Mirela Mešić Smajkić: Bitna je psihofizička priprema, dakle upoznavanje sa samim činom poroda

Svaka trudnica kroz škole za trudnice i razgovore sa svojom ginekologom treba da se upozna sa samim mehanizmom porođaja, jer znanjem se možete boriti protiv straha od nepoznatog

Intervju: dr. Mirela Mešić Smajkić, specijalista ginekologije i akušerstva

Dr. Mirela Mešić Smajkiće je specijalista ginekologije i akušerstva. Rođena je u Jablanici, gdje je završila osnovno i srednje obrazovanje. Sve što je naučila, od osnovne škole do Medicinskog fakulteta u Sarajevu, oblikovalo je njeno putovanje i odredilo smjer njenog života. Korak po korak, karijera ju je odvela od  Doma zdravlja u Jablanici do uzbudljivih i zahtjevnih izazova u Mostaru. Kroz rad u različitim okruženjima, od primarne zdravstvene zaštite do specijalizacije na odjelu ginekologije i akušerstva, izgrađivala je svoje vještine i ispunjavala svoju strast prema pomaganju ženama u najvažnijim trenucima njihovih života. Danas, s ponosom može reći da već više od šest godina svojim radom oblikuje priče žena na odjelu ginekologije i akušerstva Kantonalne bolnice  “Dr Safet Mujić” u Mostaru. Svaka nova priča koju susretne nosi sa sobom jedinstvene izazove i radosti, ali i priliku za učenjem i rastom, kako za nju tako i za sve njene pacijentice. Kroz ovaj članak, dr. Meškić Smajkić želi podijeliti svoje iskustvo, znanje i savjete iz oblasti ginekologije i akušerstva, nadajući se da će zajedno osvijestiti važnost ženskog zdravlja i pružiti podršku ženama u njihovom putovanju kroz različite faze života.

Za početak recite nam ko je Mirela Privatno, a ko poslovno? Da li se i koliko razlikuje?

Ko god me poznaje mislim da bi rekao da se ja mnogo ne razlikujem kući i na poslu. Stalo mi je da se ljudi u mojoj okolini osjećaju lijepo, pa stav koji imam prema svojoj porodici trudim se da prenesem kako pacijenticama tako i kolegama.  Volim da sam u ugodnoj i opuštenoj atmosferi kako kući tako i na poslu, i trudim se koliko je god u mogućnosti da tome pridonesem. 

Šta vas je inspirisalo da postanete specijalista ginekologije?

Kada ste dijete svi vas pitaju sta ćeš biti kada porasteš?  Nakon što sam prestala željeti da budem princeza, jedino što sam željela je pomagati ljudima, ustvari shvatila sam da želim biti ljekar. Kako sam odrastala ta želja je bila sve veća i veća, te medicinski fakultet je bio sljedeći logičan korak ka ispunjenju mog dječijeg sna. Ideja o ginekologiji oblikovala se već u srednjoj školi, a tokom studija postala moja želja i izbor. Kada čujete ginekologija prva misao su porodi i bebe, i  mislim da je to ono što je mene kupilo. Biti na činu rađanja novog života je zaista neprocjenjivo. Pored toga otkrijete još neke lijepe aspekte ove specijalizacije, gdje ste uz ženu od njenog rođenja, kroz reproduktivnu dob i menopauzu. Također ginekologija je odličan miks hirurgije i dijagnostike, gdje jedan možete provesti  u operacionoj sali, a drugi dan posvetiti ambulanti i radu sa pacijenticama.

Kako izgleda jedan vaš radni dan?

Radni dan na odjelu za ginekologiju i akušerstvo nikad nije isti i nikad ne znate kako će vaš dan izgledati. Radne obaveze u kolektivu podijelimo ujutro na sastanku, tako da rotiramo ambulantu, rađaonu i salu. Neki dani su užurbaniji od ostalih, tada obavljam zadatke koji se  nižu jedan za drugim bez nekog prethodnog plana. Kao što sam već spomenula nikad ne znam šta me čeka u radnom danu, i pun je kontrasta. U jednom momentu nekome ste podrška jer mu morate saopštiti neku lošu vijest, a već u idućem sa nekim drugim dijelite najsretniji dan njegovog  života. 

