Važnost imunizacije jeste u sprječavanju i izbijanju epidemija širih razmjera protiv zaraznih bolesti za koje postoji cjepivo.

Brzo širenje pojedinih zaraznih bolesti, ukoliko kolektivni imunitet nije zadovoljavajući dovodi do  širenja na susjedne regije i šira područja (epidemije, pandemije).

Intervju:  Načelnica pedijatrijske Službe JZNU Dom Zdravlja “Dr Mustafa Šehović” Tuzla, Mr.med.sci dr Dijana Dugonjić, pedijatar

Doktorica Dijana Dugonjić, specijalist pedijatar i načelnica službe pedijatrije u Domu zdravlja „dr. Mustafa Šehović“ Tuzla, svojim dugogodišnjim angažmanom izgradila je neprocjenjivo iskustvo u području pedijatrije, posebno kada je riječ o imunizaciji djece. Njen predani rad ne samo da štiti najmlađe od ozbiljnih bolesti već i aktivno educira roditelje o važnosti preventivnih mjera koje imunizacija pruža. U ovom intervjuu istražujemo zašto je imunizacija ključna za zdravlje djece i kako se može unaprijediti svijest o njenom značaju. U nastavku o imunizaciji više govori Dr. Dugonjić.

 

Zašto je važna redovna imunizacija?

Redovna imunizacije djece, dojenje, ishrana, praćenje ranog rasta i razvoja su temeljni dio preventivne pedijatrije. Unazad desetak godina zapaženo je da su sve veće potrebe za pružanje savjetodavnih usluga i davanju preporuka roditeljima o važnosti imunizacije prilikom posjeta pedijatru.

Imunizacija je osnovna mjera u prevenciji širenja 10 preventibilnih zaraznih bolesti za čije uzročnike postoji cjepivo. Važnost imunizacije se ogleda u činjenici da postoje kriteriji “Kolektivnog imuniteta”, tačnije preporučenog obuhvata broja cijepljene djece ciljne skupine za pojedina cjepiva. Na primjer, za postizanje kolektivnog imuniteta “ciljne grupe” djece dobi od 12. do 24 mjeseca sa MMR cjepivom,  neophodno je da 95 % djece ciljne grupe primi prvu dozu cjepiva. Ako je obuhvat cijepljenosti “Kolektivni imunitet” zadovoljavajući, tada se u slučaju kod djeteta koje je primilo MMR (Morbili, Rubeola, Parotitis), onemogućava razvoj klinički manifestne teže bolesti djeteta ili teških komplikacja, a što nije slučaj kod djece koja nisu cijepljena.

Postići kolektivni imunitet za MMR (95%) znači da cijepljena djeca predstavljaju “štit” za preostalih 5% djece koja zbog odrađenih kontraindikacija nisu mogla biti cijepljena ili zbog hronološke dobi nisu bila na programu cijepljenja.

Važnost imunizacije jeste u sprječavanju i izbijanju epidemija širih razmjera protiv zaraznih bolesti za koje postoji cjepivo.

Kako imunizacija doprinosi zaštiti djece od zaraznih bolesti?

Cijepljenjem u organizmu djeteta se pokreću imunološki procesi koji započinju stvaranje antitijela – odbrane od uzročnika zarazne bolesti za koju postoji cjepivo.  Ukoliko cijepljeno dijete dođe u kontakt sa uzročnikom (npr. Parotitisa, Difterije, Morbila, Tetanusa…),  već posjeduje antitijela koja će  se “direktno boriti“ sa ciljanim uzročnikom I oslabiti njegovu potentnost. Onemogućiti će se  razvoj određene zarazne bolesti, koju izaziva uzročnik protiv kojih je dijete zaštićeno cijepljenjem.

U pojedinim slučajevima kada dijete nije primilo predviđene revakcine, a titar  antitijela od primovakcine međuvremenu slabi, dijete može dobiti bolest ukoliko dođe u kontakt sa uzročnikom, ali sa  znatno blažim simptomima.

Dijete koje nije cijepljeno, nema ni stečenih antitijela u organizmu. Ukoliko bude izloženo direktnom kontaktu sa uzročnikom,  najčešće ispolji sve manifestacije zarazne bolesti protiv koje postoji cjepivo, teže se liječi i češće dolazi do  potrebe hospitalizacije ili razvoja težih komplikacija sa rizikom po buduće zdravstveno stanje djeteta.

Necijepljena djeca koja borave u kolektivu (vrtić, škola…) direktno dovode u  rizik također necijepljenu djecu ali koja zbog “kontraindikacija – hroničnih oboljenja” nisu mogla primiti cjepivo

Koje su posljedice nedovoljno vakcinisane populacije na zdravlje zajednice?

