Stručni vodič za roditelje: šta podrazumijeva zrelost za polazak u školu i kako izgleda proces procjene spremnosti djeteta.
Intervju: Mr. sc. Seada Kuštrić
U susret martovskom upisu djece u prve razrede, razgovarali smo o jednoj od najvažnijih tema za roditelje – zrelosti djeteta za polazak u školu. Šta zapravo podrazumijeva spremnost za školu? Je li važnije da dijete zna čitati i pisati ili da je emocionalno i socijalno zrelo? Koliku ulogu u tom procesu imaju porodica i vrtić? O ovim pitanjima razgovarali smo s Seada Kuštrić, dugogodišnjom prosvjetnom radnicom, bivšom direktoricom osnovne škole i stručnom edukatoricom pri Pedagoškom zavodu Mostar.
Mr. sc. Seada Kuštrić diplomirala je biologiju i hemiju, završila studij pedagogije te magistrirala na Nastavničkom fakultetu. Sva akademska zvanja stekla je na Univerzitet “Džemal Bijedić” u Mostaru, gdje je izgradila bogatu profesionalnu karijeru posvećenu obrazovanju djece i unapređenju nastavne prakse. Kroz višedecenijski rad u učionici, ali i u upravljanju školom, imala je priliku pratiti brojne generacije učenika i njihove prve korake u obrazovnom sistemu. Njeno iskustvo i stručni uvid pružaju roditeljima jasne smjernice pri donošenju jedne od najvažnijih odluka u ranom razvoju djeteta. Certificirana je projekt menadžerica, trenerica za medijaciju te stručna savjetnica za rad s djecom, mladima i odraslima. Autorica je i koautorica stotina stručnih publikacija i javnih prezentacija iz oblasti odgoja i obrazovanja. U nastavku vam donosimo naš razgovor s gospođom Kuštrić.
Roditelj: Šta podrazumijevamo pod pojmom „zrelost djeteta za polazak u školu“?
Pod pojmom zrelosti djeteta za polazak u prvi razred osnovne škole se podrazumijeva skup funkcionalnih vještina koje dijete usvaja unutar navednog razdoblja. Usvojene,razvijene vještine omogućuju djetetu obavljanje dužnosti koje mu se nameću na početku polaska u školu Zrelost zavisi i o biološkom razvoju, ali i o tome koliko je okolina omogućila djetetu da ovlada potrebnim iskustvima. Školskim obaveznikom redovne osnovne škole se smatra dijete koje će do 1. marta tekuće godine navršiti pet i po godina života, a spremnost djeteta za školu podrazumijeva određeni nivo socijalne, emocionalne, te fizičke i intelektualne zrelosti. Zrelost djeteta se još determiniše kao “Stanje mladog bića koje mu dopušta da na osnovu razvojnog nivoa fizičkih i psihičkih sposobnosti uspješno učestvuje u organizovanom odgojno obrazovnom radu određene škole”(Kamenov. 1999).Upravo zbog toga ,roditelji često postavljaju pitanje da li je moje dijete spremno za školu? Javljaju se dileme,nesigurnost i nepovjerenje te pitanje spremnosti i zrelosti za nove velike korake u životu njihovih mališana. Dijete pokazuje zrelost i spremnost za polazak ako može voditi brigu o sebi što obuhvata bar srednji nivo potrebnih vještina.
Roditelj: Koje su ključne razlike između intelektualne, emocionalne i socijalne zrelosti?
Bitno je da kod djeteta pratimo, procjenjujemo i razvijamo fizičke, emocionalne, socijalne i intelektualne osnove koje ukazuju na zrelost a samim tim i spremnost polaska u prvi razred osnovne škole. Evo nekih od značajki fizičke spremnosti. Da je dijete zdravo i zadovoljava minimum standarda dogovorenih za visinu, težinu, vid, sluh odnosno tjelesne proporcije prema kalendarskoj dobi. Zašto je ovo važno? Zato da može podnijeti tjelesne i psihičke napore zbog svakodnevnih školskih obaveza. U suprotnom će doći do poteškoća i prepreka. Fizička spremnost djece je smanjena i uslovljena mnogim faktorima koji otežavaju izvršenje obaveza. Danas su djeca od toga zaštićena jer većinom ne pješače do škole a pošto su torbe teške, zbog nepostojanja individualnih školskih ormarića, roditelji preuzimaju ove obaveze.
