Komunikacija sa pacijenticama krucijalna i da u konačnici se definitvno mišljenje formira na temelju njihovog vlastitog iskustva.
Intervju: Nađa Hiroš, specijalista ginekologije i akušerstva
Razgovarati s dr. Nađom Hiroš znači razgovarati s nekim ko istinski voli svoj posao. Kao specijalista ginekologije i akušerstva na Kliničkom centru Univerziteta u Sarajevu, ona svakodnevno brine o zdravlju žena s puno ljubavi, posvećenosti i ljudskosti. U ovom intervjuu dr. Hiroš otvoreno govori o svom profesionalnom putu, koliko je važno povjerenje između pacijentice i ljekara, šta sve podrazumijeva rizična trudnoća, kako spriječiti uobičajene komplikacije, ali i kako se pripremiti za porod. Njene poruke posebno će biti korisne budućim mamama, ali i svima koji brinu o svom zdravlju. Zato u nastavku vam donosimo naš razgovor sa dr. Hiroš.
Da li je ginekologija bila prvi izbor?
Adekvatnije, rekla bih da je specijalizacija iz ginekologije i akušerstva bila pravi izbor za mene. Sveobuhvatna u smislu programa koji uključuje opstetriciju , ginekološku onkologiju, uroginekologiju, reproduktivnu endokrinologiju i neplodnost. Kao klinički specijalizant sam imala priliku da tokom 5 godina trajanja specijalizacije na Klinici za ginekologiju i akušersvo Kliničkog centra Univerziteta u Sarajevu radim na svim odjeljenjima te se nakon položenog specijalističkog ispita opet opredjelite za određenu oblast u kojoj ćete se dalje usavršiti. Za mene je to trenutno odjeljenje za patološke trudnoće. Medicina zahtjeva cjeloživotno učenje i trajnu motivaciju. Uz teorijsko znanje svakako je bitno praktično iskustvo i volja za radom.
Naravno , sve s istim ciljem da budemo maksimalno profesionalni sa etičkim kodeksom, integritetom i dozom saosjećanja kako bi našim pacijenticama mogli ponuditi najbolju moguću zdravstvenu zaštitu i uslugu.
Koliko je vaš otac koji je ljekar, specijalista urologije imao utjecaja na vaš izbor?
Kao dijete ljekara, automatizomom postanete stigmatizirana osoba. Nažalost, kao mladi ljekar uvijek sam se morala boriti sa mnogobrojnim predrasudama. U početku karijere to zaista nije lahko obzirom da morate zaslužiti povjerenje pacijenata i poštovanje radne okoline. Morate pokazati i dokazati individualnu vrijednost. Vremenom, vlastiti rad i trud su uvijek najbolji i jedini relevantan pokazatelj. Beskrajno sam zahvalna svojim roditeljima na lijepom odgoju i što su mojoj starijoj sestri , mlađem bratu i meni pružili prelijepo i bezbrižno djetinjstvo, emocionalnu podršku, ali i slobodu stvaranja ličnog identiteta. Moj tata je najbolji prijatelj, vječni zaštitnik, ali i veliki autoritet.
S obzirom na to da su ginekološki pregledi dosta intimni, rade li žene razliku između muškaraca i žena liječnika ili je stručnost ipak najvažnija?
Recimo da je to stvar lične politike i izbora. Određeni broj pacijentica izbjegava muške ginekologe i akušere dok ih neke pacijente aktivno i iznimno traže i favoriziraju. Nema pravila. Mislim da je komunikacija sa pacijenticama krucijalna i da u konačnici se definitvno mišljenje formira na temelju njihovog vlastitog iskustva. Sasvim je opravdano da je u izboru ljekara presudno njegovo radno iskustvo. S ponosom mogu reći da se na našoj klinici hijerarhija poštuje. Naravno uvijek se trudimo da poštujemo i želje pacijentica naročito kada je riječ o vjerskim principima. Promijenila se percepcija statusa žene u hirurgiji, spolna diskriminacija je jednostavno nedopustiva.
Postoje li neka pitanja koja je ženama neugodno postaviti direktno na pregledu pa se radije odlučuju pismenim ili telefonskim putem i koja su to pitanja?
