Informisanje svih žena, neovisno o dobi, o važnosti preventivnih pregleda, bi trebao biti bitan zadatak kako zdravstvenih radnika, tako i medija
Intervju: Divanović dr Aldina, Specijalista ginekologije i akušerstva. Zaposlena u PZU “Klinika za vantjelesnu oplodnju Bahceci” Sarajevo
Biografija: Dr Aldina Divanović je 2012. godine diplomirala na Medicinskom fakultetu Univerziteta u Sarajevu, sa temom “Morbiditet i mortalitet djece male porođajne mase” mentorice Prof. dr Suade Heljić. Iste godine obavlja pripravnički/volonterski staž u OB “Prim. dr Abdulah Nakaš”. Od 2013. do 2018. godine je specijalizant ginekologije i akušerstva na Kliničkom centru Univerziteta u Sarajevu. Od 2018.do 2024. zaposlena u Zavodu za zdravstvenu zaštitu žena i materinstva. Od 2024-2025. godine do danas obavljala posao specijaliste ginekologa u Prvoj privatnoj opštoj bolnici “ASA bolnica”. Danas je zaposlena kao ljekar sepcijalista u Centru za vantjelesnu oplodnu “Bahceci”. Doktoralni studij je upisala 2014/2015. godine na Medicinskom fakultetu Univerziteta u Sarajevu.Tokom i nakon specijalističkog staža, stručno usavršavanje je obavila u zemlji i regionu. „Morbiditet i mortalitet djece male porođajne mase“ kao i na „19. Svjetskom kongresu humane reprodukcije“ 15-18.3.2023. godine, Venecija: „Prevalence and species distribution of Candida isolates causing vaginal discharge among symptomatic non-pregnant women of reproductive age in Sarajevo, Bosnia and Herzegovina”, te autor na slijedećim radovima: „Association between Group B Streptococcal Septicemia and Late Appearance of Congenital Diaphragmal Hernia“ Fahrija Skokić, Semir Halilbašić, Nešad Hotić, Edin Husarić, Aldina Hozić, Maida Hadžifejzović„Incidence of Cesarean section at the Department of Gynecology and Obstetrics of Hospital in Travnik During 2012“ El-Ardat MA, Izetbegovic S, Djulabic A, Hozić A.
Preventivni pregledi, edukacija i zdrave životne navike ključni su za očuvanje reproduktivnog zdravlja svake žene. O važnosti redovnih ginekoloških kontrola, pripremi za trudnoću, ulozi pravilne higijene i vakcinacije, ali i o mitovima i strahovima koji često prate odlazak ginekologu, razgovarali smo s dr. Aldinom Divanović, specijalistom ginekologije i akušerstva, zaposlenom u PZU “Klinika za vantjelesnu oplodnju Bahceci” Sarajevo.
Koliko su preventivni ginekološki pregledi važni za žene i kada bi trebalo započeti s redovnim kontrolama?
Informisanje svih žena, neovisno o dobi, o važnosti preventivnih pregleda, bi trebao biti bitan zadatak kako zdravstvenih radnika, tako i medija. Preventivnim ginekološkim pregledima se smanjuje rizik od ozbiljnog obolijevanja, komplikacija bolesti, pa na koncu i smrtni ishodi, te je rana dijagnostika i promptna terapija od vitalnog značaja. Važno je napomenuti da su ginekološke maligne bolesti (u prvom redu bolesti grlića maternice) visoko izlječivi ako se otkriju u ranoj fazi bolesti. Prema smjernicama Američkog udruženja za ginekologiju, smatra se da je prvi redovni ginekološki pregled potrebno obaviti između 13 i 15 godina, a u slučaju tegoba i ranije. Prva posjeta obično ne uključuje fizikalni pregled, već je usmjerena na edukaciju, savjetovanje i uspostavljanje veze sa izabranim ginekologom kako bi prvi fizikalni pregledi bili ugodiniji.
Koje su najčešće predrasude zbog kojih žene odgađaju odlazak ginekologu?
Razlozi za odgađanje pregleda su mnogostruki, ali najčešće se odnose na manjak vremena. Sve obaveze koje su nametnute ženi danas od privatnih do poslovnih, onemogućavaju (pogrešno) da isplaniraju preventivnih pregled. Osim toga tu su i strah od potencijalne dijagnoze, nelagoda prilikom pregleda, sram i slično.
Na što se najviše obraća pažnja prilikom rutinskog ginekološkog pregleda?
Prilikom rutinskog ginekološkog pregleda se uzme detaljna anamneza pacijentici, dakle dobiju se informacije o potencijalnim tegobama, ciklusima i njihovoj regularnosti, paritetu (porodima), općem zdravstvenom statusu i navikama. Nakon toga se obavi fizikalni pregled na ginekološkom stolu u spekulima, i shodno potrebi uradi se PAPA test. Nakon toga se prelazi na ultrazvučni pregled. Završetkom istog se napravi izvještaj i napišu dalje preporuke, te eventualno terapija. Pregled ne treba da bude neugodan, već savjetodavan, te izveden uz poštovanje principa povjerljivosti i diskrecije.
Koliko često žene treba da rade Papa test i ultrazvučni pregled?