Pored posla koji obavljate, vi ste i mama dječaka. Koliko je zahtjevno u današnjem svijetu biti zaposlena, a biti mama i supruga? Kako vi održavate taj balans?

Ja sam mama trogodišnjeg „uragana“ Omara, koji iako je vrlo malen svjestan da njegova mama čuva bebe, kako to on kaže i da ponekad mama bude zaista predugo na poslu. Otkako sam postala majka , dežurstva naročito vikendom gledam drugim očima. Ponekad mi bude žao što propuštam dragocjene trenutke njegovog djetinjstva, tako da se trudim kada smo zajedno da sve to nadoknadim. Biti ljekar, majka i supruga je zaista nešto što morate naučiti balansirati i gdje vam dosta znači podrška partnera i porodice.  Na tom polju sam zaista sretna žena, jer pored sebe imam osobu koja razumije moj posao i moja je bezrezervna podrška, te uz pomoć naše porodice uspijevamo voditi ispunjen porodični život. 

Radite u Kantonalnoj bolnici ”Dr. Safet Mujić”, kakav je tim s kojim radite i koliko ste posvećeni trudnicama i ženama?

Ljude s kojima ja radim, više ne mogu zvati samo kolegama, oni su moja druga porodica. U našoj branši provodite dosta vremena na poslu, dijelite i dobre i manje dobre trenutke, i puno vam znači da u svakom trenutku možete računati na pomoć svojih kolega. Oni su ljudi koje iznimno cijenim i smatram odličnim u svom poslu, te timski pristupamo svakom problemu i zadatku. Kako ja, tako i moje kolege,  pacijentice i njihovo zdravlje stavljamo na prvo mjesto , te se trudimo da svoj posao uradimo najbolje što znamo i možemo.  

Koji su najvažniji aspekti zdravlja žena na koje treba obraćati pažnju?

Ovdje bih izdvojila važnost redovnih ginekoloških pregleda, jer u našem i vašem interesu je da spriječimo ,a ne da liječimo. Screening metode u današnje vrijeme nam omogućavaju da na vrijeme prepoznamo promjene i pokušamo prevenirati njihov razvoj i spriječiti neka ozbiljnija oboljenja. Tako da bih rekla da je najbitniji aspekt zdravlja žene redovne godišnje kontrole, zdrav način života i fizička aktivnost.

Kako možemo motivisati žene da redovno obavljaju ginekološke preglede?

Mislim da je ranije ginekolog bio bauk i odlazak ginekologu se krio i smatrao sramotnim. Mislim da je od iznimne važnosti od djetinjstva razgovarati s djevojčicama o tome kao najnormalnijem pregledu i sastavnom djelu života svake žene. Smatram da se već kroz školu treba početi pričati o reproduktivnom zdravlju i menstrualnom ciklusu kao prirodnoj pojavi koja se ne treba stigmatizirati. Na taj način odgojićemo djevojčice kojima će odlazak ginekologu biti poput odlaska stomatologu. Također treba iskoristiti javne tribine i druženja sa ženama i promovisati važnost ženskog zdravlja i redovnih pregleda.

Koja je vaša preporuka za pripremu za porođaj?

Porođaj je fiziološki proces koji protiče kroz svoje etape. Mislim da svaka trudnica kroz škole za trudnice i razgovore sa svojom ginekologom treba da se upozna sa samim mehanizmom porođaja, jer znanjem se možete boriti protiv straha od nepoznatog. Bitna je psihofizička priprema, dakle upoznavanje sa samim činom poroda, metodama disanja i šta se očekuje od vas. Od svega najvažnije je da trudnica bude opuštena, spremna za saradnju i da aktivno učestvuje u porodu. Ovdje bih spomenula da se u našoj bolnici održava škola za trudnice, gdje ljekar i babica u vidu predavanja, vježbi za trudnice i odgovora na vaša pitanja pokušavaju da vas što bolje spreme za porod. Također,  u našoj rađaoni mi potičemo prisustvo supružnika na porođaju što budućim majkama ulijeva dozu sigurnosti.

