Savjeti pedijatra dr Stojanke Škorić o pravilnoj ishrani, fizičkoj aktivnosti i zdravim navikama porodice.
Intervju: dr Stojanka Škorić, spec. pedijatrije
Biografija: Stojanka Škorić rođena 28.11.1965. godine. Srednju medicinsku školu završila u Bijeljini. Medicinski fakultet završila u Novom Sadu. Specijalizaciju iz pedijatrije završila na Institutu za majku i dete u Beogradu. Subspecijalizaciju iz ishrane (dijetoterapeut) završila na Medicinskom fakultetu u Novom Sadu, pod mentorstvom prof. Budimke Novaković. Radi kao pedijatar u Domu zdravlja u Bijeljini i trenutno obavljam dužnost načelnika konsultativno-specijalističke službe iz pedijatrije. Udata. Majka dvije kćerke.
Gojaznost djece danas je jedan od najvećih javnozdravstvenih problema u svijetu, ali i u Bosni i Hercegovini. Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije, preko 44 miliona djece ima prekomjernu tjelesnu masu, a nažalost, BiH se nalazi na visokom petom mjestu u Evropi po broju djece s ovim problemom. Više od 17,5% djece osnovnoškolskog uzrasta i tinejdžera u našoj zemlji ima prekomjernu tjelesnu masu ili je gojazno, pri čemu su dječaci značajno zastupljeniji od djevojčica. O uzrocima, posljedicama i načinima prevencije dječje gojaznosti, razgovarali smo sa dr Stojankom Škorić, pedijatrom i dijetoterapeutom iz Bijeljine, koja iza sebe ima dugogodišnje iskustvo u radu sa djecom i roditeljima.
Kakva je trenutna situacija kada je u pitanju gojaznost kod djece u BIH?
Prema podacima SZO ,stanje uhranjenosti djece u svijetu je različito i preko 44 miliona djece ima prekomjernu tjelesnu masu.Većina djece od navedenog broja živi u zemljama u razvoju. Broj djece sa prekomjernom tjelesnom masom i gojaznošću u BIH je na 5. mjestu u Evropi.
Prekomjernu tjelesnu masu i gojaznost ima više od 17,5% djece osnovne škole i tinejdžera (jedno od 6 djece se smatra gojaznim ili sa prekomjernom tjelesnom masom), procentulno su zastupljenija djeca muškog pola 29,7%,djeca ženskog pola 13,8%. Ishrana u kojoj su zastupljene namirnice visoke energetske gustune (veliki procentualni unos nezdravih masti dodatih šećera u velikom dnevnom energetskom unosu ) i smanjena fizička aktivnost, uslovljavaju alarmantan porast prevalencije gojaznosti i predstavljaju javno zdravstvenim problem.
Da li primjećujete razlike između urbanih i ruralnih sredina po pitanju ishrane i fizičke aktivnosti?
Razlike između ruralnih i urbanih sredina su značajne,ali će se vremenom razlika smanjiti, usled lake dostupnosti nezdravim namirnicama. Tradicionalna ishrana u ruralnim sredinama i lakši pristup svežim namirnicama (žitarice, voće, povrće meso,jaja), povoljno utiču na zdravlje dječje populacije i odraslog stanovništva.Obroci su obilniji nutritivno bogatiji zdravim namirnicama , sa povećanom fizičkom aktivnošću djece(pomoć u domaćinstvu,više prostora za igru i kretanje) rizik od pojave prekomjerne tjelesne masi i gojaznosti je manji.
Djeca u urbanim sredinama imaju manju dostupnost svježim namirnicama , veću dostupnost namirnica visoke energetske gustine(čips,smoki, slatkiši,zaslađeni napici), smanjena fizička aktivnost i sedetarni način zivota (upotreba telefona i dugotrajno provođenje vremena pred ekrtanom), što povećava rizik od prekomjerne tjelene mase i gojaznosti.
Koliko roditelji u BIH prepoznaju gojaznost kao zdravstveni problem kod djece?
Roditelji često ne prepoznaju ptm i gojaznost ,kao jedan od uzroka pojave masovnih nezaraznih bolesti u djetinjstvu i odraslom životnom dobu. Pri ukazivanju na problem, ne prepoznaju rizik za zdravlje djeteta i njegov pravilan fizički i mentalni rast.
Masovne nezarazne bolesti koje mogu da se jave u odraslom životnom dobu,a i ranije susu:astma dijabetes,koronarna bolest,metaboličke bolesti (hiperinsulinemija,poremećaji radi žlijezda sa unutrašnjim lučenjem,)bolestri mišićnog i koštanog sitema ,što iziskuje visoke zdravstvene troškove .
Koji su najčešći uzroci gojaznosti kod djece predškolskog i školskog uzrasata u našem regionu?
Uzroci koji doprinose pojavi ptm i gojaznosti u djetinjstvu su:
- Nepravilna ishrana (namirnice visoke energetske gustine ,nezastupljenost svih grupa namirnica,brza i naručena hrana obiluje sa dosta soli i šećera i pojačivača ukusa,neredovni obroci sa preskakanjem doručka),uslovili su izrazit porast ptm i gojaznosti .