Optimalni interval između dva redovna citološka obriska (PAPA testa) prema The International Agency for Research on Cancer (IARCH) je između 3-5 godina, pri čemu je interval od tri godine optimalan u dobnoj skupini 25-49 godina, a interval od 5 godina u dobnoj skupini 50-64. U slučaju ranije patologije grlića taj, interval je kraći. Moram napomenuti da se ove preporuke odnose na zemlje sa visokom stopom cijepljenosti protiv HPV-a, te zemlje sa dobrim nacionalnim screening programima. U našoj zemlji, razmak između dva redovna ginekološka pregleda je na osnovu usvojene prakse (jer nemamo nacionalnih vodiča), godinu dana.
Preventivni pregledi prije trudnoće – šta oni podrazumijevaju i zašto su značajni?
Za trudnoću bi se trebalo pripremiti preventivnim pregledima koji ne uključuju samo ginekološke preglede. Naravno, ginekološki pregled je prva stanica – PAPA test, ultrazvučni pregled, briseve na bolesti koje se prenose spolnim putem, te ginekološko savjetovanje, su obavezni prilikom pripreme za trudnoću. Također, važno je procijeniti cjelokupni zdravstveni status organizma putem laboratorijskih pretraga (potvrđivanje ili isklučivanje anemije), pregleda nativnog urina (procjena zdravlja bubrega), korigirati terapiju i planirati buduću prilikom prisustva hroničnih bolesti. Važno je naglasiti da je očuvano mentalno, kao i dentalno zdravlje, važan faktor za zdravu trudnoću, obzirom da se simptomi nekih mentalnih i dentalnih bolesti mogu intenzivirati u trudnoći. Dotaknula bih se važnosti redovnih samopregleda, kao i ultrazvučnih i mamografskih pregleda dojki koje je važno redovno sprovoditi. Priprema za trudnoću je idealno vrijeme da se pregledaju dojke s obzirom na učestalost ovog malignog oboljenja, te da se na taj način otklone eventualne sumnjive promjene i omogući bezbrižna trudnoća.
Ne treba zaboraviti ni važnost vakcinacije, npr. MMR vakcinom i vakcinom protiv variccalae s obzirom da ove zarazne bolesti u slučaju ne postojanja imuniteta (stečenog ili cijepljenjem), mogu imati fatalni ishod u trudnoći.
Da li postoje specifične preporuke za žene koje imaju hronične bolesti, a žele ostati trudne?
Hronične bolesti danas nisu inkompatibilne sa trudnoćom. Naravno da trudnice koje imaju hronične bolesti spadaju u grupu pacijentica sa visokim rizikom i razlogom intenzivnijeg nadzora, nekada i konzilija ljekara, ali uz pravilno savjetovanje, korekciju terapije, te zdrave životne navike, izvjestan je pozitivan perinatalni i neonatalni ishod.
Koliko životne navike (ishrana, fizička aktivnost, pušenje, alkohol) utiču na reproduktivno zdravlje i pripremu za trudnoću?
Zdrave životne navike koje uključuju raznovrsnu ishranu, redovna fizička aktivnost (koja ne mora biti pretjerana, dovoljno je i tri puta nedjeljno), izbjegavanje pušenja i pretjerane konzumacije alkohola, itekako utiču pozitivno na sveokupno zdravlje organizma. Reproduktivni sistem nije izuzetak, pa je dokazano da ishrana bogata proteinima, izbjegavanje rafiniranih šećera, te fizička aktivnost reduciraju visceralnu mast, što pozitivno utiče na redovitost ovulatornih ciklusa-preduslova za trudnoću. Nadalje pušenje se pokazao kao jedan od najvažijih nezavisnih kofaktora koji utiču na uspješnost procesa vantjelesne oplodnje, s obzirom da je dokazan statistički bolji ishod kod parova koji nisu pušači. Pušenje se takođe pokazao važan kofaktor u procesu nastanka raka grlića maternice, tako da je jasno koliko je važan prestanak pušenja za cijelokupno zdravlje.
Koje su najčešće greške koje žene prave kada je riječ o brizi za reproduktivno zdravlje?
Postoji niz stvari koje bih ja pomenula, ali izdvojiću neke. Prvo, važno je educirati djevojčice o pravilnoj intimnoj higijeni. Primijećeno je kroz rad sa pacijenticama da mnoge koriste sapune i parfumirane gelove u svakodnevnoj njezi, što ometa normalan pH rodnice i čine je prijemčivom za razvoj patogenih mikroorganizama (npr. gljivica). Voda sama ili u kombinaciji sa gelovima za intimno pranje koji imaju optimalan pH, su izbor u higijeni intimne regije.
Velika pogreška u “brizi” za reproduktivno zdravlje je odgađanje preventivnih pregleda iz gore navedenih razloga s obzirom na njihovu važnost. Dakle, liječniku se ne javljamo samo i isključivo prilikom postojanja tegoba, već iste pokušavamo prevenirati preventivnim pregledima.
Na koncu, ali veoma važno – izbjegavanje HPV vakcine. Savjetovala bih toplo majke djece u prepubertetskom periodu, da vakcinišu djecu vakcinom protiv HPV infekcije, jer ih time štite od razvoja karcinoma grlića maternice, od koga u našoj zemlji i dan danas nažalost umire nemali broj žena.
Vaša poruka ženama koje izbjegavaju redovne ginekološke kontrole?
Nadam se da će žene koje će imati priliku da pročitaju ovaj tekst, shvatiti da preventivni pregledi spašavaju život. Zdravlje je uistinu poklon, posvjedočit će oni koji se bore protiv bolesti i zaista bi trebao biti prioritet sačuvati ga.