Koliko često treba obavljati redovne preglede tokom trudnoće i zašto je to važno?

U zdravoj trudnoći preporučuje se mjesečni pregled, gdje vaš ljekar obavi ultrazvučni pregled, pregleda vaše laboratorijske nalaze, izmjeri tlak i prati stanje vaše tjelesne težine. Redovni pregledi u trudnoći su važni, kako bi pratili razvoj vašeg ploda i  vaše generalno zdravlje u trudnoći, te da bi prepoznali određene nepravilnosti i na vrijeme mogli reagovati. Također,  napomenula bih da to nije samo mehanički pregled, vaš ginekolog je tu da odgovori na sva vaša pitanja koja imate vezano za trudnoću. 

Kako možemo podići svijest žena o važnosti brige o sopstvenom reproduktivnom zdravlju?

Mislim da vaš časopis čini mnogo na promociji i važnosti ženskog zdravlja putem tribina i predavanja koja organizujete. Na taj način,  mi ljekari imamo priliku širem auditoriju prenijeti važnosti brige o svom reproduktivnom zdravlju i važnosti preventivnih godišnjih pregleda. Kroz rad u ambulanti nastojim da svakoj pacijentici promoviram sve dostupne screening metode i potičem na otvoren razgovor o bilo kojem problemu koji imaju.

Koji su najčešći problemi koje žene mogu imati sa svojim reproduktivnim zdravljem i kako se mogu prevazići?

Ovdje bih izdvojila sterilitet, kako muški tako i ženski, s kojim se u zadnjim godinama sve češće susrećem kroz praksu. Pravovremeno javljanje doktoru, te postavljanje eventualne dijagnoze i adekvatne terapijske procedure su koraci u rješavanju ovog problema. Naravno uvijek je bitno spomentui važnost zdravog stila života, izbjegavanje štetnih uticaja i navika kao prvi korak ka reproduktivnom zdravlju.

Koliko je važan odnos prema pacijentkinjama i kako se trudite da im pružite podršku i razumijevanje?

U ginekologiji gradite određen kontinuirani odnos sa pacijenticom. Često je neophodno da se ljekar stavi na mjesto pacijentice, da bi na najbolji način uspjeli da pomognemo. U mom poslu susrećete se sa ženama u njihovim najranjivijim fazama života te naša podrška i pristup su od velikog značaja za dobar ishod. Svaki pregled ginekologu iskoristite da se riješite svih nedoumica i nijedna tema nije van opticaja, mi smo tu za vas. 

Prošle godine u BiH je počeo proces vakcinacija djevojčica protiv HPV virusa. Zašto je važna vakcinacija protiv ovog virusa?

To je jedna od ljepših vijesti u zadnje vrijeme. Voljela bih napomenuti da je vakcinacija preporučena i dječacima i djevojčicama. Gotovo svi slučajevi raka grlića materice počinju sa HPV infekcijom, koja se prenosi seksualnim putem. Svaka vakcinisana osoba pomaže u kontroli širenja infekcije, tako što ne učestvuje u njenom širenju. U kombinaciji, vakcinacija i programi skrininga pružaju pouzdanu zaštitu od raka grlića materice. HPV je također povezan sa rakom vulve, penisa, anusa, glave i vrata, kao i sa genitalnim bradavicama. Uvijek je bolje spriječiti HPV infekciju od kasnijih pokušaja liječenja bolesti koje ona izaziva.

Koji su vaši savijeti za očuvanje zdravlja reproduktivnog sistema žena uopšte?

Neki generalni savjet bi bio da svako od nas pokuša da uvede zdrave navike u svoj život a da se pokušate riješiti loših navika. Zdrava ishrana, umjerena fizička aktivnost, te umanjiti konzumiranje alkoholnih i duhanskih proizvoda. Već smo spomenuli, ali nikako ne mogu umanjiti važnost redovnih ginekoloških pregleda i skrining metoda. Svaka od nas može izdvojiti vrijeme jednom godišnje za PAPA test, ultrazvuk dojki ili mamografiju. 

POVEZANI ČLANCI

Zadnje objave