Naša obaveza je da se potrudimo da na sva postavljena pitanja odgovorimo tokom pregleda. Klinički rad je specifičan obzirom na veliki broj pacijentica i vremensku ograničenost. Iz ženske perspektive, ginekološki pregled može izazvati negativne emocije kao što su bol, neugodnost i strah.
Veoma bitno je sveobuhvatno seksualno obrazovanje u državnim školama koje treba imati za cilj da mladoj populaciji, naravno u skladu sa njihovim godinama pruži tačne, korisne i naučno utemeljene informacije. Mislim da na taj način možemo pozitivno uticati na žensku populaciju da ne izbjegavaju odlaske ginekologu. Društveno smo odgovorni da ukažemo da je danas imperativ da se ginekološki pregled obavlja redovno.
Često imamo telefonske pozive, naročito u toku noćnih dežura, ali ja uvijek preporučim da pacijentica dođe na pregled. Na taj način smo detaljno upoznati sa problematikom i možemo obaviti kompletan pregled. Opće informacije uvijek mogu dobiti na recepciji naše klinike, ali naravno i telefonskim putem direktno na odjeljenja.
Naš portal i časopis čitaju buduće mame tj. trudnice. Koliko je važno da redovno odlaze na preglede?
Trudnoća, porođaj i puerperijum su važni trenuci u životu žene i predstavljaju fiziološki proces, a trudnica treba da bude protagonist u svim ovim događajima. Prekoncepsijska obrada koju pacijentice obavljaju prije trudnoće, a koja podrazumijeva optimizaciju zdravstvenog stanja, identifikaciju faktora rizika, suplemetaciju, optimalnu tjelesnu težinu, procjenu statusa imunizacije, detaljan ginekološki pregled uz dodatnu dijagnostiku je jednako važna kao prenatalna dijagnostika koja podrazumijeva preglede tokom trudnoće.
Primarni cilj prenatalne dijagnostike je rano otkrivanje visokorizičnih trudnoća i detaljan plan kontrolnih pregleda kako bi se moguće komplikacije minimalizirale. Učestalost pregleda će varirati u zavisnosti od zdravstvenog stanja majke, fetusa, prisutnih riziko faktora i nedjelje gestacije.
Šta podrazumijeva jedan rizična trudnoća?
Postoje opšti kriterijumi prilikom prvog pregleda koji mogu trudnoću klasificirati u visokorizičnu. To su prvorotke starije od 35 i mlađe od 18 godina, multipare tj. pacijentice koje su rodile više od 4 djece, multiple trudnoće, bolesti majke poput šećerne bolesti, povišenog krvnog tlaka, abnormalan body mass index, autoimune bolesti, komplikacije u prethodnoj trudnoći poput prijevremenog poroda, broj spontanih pobačaja, broj prethodnih carskih rezova.
Određene komplikacije se mogu javiti i u toku trudnoće koje takvu onda klasificiraju u visokorizičnu. Međutim i visokorizične trudnoće uz redovne preglede multidisciplinarnog medicinskog tima i modifikaciju životnog stila pacijentice mogu imati uredan tok i porod bez komplikacija.
Kada se izvodi šivanje vrata materice (serklaža)?
Cervikalna serklaža je hirurški zahvat koji uključuje privremeno postavljanje šavova oko vrata materice ( cervixa) kako bi se spriječio prijevremeni porod. Apliciranje serklaža je indicirano primarno, profilaktički kod pacijentica koje imaju opterećenu ličnu anamnezu, koje su imale ponavljajuće, habitualne gubitke trudnoće u srednjem trimestru i kod pacijentica koje su imale jedan ili više prijevremenih poroda ili operativne zahvate na grliću poput konizacije. Ultrazvučno indicirana serklaža se aplicira zbog cervikalne insuficijencije tj. skraćenog grlića.
Serklaž se aplicira kod ovih pacijentica ukoliko je ultrazvučno izmjerena dužina grlića jednaka ili manja od 25 mm u trudnoći do 24 nedjelje gestacije. Mnogi postupci serklaže se izvode hitno, a ne profilaktički. Najvažniji korak u izvođenju hitne serklaže je postavljanje dijagnoze.