Socijalna spremnost se očituje u usvajanju pravila ponašanja u školi, prihvatanja učitelja/ice kao osobe od povjerenja. Bitno je naglasiti koliko je dijete sposobno stvarati krug drugara/prijatelja te kako i koliko će biti prihvaćeno od drugih. Usvojene socijalne vještine se očituju kod djeteta izražavanjem i konstantnim građenjem samopouzdanja i samopoštivanja zasnovanog na realnim osnovama. Danas se često pojavljuju dvije ekstremno različite pojave kod djece predškolskog i školskog uzrasta, od povučenosti i niskog nivoa samopouzdanja do prenaglašenog samopouzdanja što je svakako tema o kojoj bismo se u odgojno obrazovnom radu sa djecom trebali baviti u cilju izgradnje realne slike o sebi koja je veoma bitna za daljnji rast i razvoj djeteta.
Emocionalna spremnost se ogleda u razlikovanju osnovnih emocija, a u dobi od 5-6-7 godina počinju uviđati negativan učinak nekontroliranog emocionalnog reagiranja. U socio-emocionalnom razvoju postoje individualne razlike među djecom te određena odstupanja ne moraju odmah biti alarm za paniku. Neka djeca sazrijevaju emocionalno ranije od druge djece, a nekima treba više vremena. Treba uzeti u obzir kako se sve razvojne vještine međusobno isprepliću, utječu jedna na drugu sreća, ljutnja bijes, plač se često smjenjuju jedno za drugim. Evidentno i zdravo je ispoljavanje emocija uz naša objašnjenja da ne trebaju plakati ako nešto nisu uspjeli, pokušaj ponovo i da ne budu agresivna kad izgube u igri. Ponekad djetetovo emocionalno sazrijevanje ne prati ono spoznajno ali ova pojava nije zabrinjavajuća.
Spremnost djeteta se ogleda u samoregulaciji ponašanja u skladu sa situacijama,te kontroli želja,potreba I mogućnosti. Emocionalno nezrelo dijete slabo kontroliše svoje postupke. lahko gubi koncentraciju i motivaciju. Intelektualna spremnost se ogleda u razvijenosti govora, opažanja, mišljenja, pamćenja, koncentracije, pažnje, reproduciranja, razumjevanja i zaključivanja te shvatanje apstrakcije i grafomotorički razvoj. Kriterij intelektualne spremnosti je povezan za mentalnu dob koja ne mora biti vezana i za hronološku dob.
Roditelj: Da li je poželjno da dijete prije polaska u školu zna čitati i pisati ili su važnije neke druge vještine?
Rijetko imamo predškolce koji prilikom provjere psihofizičkoga stanja pri upisu znaju tečno čitati i pisati i da još to razumiju i pripovijedaju pročitano. To i nije uslov za upis u prvi razred osnovne škole poznavanje slova i pisanje nije preduslov za uspjeh djeteta. Prema tome, nema bojazni niti potrebe opterećenja s obzirom da je prvi razred većinom opservacijski, pripremni, adaptivni period za svako dijete.
Roditelj: Koje konkretne vještine i navike bi dijete trebalo imati razvijene prije upisa u prvi razred?
Za dijete je mnogo važnije od čitanja i pisanja da razvijene vještine omogućuju djetetu obavljanje novih školskih dužnosti, poznavanje osnovnih podataka o sebi, razvijen govor, razumjevanje uputa, poštovanju i kontrolu pravila ponašanja, koncentraciju, sposobnosti snalaženja u novim školskim okolnostima (slušanje, sjedenje, druženje te uvažavanje sebe i drugih bez razdražljivosti i burnih reakcija)
Roditelj: Koliko je važna socijalizacija – sposobnost dijeljenja, čekanja reda, saradnje s vršnjacima?
Izuzetno je važna socijalizacija za početak školovanja svakog djeteta s posebnim fokusom na razvoj socijalne inteligencije empatije, balansirano ispoljavanje emocija i uvažavanje sebe i drugih. Uspješna socijalizacija pozitivno utječe na samopouzdanje što je ključno za rast i razvoj svakog djeteta. Proces adaptacije, socijalizacije počinje u porodici. Vrtići su ključni za pripremu djece jer kroz usmjerenei spontane igre uče saradnju, pravila ponašanja, društvene vještine i rješavanje konflikta. Intenzivnija faza interakcije djece sa djecom i odraslim se dešava u školi u prvom razredu gdje dožive razne situacije u kojima se dijete treba znati snaći. Predškolski programi po modelu ”Mala škola” su preporučljivi i od UNICEF a provođeni projektt “Povećajmo mogućnosti djeci BiH za rano učenje”. Svakom djetetu je neophodno omogućiti institucionalni predškolski odgoj i obrazovanje, pošto to nije slučaj u našoj zemlji potrebne su inicijative da to zaživi u potpunu uključenost.
Roditelj: Kako roditelji mogu prepoznati da li je njihovo dijete spremno za školu?
