Prim. dr. Ljiljana Buha, specijalista pedijatar: Priprema dječije kože za sunce

Prim. dr. Ljiljana Buha, specijalista pedijatar: Priprema dječije kože za sunce

Piše: Prim. dr. Ljiljana Buha, specijalista pedijatar

Prim. Dr. Ljiljana Bugha, spec. pedijatar-neonatolog rođena je u Prijepolju. 1985. godine diplomirala na Medicinskom fakultetu u Beogradu. Zaposlena je u Javno zdravstvenoj ustanovi Bolnica Trebinje kao Načelnik Odjeljenja za pedijtriju sa neonatologijom. Članica je Udruženja pedijatara RS, Udrženja pedijatara Srbije, Udruženje neonatologa Srbije.

Koža, kao najveći organ u ljudskom tijelu, osim što ima fizičku i imunološku zaštitnu ulogu za različite utjecaje iz spoljašne sredine, održava ravnotežu tečnosti, reguliše izmjenu gasova i pomaže u regulaciji tjelesne temperature.

Koža se kod novorođenčadi se  progresivno prilagođava izvanmaterničnom okruženju. Na rodjenju koža je vrlo osjetljiva, tanka i krhka. Spoljni  sloj epiderma emnogo je tanji i ćelije su manje, te rjeđe raspoređene nego kod odraslih osoba. Udo  vode u ovom sloju veći je u odnosu na zrelu kožu, dok je količina prirodnog vlažućeg faktora- NMF znatno smanjena. Takva nezrelost epidermalne barijere uzrokuje da se tvari koje dolaze u kontakt s kožom beba lakše upijaju i prodiru u dublje slojeve kože. Samim tim povećana je  mogućnost njenog isušivanja i oštećenja

Kada je u pitanju osjetljivost na ultraljubičasto (UV) zračenje kod male djece, ona je dodatno izražena i uslijed niske pigmentacije kože budući da melanociti (ćlije odgovorne za proizvodnju melanina, zaštitnog pigmenta koji učestvuje u stvaranju vitamina D) iako su prisutni u koži, pokazuju umanjenu aktivnost.

Dok se kožna barijera u osnovi razvija do druge godine života, cjelokupna struktura i funkcija kože postiže se tek od 6. godine  Aktivnost lojnih žlijezda, koja je takodje  umanjena kod djece, ne povećava sve do hormonalnih promjena u pubertetu- 12 godina. U skladu sa svim navedenim, vrlo je važno razmotriti utjecaj koji sunce može ostaviti na kožu djeteta.  Sunce je  primarni izvor života ali neprikladno izlaganje njegovim zracima može se negativno odraziti na zdravlje.

Naime, postoje dvije vrste relativno opasnih, ultraljubičastih-UV zraka koje sunce odaje, a koje prolaze kroz ozonski omotač Zemlje: UVA i UVB. UVA zraci najčešći su oblik emisije zračenja i iako se smatraju potencijalno kancerogenim, uzrokuju relativno mala oštećenja na koži. UVB zrake, s druge strane, intenzivnije su i u tom smislu opasnije od UVA, ali je dnevna izloženost kože ovom zračenju znatno manja. Oba tipa ultraljubičastih (UV) zraka nevidljivi su oblik zračenja, ali mogu proći kroz kožu i oštetiti ćelije kože. Opekotine od sunca upravo su znak oštećenja kože, a koža male djece puno je osjetljivija na taj vid oštećenja.

Manje opekotine od sunca zapravo su opekotine prvog stepena i takvo oštećenje koži daje ružičasto ili crveno obojenje. S druge strane, dugotrajno izlaganje suncu u konačnici može uzrokovati i opekotine drugog stepena. Tada se pojave žuljevi na koži i koža se oljušti, a kroz par sedmica izgleda i potpuno grubo. Intenzitet opekotina od sunca puno je ozbiljniji kod male djece i ovakvo oštećenje kod njih je uzročnik ekstremnog bola.

Štetni učinci ranog izlaganja suncu kod djece su raznoliki  i osim opekotina, iscrpljenosti toplinom uključuju i potencijalno oštećenje očiju, toplotni udar, toplotni osip i ponekad karcinom kože.

Iako, u praksi karcinom kože nije česta dijagnoza kod djece, oštećenja kože koja počinju u djetinjstvu često su uzročnik oboljenja u odraslom  dobu.

S obzirom na sve navedeno, jasno je kako je od velike važnosti pravilno pristupiti zaštiti dječije kože od sunca.

Kada su mala djeca u pitanju, direktno izlaganje ljetnom suncu, naročito na moru i bazenu, nikako se ne preporučuje za djecu mlađu od šest mjeseci, a sa posebnim oprezom suncu treba izlagati i djecu mlađu od 3 godine. U periodu između 11 i 16 sati izloženost suncu treba svesti na minimum i po mogućnosti potpuno spriječiti.

Pored toga, osnovna zaštita od sunca jeste prirodni hlad i tanka i komotna odjeća koja ne propušta UV zrake, prikladan šešir i naočale za sunce. Potrebno je obratiti pažnju i na redovan unos tečnosti kako bi se spriječila dehidracija, a važno je i odabrati pravi proizvod za zaštitu od sunca sa visokim zaštitnim faktorom.

UV zaštita koju pruža krema za sunčanje ovisi upravo o faktoru zaštite od sunca (SPF). Kada su djeca u pitanju, najbolje je koristiti zaštitni faktor 50+ i pri tome odabrati proizvod koji štiti i od UVA i od UVB zračenja. Ukoliko dijete ima atopičnu ili kožu intolerantnu na sunce, pri izboru preparata treba odabrati onaj koji je formulisan tako da je bezbjedan za takvu vrstu kože.

Svaka zaštita mora se nanositi 20-30 minuta prije predviđenog izlaganja suncu i ponavljati sa razmakom od najviše 1  sata kao i posle svakog kupanja. Kremu je potrebno nanijeti i nakon kupanja ili nakon jakog znojenja (na suhu kožu) ako se očekuje ponovno izlaganje suncu. Za najbolju zaštitu, kremu za sunčanje treba nanositi čak i po oblačnom danu jer UV zrake mogu prodrijeti kroz pokrivač oblaka. Zaštita od sunca nanosi se na svaki nepokriveni dio tijela, u količini koja je dovoljna da napravi zaštitni sloj.

Nakon izlaganj suncu, prilikom koga dodje do topline i crvnila kože najvažnije je dugo ispirati i istovremeno rashladjivati kožu vodom .Nakon toga posušiti tapkanjm i namazati umirujućom kremom. Krema mora biti pažljivo naneta  na kožu jer  i samo nanošnje  može dodatno da ošteti epiderm. Zato je važno koja krema se upotrebljava i ­mora biti potpuno adekvatna za ionako osetljivu kožu  dece.

Sponzorski tekst kompanije Amicus phrama.