, HELP sy, gestacijski dijabetes, višeplodnu trudnoću, prijevremeno odljubljivanje posteljice- abrupcija posteljice, manjak ili višak plodove vode, insuficijenciju grlića maternice i drugo.
Da li se rizična trudnoća može razviti naknadno tokom gestacije, čak i ako je na početku sve bilo uredno?
Da moguće je, ako u toku trajanja jedne uredne trudnoće dođe do pojave neko od naprijed opisanih komplikacija trudnoća postaje rizična. Vrlo čest primjer takve situacije jeste pojava hipertenzije kod trudnice koja je do tog momenta imala uredan krvni tlak.
Koji su najčešći znakovi da nešto nije u redu?
Obzirom da postoji velik broj faktora koji mogu jednu urednu trudnoću učiniti rizičnom samo redovnim ljekarskim pregledima majke i ploda možemo na vrijeme otkriti komplikaciju i poduzeti potrebne mjere. Zato je bitno od samog početka trudnoće imati redovne kontrole. Ovakvim pristupom se osigurava da i rizična trudnoća završi sa rađanjem zdravog djeteta sa očuvanim zdravljem majke.
Koje pretrage i pregledi su obavezan dio praćenja rizične trudnoće i koliko često se obavljaju?
Jako je teško odrediti potreban broj kontrola kod rizičnih trudnoća, vidite i sami da se tu radi o dosta različitim razlozima zašto je neka trudnoća rizična. Mišljenja sam da svaka od tih trudnoća zahtjeva individualan pristup. Naime ponekad se takve pacijentice moraju hospitalizirati npr. preeklamsija, abrupcija posteljice, isto tako ako postoji potreba za serklažom kod insuficijencije grlića maternice potrebna je hospitalizacija i slično. Sa druge strane ako imamo trudnicu sa dobro regulisanom hipertenzijom, ako se trudnica pridržava uputa vezanih sa ishranu, fizičku aktivnost, odnosno dobru saradnju ginekolog-pacijent onda tu imamo samo češće kontrole bez hospitalizacije.
Možete li navesti primjere komplikacija koje se najčešće pojavljuju tokom rizičnih trudnoća i kako se one najčešće tretiraju?
Na ovo pitanje sam djelomično već odgovorila. Zbog stila života i ishrane danas vrlo često imamo trudnoće komplikovane hipertenzijom. Kažemo da trudnica ima hipertenziju ako u dva različita mjerenja u razmaku od 24 sata ima tlak viši 140/90 mmHg. Naravno hipertenzija može postojati i prije trudnoće, a može se pojaviti u toku trudnoće. Upravo zbog toga svaki pregled u ordinaciji počinje mjerenjem krvnog tlaka i tjelesne mase kod pacijentice. Hipertenziju u trudnoći je bitno regulisati jer se u protivnom mogu razviti teže komplikacije kao što su HELP sy, preeklapsija, abrucija posteljice, intrauterini zastoj u rastu ploda ili gubitak trudnoće.
Kakva je uloga stilа života (ishrana, aktivnost, odmor, stres) u smanjenju komplikacija kod žena sa rizičnom trudnoćom?
Stil života utječe svakako na naše zdravlje, pa tako i na našu trudnoću. Rekla bih da je bitnije kakav je stil života bio prije samog započinjanja trudnoće. Jer prekomjerna ishrana, manjak fizičke aktivnosti prije trudnoće rezultirat će sa pretilošću koja je podloga za razvoj hipertenzije, gestacijskog dijebatesa i drugih komplikacija. U razgovoru sa mladim pacijenticama u ordinaciji vrlo često spominjem koliko je bitno planiranje trudnoće i obavljanje tzv. nultog ginekološkog pregleda. To je ginekološki pregled prije samog planiranog začeća, gdje uradimo papa nalaz, ultrazvuk, cervikalne briseve ako je potrebno, osnovne laboratorijske nalaze i korekciju istih ako je potrebno. Tako žene u trudnoću ulaze sa urednim papa nalazom urednim radom štitne žlijezde, urednom krvnom sliko, talkom i samim tim znatno smanjuju mogućnost razvoja komplikacija u trudnoći.
Kada govorimo o emocionalnoj strani – na koji način stres i briga utiču na tok rizične trudnoće i šta savjetujete trudnicama da bi očuvale mentalno zdravlje?
Sve trudnice trebaju imati podršku i ljubav svojih najbližih. Trudnice sa rizičnom trudnoćom rekla bih trebaju imati još više i pažnje i razumijevanja svoje bliže okoline. Moj savjet trudnicama je da trebaju svom partneru, roditeljima, bliskim prijateljima objasniti svoje stanje da bi oni mogli paziti na nju i pomoći ako to bude potrebno. U životu uvijek treba izbjegavati negativne emocije ( strah, tugu, negativne misli) pa i ljude koji takve emocije u nama potiču. Okružiti se pozitivnim ljudima.
Na kraju, vaša poruka budućim mamama: da li rizična trudnoća uvijek znači loš ishod, ili uz pravilno praćenje rezultat može biti uspješan i siguran porod?
Uz dobru saradnju pacijentice i ginekologa, redovne kontrole, uzimanje preporučene terapije, rizična trudnoća može da završi uredno sa zdravim djetetom i majkom.