Dijete se tokom svog odrastanja pripremalo u svim dosadašnjim pomenutim ključnim aspektima tokom našeg razgovora. Sve navedeno je stučno i naučno, podsjetnik kako pratiti pojave kod vašeg djeteta a bitno je sve navedeno znati ali prevedeno na praktični aspect bitno je za početak školovanja da se dijete zna: obući, brinuti o svojim stvarima, imati razvijenu memoriju, pažnju, regulisati emocije. Dijete tokom odrastanja uči sarađivati, uči biti strpljiv/a, poštivati pravila, te prepoznati i regulirati emocije postepeno razvijati radne navike .
Roditelj: Šta savjetujete roditeljima koji su u dilemi da li dijete upisati u školu sa šest godina ili eventualno sačekati?
Razgovarali smo o spremnosti djeteta a sada da se osvrnemo i na spremnost roditelja. Kao što je spremnost djeteta za školu složen proces koji uključuje biološko sazrijevanje te socio-emocionalnu, intelektualnu i motoričku zrelost, da dijete može sarađivati, kontrolirati emocije, koncentrirati se, da ima razvijenu finu motoriku (grafomotoriku) te pozitivan stav prema školi tako i roditelji/staratelji imaju ključnu ulogu u motivaciji, podršci, te blagim korekcijama koje primjećuju kod svog djeteta trebaju djelovati u cilju unapređenja navedenih aspekata koji podrazumjevaju spremnost i zrelost. Bitna je saradnja sa stručnim osobama u slučaju bilo kakve nedoumice, dileme, pitanja ili upute.
Bit će i meni zadovoljstvo pomoći i biti podrška roditeljima /starateljima ako imaju bilo kakvu dilemu u pogledu emocionalne ili socijalne spremnosti roditelja ili djeteta. Sve što roditelj/staratelj primjeti kod djeteta zahtjeva blagovremenu reakciju i djelovanje. Upis u školu uzbudljivo je razdoblje za dijete, ali i za roditelje. Većina se roditelja pita kako pripremiti dijete za pregled, kako sam pregled i upis izgleda, Pa evo osnovnih podataka.Građani roditelji mogu provjeriti kojoj školi dijete pripada prema adresi prebivališta te podnijeti prijavu za upis, čime se administrativno pokreće postupak upisa.
Nakon dobivenog termina uz izvod iz matične knjige rođenih i kartona o vakcinacijama stručni tim škole (pedagog, psiholog i učitelj/ica) te ljekar školske medicine ili lpedijatar zajedno čine stručnu komisiju škole koje predlaže odgodu ili upis djeteta u prvi razred. Ako se uoče teškoćama u razvoju koje do upisa nisu bile evidentne liječnik daje upute a ako su teškoće već evidentirane i stručno tretirane roditelj/staratelj uz ljekarsku dokumentaciju upoznaje komisiju o poteškoći kod djeteta.
Na pregled kod školskog liječnika dijete dolazi u pratnji roditelja ili staratelja. Pregled za upis u prvi razred obuhvaća više elemenata: od mjerenja visine i težine djeteta, pregleda vida, sluha,mjerenja tlaka, ispitivanja motoričkog razvoja, provjere izgovora, uvida u grafomotoričke vještine, utvrđivanja kognitivnih sposobnosti, uvida u emocionalni razvoj i socijalnu zrelost, kliničkog pregleda djeteta te uzimanja podataka o djetetovom dosadašnjem rastu i razvoju, kao i postojanju hroničnih bolesti koje potencijalno mogu utjecati na savladavanje nastavnog sadržaja u školi. Dio boravka pri upisu uz podršku članova komisije dijete provodi samo, kao dio procjene separacije od roditelja, snalaženja i samostalnog izvršavanja zadataka:opći podaci o djetetu-dijete kaže nešto o sebi,dijete sa komisijom za upis razgovara i o jednostavnim, prilagođenim uzrastu, sadržajima kao što je orjentacija u vremenu,prostoru,memorisanje
Testovi nisu vremenski ograničeni te omogućavaju djetetu da ih rješava tempom koji odgovara njegovim sposobnostima jer ne moraju požurivati sa svojim odgovorima kako bi stigla na vrijeme obaviti upisni test. To će vjerovatno otkloniti anksioznost kod djece. Zatim, testovi daju veliki broj podataka o djetetu, njegovom položaju u porodici, porodičnim odnosima, te se dobija cjelovitija slika o djetetu i njegovoj porodici. Prilikom testiranje djeteta za polazak u osnovnu školu može se doći do velikog broja informacija o djetetu, njegovim sposobnostima, mogućnostima, osobinama. Na osnovu testiranja će se utvrditi da li je dijete “zrelo” za polazak u školu procjenjujući njegovu fizičku, intelektualnu, emocionalnu i socijalnu zrelost.
