Kod oko 25% slučajeva ženskog infertiliteta prisutan je tzv. tubarni faktor, to jeste neprohodni ili začepljeni jajovodi
Piše: Dr. Sci. Mirza Kozarić, specijalista ginekologije i akušerstva
Biografija: Dr. sc. Mirza Kozarić, specijalista ginekologije i akušerstva u Poliklinici Dr. Kozarić. Posao specijaliste ginekologije i akušerstva u Poliklinici Dr. Kozarić obavlja od septembra 2017. godine. Diplomirao je na Medicinskom fakultetu Univerziteta u Sarajevu, nakon čega je specijalizirao ginekologiju i akušerstvo u Klinici za ginekologiju i akušerstvo UKCS i u Klinici za ginekologiju i porodništvo KB Sveti Duh u Zagrebu, 2012. godine. Kao specijalista ginekologije i akušerstva radio je na odjelu ginekologije u Općoj bolnici “Prim. dr. Abdulah Nakaš” u Sarajevu, a potom na Klinici za ginekologiju i akušerstvo UKCS. Educirao se u Austriji i Njemačkoj u oblasti dijagnostike i liječenja promjena na grliću materice i vanjskom spolovilu žene (bazična i napredna kolposkopija, LETZ metoda-najpoštedniji pristup u liječenju promjena na grliću materice).
Začepljeni jajovodi su uzrok neplodnosti jer je mjesto oplodnje, odnosno mjesto susreta spermija i jajne stanice, jajovod. Ukoliko je on oštećen, do trudnoće ili neće doći, ili će se dogoditi, ali oplođeni zametak neće stići do maternice pa će nastati izvanmaternična (ektopična) trudnoća. O temi začepljeni jajovodi za časopis Roditelj piše Dr. Sci. Mirza Kozarić, specijalista ginekologije i akušerstva. Jedan od najčešćih uzroka ženskog tipa neplodnosti jesu začepljeni jajovodi ili tzv. tubarni faktor neplodnosti. Jajovodi su šuplji parni organi ženskog reproduktivnog sistema koji se jednim krajem otvaraju u materici, a drugim u trbušnoj šupljini.
Koju ulogu imaju jajovodi u procesu oplodnje?
Funkcija jajovoda jeste da omoguće oplodnju jajne stanice i transport embrija do materišta. Jajovod ima nekoliko važnih funkcija u procesu oplodnje, a to su:
- prihvaćanje jajne stanice prilikom ovulacije
- prijenos i sazrijevanje spermija
- oplodnja se odigrava u jajovodu
- prijenos i sazrijevanje zametka
Koji su glavni razlozi začepljenja ili neprohodnosti jajovoda?
Najčešći uzročnik stečene neprohodnosti jajovoda jeste upala. Upala jajovoda ili salpingitis predstavlja stanje koje najčešće rezultira otežanom prohodnošću ili neprohodnošću jajovoda. Salpingitis se najčešće javlja u sklopu zdjelične upalne bolesti. Infekcije mikroorganizmima koji se najčešće prenose spolnim putem mogu uzrokovati priraslice u jajovodima. Nastanak priraslica rezultira otežanom prohodnošću ili neprohodnošću jajovoda. Najpoznatiji uzročnici zdjelične upalne bolesti jesu Chlamydia trachomatis, Neisseria gonorrhoeae, Mycoplasma hominis, Ureaplasma urealyticum itd. http://www.kozaric.ba/faqs/spolno-prenosive-bolesti/Oštećenje jajovoda može nastati i kao posljedica upale sluznice materice ili endometritisa. Upala se često može razviti kao posljedica spolno prenosive bolesti ali i nakon pobačaja, porođaja ili hirurške operacije materice. Pored upalnih procesa oštećenja jajovoda mogu nastati i kao posljedica endometrioze ili traume. Endometrioza predstavlja bolest u kojoj se sluznica koja se normalno nalazi u materištu pojavljuje na različitim mjestima izvan materišta. Sijela endometrioze mogu biti u jajovodu, na jajniku, na peritoneumu zdjelice ili na drugim udaljenim mjestima u organizmu. Ova sluznica se tokom menstruacijskog ciklusa ponaša identično sluznici koja se nalazi u materištu.
Na koji način mogu provjeriti dali su prohodni ili začepljeni jajovodi?