Tokom trudnoće česte su i urinarne infekcije. Da li je moguće spriječiti ove infekcije?
Infekcije mokraćnog sistema tokom trudnoće predstavljaju čestu, ali potencijalno ozbiljnu komplikaciju, koja predstavlja rizik za zdravlje majke i fetusa. Trudnoća izaziva anatomske i fiziološke promjene koje povećavaju mogućnost urinarne infekcije zbog čega je ključno razumjeti jedinstvenu dinamiku ovih infekcija u ovoj populaciji.
Ove infekcije predstavljaju niz, od asimptomatske bakteriurije, preko simptomatskog akutnog cistitisa, do najozbiljnijeg stanja, pijelonefritisa. Antibiotici su učinkovit oblik liječenja, ali kao i kod svih medicinskih problema, prevencija je bolja od liječenja.
Za prevenciju infekcije urinarnog trakta se preporučuje dovoljan unos tekućine, mokrenje prije i nakon seksualnog odnosa, redovno i potpuno pražnjenje mokraćnog mjehura kao i održavanje higijene genitalnog područja, nošenje pamučnog rublja kako bi se smanjio rizik od bakterijske kolonizacije uropatogenima i ascendentne infekcije.
Od suplementacije se preporučuje minimum 250- 500 miligrama vitamina C, 25 000 do 50 000 IU beta-karotena i 30 do 50 miligrama cinka svaki dan. Preventivne mjere također uključuju screening na asimptomatsku bakteriuriju tokom prenatalnih posjeta i promptno liječenje pozitivnih slučajeva kako bi se spriječilo napredovanje do simptomatske infekcije.
Kada su u pitanju porodi, koji je Vaš savjet za trudnice prvorotkama ?
Porođaj je jedinstveno doživljeno iskustvo. Naše trudnice moraju biti pravovremeno informisane šta je to što ih očekuje kada dođu u porođaju salu. Jako je bitna psiho-fizička priprema, a sam porod je rezultat timskog rada trudnice, obstetričara i babice.
Određene promjene mogu signalizirati početak poroda i važno je da ih trudnice prepoznaju na vrijeme. To su gubitak sluznog čepa, prsnuće vodenjaka i početak kontrakcija koje u fazama poroda imaju različitu učestalost, trajanje i intenzitet.
Porođajna bol predstavlja psihički izazov za mnoge trudnice. Prag tolerancije bola je individualan, ali postoje nemedicinske metode kao i analgezija i anestezija koje mogu pomoći u okupaciji bola. Prisustvo supruga/partnera kao fizičke i emotivne podrške ima brojne benefite.
Savjetovala bih svim trudnicama da redovno obavljaju preglede, slijede individualne smjernice i savjete svog ljekara tokom trudnoće, pohađaju školu/kurs za trudnice, na porodu slušaju upute babice kako bi porod ostao u najljepšem sjećanju i rezultirao rođenjem zdravog djeteta i sretnom mamom.
Za kraj, koja je Vaša poruka svim našim čitateljima?
Najprije da se zahvalim portalu Roditelj.ba na interesovanju i prilici da mene kao mladog specijalistu ginekologije i akušerstva sa Kliničkog centra Univerziteta u Sarajevu kroz ovaj kratki intervju pacijentice upoznaju. Svakako bih preporučila da nastave čitati Vaš portal koji ima mnogo edukativnog sadržaja iz različitih specijalnosti koji će, sigurna sam, koristiti svim čitateljima.
Ženskoj populaciji savjetovala bih da vode brigu o svom fizičkom i mentalnom zdravlju, obavljaju redovne preventivne preglede kako bi blagovremeno otkrili potencijalne zdravstvene probleme.
Jedna od najvažnijih stvari koje treba zapamtiti jest da redoviti zdravstveni pregledi nisu samo važni za detekciju bolesti. Ukoliko postoji rizik od razvoja određenog stanja, možete poduzeti korake kako biste smanjili rizik ili spriječili nastanak bolesti.