Nevakcinisano dijete koje ispoljava manifestne simptome za bolest ili je u fazi inkubacije,  postaje izvor zaraze. U  kolektivu se  direktno i velikom brzinom uzročnik od izvora zaraze prenosi na svu ostalu djecu. U najvećem riziku za oboljevanje su nevakcinisana djeca i  hronično bolesna djeca koja su sa kontraindikacijama za primanje cjepiva (imunodeficijencije, hemato – onkološke bolesti, neuroprogresivna oboljenja i dr…).

Brzo širenje pojedinih zaraznih bolesti, ukoliko kolektivni imunitet nije zadovoljavajući dovodi do  širenja na susjedne regije i šira područja (epidemije, pandemije). U tim slučajevima dolazi do  rizika po zdravlje lokalne zajednice I širih regija. Nevakcinisana zaražena djeca dovode do mobilizacije zdravstvenog sistema (pedijatrijske službe, bolnice), prosvjetnog kadra (pooštrene mjere prevencije i suzbijanja širenja zaraznih oboljenja u kolektivu), ukućani su pod nadzorom HES službi, zaposleni roditelji izostaju sa posla zbog njege zaraženog ili hospitalizovanog djeteta i sl. Na zdravlje djeteta  se može odraziti u vidu teških komplikacija kao što su upale ušiju, pluća, moždanih ovojnica –  meningitisa i dr., sa mogućnosti nepovratnog narušavanja zdravstvenog stanja I sposobnosti djeteta.

Kako roditelji mogu pronaći pouzdane izvore informacija o vakcinama?

Pouzdane izvore informacija o vakcinama, roditelji mogu dobiti isključivo slušajući struku, nauku,  primjere iz prakse.

Sve nejasnoće i pouzdane odgovore na pitanja u vezi redovne imunizacije, roditelji mogu dobiti prethodno izgrađenim povjerenjem sa pedijatrijskim timovima Centara za imunizaciju. U  pravilu promocija, prevencija i upoznavanje roditelja sa kalendarom redovne imunzacije djeteta se započinje već od prvog pregleda novorođenčeta, zatim na svakom sljedećem preventivnom pregledu kada se prati rast I razvoj djeteta do polaska u školu.

Kako se promovira svijest o imunizaciji u lokalnoj  zajednici?

Promidžba u lokalnoj zajednici jeste zapravo i cilj cijele priče o imunizaciji, a zapravo radi se o educiranju čitave zajednice o značaju imunizacije. Radi se o tome da  odgovornost  i promocija nije samo u nadležnosti timova Centara za imunizaciju kao direktnih aktera sprovedbe imunizacije, nego i roditelja koji su prepušteni da sami odlučuju za zdravlje svoje djece a naročito u  vremenu kada nepovoljne epidemiološke situacije izmiču mogućnosti kontrole.

Promidžba se obavlja od prve posjete pedijatru, zatim nastavlja putem svih sredstava javnog  informisanja, okruglih stolova, konferencija i sl., pokretanjem kampanja kada se sluša glas struke i nauke, suradnjama sa ZZJZ, školama, vrtićima, udruženjima roditelja, vjerskim zajednicama dok se unapređenjem tehnologije očekuje formiranje online podsjetnika za roditelje o redovnoj imunizaciju sa dostupnim svim informacijama i mogućnosti dobivanja odgovora na sva postavljena pitanja. Prioritetna promidžba jeste za marginiziranu grupaciju stanovništva, roditelje djece sa poteškoćama u razvoju i menadžmente domova za djecu bez roditeljskog staranja.

Možemo zaključiti da je bitna i neophodnost kontinuirane multidisciplinarne i intersektorne suradnja svih struktura lokalne zajednice u promidžbi imunizacije djece, dok je najveća odgovornost i konačna odluka o sprovedbi, zapravo od strane roditelja, koji  “ključ”  cjelokupnog zdravlja djeteta drže u svojim rukama.

Kakva je situacija kada je u pitanju procijepljenost u Tuzli gdje vi radite?

U JZNU Dom zdravlja Tuzla – Centar za imunizaciju, predstavlja primjer dobre prakse organizacionih aspekata rada i unapređenja u pružanju usluga imunizacije po obaveznom programu. U periodu koji je iza nas pandemija COVID 19 još uvijek je razlog zbog čega imamo djecu koja kasne sa jednom ili više doza vakcina u odnosu na preporučene. Globalni pad imunizirane djece bio je i očekivan, uključujući svu djecu rođenu  2020/21. godine i djecu koja su  početkom pandemije imala do 6 godina. Broj “ciljne grupe” djece koja se redovno odaziva na sprovedbu imunizacije od kraja 2022.god do danas je u stalnom porastu, poredeći sa ranijim kriznim periodom. Od novembra 2022. do kraja 2023.godine, sprovedbom niza aktivnosti tima Centra za imunizaciju, uspjelo se sa prvom dozom MMR vakcinsati 87,5% djece koja nisu bila ciljna grupa ( preko 24 mjeseca),  koja su kasnila sa svojom prvom dozom MMR.