Zahvaljujući napretku u medicini danas već u ambulantnim uslovima možemo ispitati prohodnost jajovoda. Sono HSG (sonohisterosalpingografija) predstavlja metodu kojom pomoću ultrazvuka i specijalno dizajniranog katetera koji plasiramo u materište i kroz koji propuštamo kontrastno sredstvo ili fiziološku otopinu ispitujemo u stvarnom vremenu prohodnost jajovoda. Ovu metoda se izvodi u Poliklinici Dr. Kozarić. Druga metoda koja se koristi u svrhu ispitivanja prohodnosti jajovoda jeste HSG (histerosalpingografija). Ova metoda koristi rendgenske zrake. Prilikom izvođenja HSG-a u materište se također uvodi kateter ili specijalno konstruirani instrument, te se kroz isti u materište ubrizga kontrastno sredstvo. Nakon što se kontrastno sredstvo ubrizga u materište slijedi snimanje rendgen aparatom. Na načinjenim snimcima se prikazuje oblik materišta i posmatra put kontrasta kroz jajovode u karlicu.
Koje simptome daju začepljeni jajovodi? Kako žene mogu prepoznati to stanje?
Upala u karlici ne mora biti praćena jakim bolom. Mnoge žene tegobe koje imaju pripisuju menstrualnim tegobama, urinarnoj infekciji i sličnim stanjima. U rijeđim slučajevima upala može biti praćena jakom boli u trbuhu i povišenom tjelesnom temperaturom. Ove tegobe pacijenticu najčešće dovode da traži ljekarsku pomoć. Međutim u velikom procentu slučajeva upala ili prisutna endometrioza ne uzrokuju pojavu intenzivnijeg bola, niti drugih uznemirujućih tegoba. Najčešće se radi o tzv. tihim upalama. Žena ovim simptomima vrlo često ne pridaje posebnu važnost. Žene sa neprohodnim jajovodima su najvećem broju slučajeva mlađe od 35 godina života, te se najčešće javljaju ljekaru zbog nemogućnosti ostvarivanja trudnoće.
Koliko ovo stanje utiče na ostvarivanje trudnoće i dali je istina da je kod žene sa smanjenom prohodnosti jajovoda povećana mogućnost izvanmaterične trudnoće?
Kod oko 25% slučajeva ženskog infertiliteta prisutan je tzv. tubarni faktor, to jeste neprohodni ili začepljeni jajovodi. Jajovod predstavlja mjesto gdje se normalno susreću muška i ženska spolna stanica, spermij i oocita. Nakon što u ampularnom dijelu jajovoda jajnu stanicu oplodi spermij, ona putuje kroz jajovod do materišta gdje se implantira i gdje se trudnoća nastavlja. U slučaju da je jajovod oštećen ili neprohodan smanjena je ili uopće ne postoji mogućnost susreta jajne stanice i spermija, tj. ne dolazi do oplodnje. Žene sa neprohodnim jajovodima ne mogu spontano ostvariti trudnoću. U slučaju da su oba jajovoda neprohodna jedinu mogućnost zanošenja za ove žene predstavlja izvantjelesna oplodnja, tj. in vitro fertilizacija ili IVF postupak. U slučaju da je prohodnost jajovoda otežana mogućnost oplodnje je smanjena, a ukoliko dođe do oplodnje, mogućnost izvanmaterične trudnoće je znatno povišena kod žene sa otežano prohodnim jajovodom u poređenju sa ženom kojoj su jajovodi normalno prohodni.
Koja vrsta liječenja se danas preporučuje?
Neprohodni ili začepljeni jajovodi danas više nisu prepreka u ostvarivanju trudnoće. Upalni proces u zdjelici se liječi antibioticima, dok u slučaju postojanja gnojnih kolekcija u jajovodima odnosno apscesa potrebno je hirurško liječenje. Liječenje endometrioze se izvodi minimalno invazivnim hirurškim metodama kao što je laparoskopija ili kombinacijom hirurškog pristupa sa medikamentoznim tretmanom. Hirurška rekonstrukcija jajovoda je danas moguća zahvaljujući napretku u minimalno invazivnoj hirurgiji. Međutim obzirom na napredak, široku dostupnost i uspjeh u ostvarivanju trudnoće metodama izvantjelesne oplodnje većina bračnih parova se danas odlučuje za in vitro fertilizaciju.