Kroz kontakt sa djetetom moguće je uvidjeti i specifičnosti pojedinog djeteta, ne samo odrediti stupanj njegova razvoja prema važećim standardima i normama, nego ukazati i na pojavu eventualne nadarenosti, kreativnosti, ali i eventualnih problema u ponašanju. Ti podaci će biti od izuzetnog značaja za dalji postupak sa djetetom koji omogućava individualni pristup djetetu, a kasnije i individualizaciju nastavnog procesa. Najčešće se testovi kombinuju i sa ostalim tehnikama koje se primjenjuju za procjenu zrelosti djeteta za polazak u osnovnu školu. Procjenom zrelosti djeteta za polazak u školu se ispituje njegova/njena spremnost za školu i školske obaveze.
Roditelj može dobiti savjet da dalje s djetetom obrati pažnju na grafomotoriku kroz različite vježbe kojima dijete uči pravilan hvat olovke, način pritiskanja olovke na papir te orijentaciju na papiru. U današnje digitalno doba i prekomjerno korištenje ekrana, bitno je poticati crtanje i vježbe u kojima će dijete koristiti papir i olovku, kao i poticanje ,komunikacije, razvoja govora i jezika te širiti djetetov vokabular. U slučaju sumnje na postojanje teškoća u jezično – govornom području, školski će liječnik, pogotovo ako u stručnoj komisiji škole nema logopeda, izdati uputnicu za logopedsko testiranje.
Osim na dodatnu logopedsku procjenu, školski liječnik može uputiti dijete i na dodatno psihologijsko testiranje radi utvrđivanja kognitivnih sposobnosti djeteta ili postojanja emocionalnih odstupanja. Također, prema potrebi, može uputiti dijete na dodatnu obradu kod drugih liječnika specijalista ako smatra da su mu potrebne dodatne informacije za donošenje mišljenja o upisu u prvi razred.
Konačni prijedlog u vezi upisa djeteta u prvi razred temelji se na cjelokupnom postupku utvrđivanja psihofizičkog stanja djeteta, kako od strane pedijatra ili ljekara školske medicine, tako i na testiranju u školi, a donosi se timskim radom stručne komisije
Mogućnosti su sljedeće:
- Upis u prvi razred redovne škole
- Odgoda upisa na godinu dana ako postoji razvojno odstupanje u odnosu na očekivano za dob djeteta i/ili je zbog teškoće potrebna dodatna obrada i liječenje(odgoda nije neuspjeh,već prilika da naredne godine dijete bude spremnije za školu)
- Upis u prvi razred uz uvođenje primjerenog oblika školovanja djece s teškoćama u razvoju kojima je potrebna dodatna pomoć i podrška kroz prilagođeni program i asistenciju
- privremeno oslobađanje od upisa u prvi razred djece s višestrukim teškoćama (potrebno je imati nalaz jedinstvenog tijela vještačenja s kojim roditelj podnosi zahtjev)
Pregled za upis u prvi razred iz perspektive školskog liječnika je značajan jer nudi mogućnost rane intervencije u smislu pravovremenog prepoznavanja djetetovih potreba, izjednačavanja mogućnosti u školovanju i obrazovanju te poticanja djetetovih razvojnih sposobnosti u razdoblju najveće razvojne osjetljivosti. Iako se upis djeteta u prvi razred može činiti zahtjevnim i složenim, uz dobru saradnju roditelja,/staratelja , škole i školskog liječnika, u djetetovu sjećanju na kraju ostaju ipak samo uzbuđenje zbog polaska u školu i najćešće crtež čovjeka kao jedan od zadataka pri upisu.
Roditelj: Koja je Vaša poruka roditeljima uoči martovskog upisa djece u prve razrede?
Svim budućim prvačićima želim da sa radošću dočekaju i realizuju uspješno upis u prvi razred. Cijeli dosadašnji djetetov život je bio priprema za upis i zato se roditelji trebaju opustiti i opustiti dijete. Ne postavljati mu/joj velike zahtjeve, ne praviti od testiranja na upisu neku jako ozbiljnu i važnu situaciju jer bi se dijete moglo uplašiti. Ne plašite ga školom. jer ispitivanja pokazuju da uspjeh na upisnom testu budućih prvačića zavisi najviše od stimulativne sredine u kojoj dijete odrasta.Uključite dijete u neki predškolski program po modelu ”Male škole” kojeg prije termina upisa nudi veliki broj osnovnih škola Dobar početak u školi imaju ona djeca koja imaju pozitivnu sliku o sebi I školi.Roditelji će kroz pozitivnu komunikaciju i motivaciju relaksirati dijete koje će biti spremno za upis u prvi razred. Sretno svima!