- Smanjen aktivan način života kod djece i provođenje više sati pred ekranima.
- Niži ekonimski status koji ograničava pristup zdravim namirnicama (voće, povrće, meso, riba,jaja,mliječni proizvodi,zdrave masti),a veća zastupljenost gotovih nezdravih tjestenina iz pekare .
- Naslijeđene i metaboličke bolesti sa simptomima poremećaja ishrane.
Kada roditelj treba da se zabrine i potraži pomoć stručnjaka ?
Roditelj bi trebao da se zabrine za zdravstveno stanje djeteta kada primjeti znakove ptm i gojaznosti, u odnosu na vršnjake ,veći brojevi garderobe,izraženiji stomak, otežano disanje u toku sna, bolovi u mišićima tokom fizičke aktivnosti,poremećaj menstruacionog ciklusa kod djece ženskog pola,policistični jajnici.
Znaci poremećaja mentalnog stanja djeteta(povlačenje i izbjegavanje društva, nisko samopouzdanje koje moze biti uzrok depresije.
Pozitivna porodična anamneza gojaznosti
Koji su standardni načini za dijagnosticiranje gojaznosti kod djece?
Prije planiranaj ishrane, potrebno je utvrditi kakav je rast,razvoj i stanje uhranjenosti djeteta. SZO je 2006. godine prikazala karte (standarde)rasta i razvoja djece, uzrasta do pet godina, a 2007.godine su prikazane karte (standardi)rasta i razvoja djece i adolescenata uzrasta od 5-19 godina.
Tjelesna visina, tjelesna masa i stanje uhranjenosti djece i adolescenata se prate na osnovu nomograma za dužinu (visinu),tjelesnu masu i indeks tjelesne mase (BMI),razdvojeno prema polu,i uzrasatu i izražavaju se u percentilima ili Z-scor-u.
Kako pristupate djetetu koje ima problem s pretilošću i gojaznošću?
Praćenje, planiranje pravilne ishrane i moguće liječenje djeteta, kod koga je utvrđena prekomjerna tjelesna masa ili gojaznost je timski rad ,a izabrani pedijatar je prva karika u lancu timskog rada,koji će dijete uputiti na konsultacije kod potrebnog specijaliste ili supspecijaliste.
Supspecijaliste ishrane (dijetoterapeut) -planiranje pravilne ishrane i nutritivne preporuke su opšte i moraju biti individualno prilagođene djetetu,u odnosu na:
uzrast djeteta, potrebe u energiji .hranljivim materijama (proteini, ugljeni hidrati i masti),zaštitnim materijama (vitamini i minerali),stanje uhranjenosti ,zdravstvenog stanja djeteta,pola,nivoa fizičke aktivnosti i kulturnih i vjerskih osobenosti
Endokrinolog( ,hiperglikemija,diabetes, hiperinsulinemija,policistični jajnici)
ORL specijalista,poremećaj spavanja (hrkanje u snu)
Fizijatar-,ortoped i druge specijalnosti po opotrebi.
Psiholog-nisko samopouzdanje,emocionalno jedenje,bulimija i ostali poremećaji ishrane
Kako motivisati dijete ali i roditelje da istraju u promjeni životnih navika ?
Motivacija djece zavisi i od uzrasta i zahtijeva podršku ,razumijevanje i postepene promjene u načinu ishrane i svakodnevnim životnim aktivnostima. Kroz igru sa djetetom pričati o zdravlju, o zdravim namirnicama (žitarice voće, povrće, mliječni proizvodi ,meso,riba, jaja,zdrave masti), dati aktivnu ulogu djetetu u zajedničkom spremanju obroka, birati fizičku aktivnost koju voli. Mali i dostižni ciljevi postiće se pohvalom (probao je novo povrće, šetao je) i stimulacijom – neka to bude igra ili korisna igračka.
Koji su prvi koraci koje roditelji mogu preduzeti sami kod kuće?
Promjena životnih navika i načina ishrane cjelokupne porodice. Učestvovati zajednički u spremanju hranu, u odabiru novih zdravih namirnica ,zajednički odlučiti koje je namirnice po preporuci potrebno izbaciti iz svakodnevne ishrane, pratiti napredak, voditi dnevnik zdravih navika, povećati nivo fizičke aktivnosti . Ne koristiti hranu kao nagradu (često kod mlađe djece ),neka kao nagrada bude igra.
Šta bi bila Vaša ključna poruka roditeljima u BIH ?
Budite primjer svojoj djeci u zdravim životnim navikama Navike o pravilnoj ishrani stiču se u ranom djetinjstvu,a počinju sa dojenjem kao najzdravijim, najlakšim i najjeftinijim načinom ishrane novorođenčadi i dojenčadi. Ishrana u djetinstvu i adolescenciji povoljno utiče na fizički i mentalni rast i razvoj djeteta i ima uticaj na zdravlje u odraslom životnom dobu. Igrajte se sa Vašom djecom ,učestvujte zajednički u spremanju zdravih obroka, imaćete zdravstvenu dobit kako za djetinjstvo ,tako i za odraslo životno doba.