U JZNU Dom zdravlja Tuzla se od kraja 2022.godine radi kontinuirano “brza nadoknada”, a to znači da sva djeca koja kasne jednu ili više cjepiva budu telefonski pozvana iz Centra za imunizaciju, ako period odaziva nije optimalan od dana telefonskog obavještenja, šaljemo pozive na kućnu adresu.

Ukoliko se roditelji ni tada ne odazovu, a uzimaju se u obzir sve poduzete mjere Centra za imunizaciju – obavještenja, promocije, okrugli stolovi, javni istupi putem sredstava informisanja, preventivne posjete I savjeti, dostupnost u dane vikenda, telefonski i pisani pozivi idr.  smatra se da roditelji nisu više u “fazi odlučivanja sprovedbe imunizacije”, te se ispred Centra za imunizaciju obavještavaju nadležne inspekcije po protokolu.

Koje su najčešće zablude koje roditelji imaju o vakcinaciji I kako im se može pristupiti?

Ukratko ću predstaviti popis najčešćih upita našem Centru za imunizaciju i zabilježenih najučestalijih razloga koji dovode u pitanje odlučnost roditelja u vezi imunizacije njihovog djeteta:

  • dijete stalno bolesno,
  • prezaposleni roditelji pa ne razmišljaju o vakcinaciji “nemaju kada dovesti dijete”
  • neopravdani strahovi od vakcina
  • jedan od roditelja želi vakcinisati dijete dok drugi prijeti ili brani
  • Alergije na jaja ili druge namirnice dovode u vezu sa cjepivom
  • Sumnje da su cjepiva povezana sa neurorazvojnim poremećajimai razvojem govora kod djece
  • vjerska ubjeđenja
  • nema razloga da vakcinišu kada nijedno dijete prije nije vakcinisano i nije obolilo
  • zašto da vakcinišu dijete kada vrtićima ili školama nije obaveza da dijete bude vakcinisano
  • dijete će plakati tokom aplikacije cjepiva, žao im djeteta
  • Nejasni i nedefinisani ostali razlozi.

Zabludama roditelja jedino se može pristupiti otvaranjem puta dostupnosti informacija o imunizaciji od strane struke i radnih timova nadležnih Centara za imunizaciju.

U najvećem riziku za oboljevanje su nevakcinisana djeca i  hronično bolesna djeca koja su sa kontraindikacijama za primanje cjepiva (imunodeficijencije, hemato – onkološke bolesti, neuroprogresivna oboljenja i dr.).

Koje su trenutne preporuke za vakcinaciju djece u našoj zemljii kako se ona mijenjaju s  vremenom?

Preporuke za redovnu imunizaciju po kojima rade Centri za imunizaciju i strogo pridržavaju, usklađene su u odnosu na Federalini pravilnik o obaveznoj imunizaciji. Preporuke za 2024.godinu nisu se mijenjale u odnosu na 2023.godinu:

  • BCG I HBV  po rođenju
  • HBV revakcina 1 mjesec
  • Di Ta P – IPV – HiB 2 mjesec
  • Di Ta P – IPV – HiB revakcina 4 mjesec
  • Di Ta P – IPV – HiB  + HBV revakcina 6 mjesec
  • MMR  12 mjesec
  • Di Ta P –  IPV – HiB revakcina 2. godina
  • MRP revakcina nakon navršenih 6. .godina prije polska u školu
  • Di Te Per IPV 5 – 7 godina
  • Di Te  14 godina

Za 2025.godinu planovi dopune Programa imunizacije FBiH, su  uvođenje cjepiva protiv pneumokoka u kalendar obavezne imunizacije..

HPV cijepljenje djevojčica osmih razreda od septembra 2023.godine  se uspješno i kontinuirano sprovodi  u Centru za imunizaciju JZNU Doma zdravlja Tuzla, po programu uvođenja HPV cjepiva,  koji je započeo krajem 2022.godine u FBiH.

Veliki broj roditelja koji su educirani i koji prate svjetske standarde i upute o redovnoj imunizaciji, za cjepiva koja nisu u kalendaru obavezne imunizacije u FBiH, sa djetetom odlaze u susjedne zemlje da bi primila dodatne doze koje u FBiH nisu u kalendaru (Rota virus, Varičele, Pneumokok, a do nedavno HPV)

Šta konkretno poručujete roditeljima o važnosti redovne imunizacije djece?

Sam naziv “Obavezni Kalendar Imunizacije” nosi svoju težinu, dok su sa druge strane roditelji koji odlučuju o zdravlju svog djeteta.

Moja poruka je jasna: “Ukoliko su roditelji u fazi odlučivanja  sprovedbe imunizacije ili imaju bilo kakva pitanja ili nedoumice, treba da se jave u nadležne Centre za imunizaciju i dobiju odgovore na svoja pitanja od strane timova nadležnih Centara za imunizaciju”.

“VAKCINACIJA JE VAŽNA, BEZBJEDONOSNA I UČINKOVITA ZA DJECU! ZAŠTITITE I VAKCINIŠITE SVOJU DJECU!”