Uloga oralnih probiotika u očuvanju zdravlja usne šupljine i ždrijela kod djece

Autor: Dr Anela Mahmić, specijalista pedijatrije, subspecijalista neonatologije, Kantonalna bolnica “Prim.dr Irfan Ljubijankić” Bihać

Infekcije gornjih disajnih puteva među najčešćim su zdravstvenim tegobama dječije dobi te predstavljaju jedan od najčešćih razloga posjeta pedijatru. Iako su najčešće virusnog porijekla i u većini slučajeva prolaze bez komplikacija, učestale epizode bolesti mogu značajno uticati na kvalitet života djece i njihove porodice. Posljednjih godina sve se više istražuju faktori koji doprinose očuvanju prirodnih odbrambenih mehanizama organizma, pri čemu je posebna pozornost usmjerena na ulogu mikrobioma i njegov uticaj na lokalni imunološki odgovor.¹

Razvoj savremenih istraživačkih metoda omogućio je bolje razumijevanje složenih interakcija između mikroorganizama koji nastanjuju usnu šupljinu i domaćina. Danas se oralni mikrobiom ne posmatra samo kao skup mikroorganizama, već kao dinamičan ekosistem koji aktivno sudjeluje u održavanju zdravlja sluznice, sprečavanju kolonizacije potencijalno patogenim mikroorganizmima te regulaciji lokalnih imunoloških mehanizama. Narušavanje njegove ravnoteže može povećati osjetljivost na razvoj različitih upalnih i infektivnih stanja.^1,2

U tom kontekstu raste interes za oralne probiotike – žive mikroorganizme koji, primijenjeni u odgovarajućim količinama, mogu ostvariti povoljan učinak na zdravlje domaćina. Posebno se izdvajaju dobro karakterizirani sojevi Limosilactobacillus reuteri DSM 17938 i ATCC PTA 5289, čiji su mehanizmi djelovanja i potencijalni učinci na zdravlje usne šupljine i ždrijela predmet brojnih eksperimentalnih i kliničkih istraživanja.^1-3

Mikrobiom usne šupljine – prva linija odbrane organizma

Usna šupljina i ždrijelo predstavljaju složen ekosistem koji naseljava veliki broj bakterija, gljivica i drugih mikroorganizama. U fiziološkim uvjetima oni žive u međusobnoj ravnoteži te zajedno s domaćinom sudjeluju u održavanju zdravlja sluznice. Takav uravnotežen mikrobiom doprinosi očuvanju integriteta epitelne barijere, kompetitivno sprečava naseljavanje potencijalno patogenih mikroorganizama te sudjeluje u sazrijevanju i regulaciji lokalnog imunološkog odgovora.^1,2

Kada dođe do narušavanja te ravnoteže, odnosno disbioze, povećava se mogućnost kolonizacije patogenim bakterijama i drugim mikroorganizmima, što može doprinijeti razvoju lokalne upale i povećanoj osjetljivosti na infekcije. Na sastav oralnog mikrobioma utiču brojni faktori uključujući dob, prehranu, oralnu higijenu, primjenu antibiotika te opće zdravstveno stanje. Upravo zbog toga posljednjih godina raste interes za strategije koje mogu pomoći u očuvanju njegove prirodne ravnoteže.²

Oralni probiotici – ciljano djelovanje na mikrobiom usne šupljine

Pojam probiotika najčešće se povezuje sa zdravljem probavnog sistema, ali posljednjih godina razvijeni su probiotički preparati namijenjeni djelovanju u usnoj šupljini. Za razliku od probiotika koji primarno djeluju u crijevima, oralni probiotici nastoje privremeno kolonizirati sluznicu usne šupljine i ždrijela, gdje mogu ostvariti lokalne biološke učinke.^1,2

Njihovo djelovanje temelji se na nekoliko međusobno povezanih mehanizama. Prije svega, probiotički mikroorganizmi kompetitivno zauzimaju mjesta vezivanja na sluznici, čime otežavaju naseljavanje potencijalno patogenih bakterija. Osim toga, pojedini sojevi proizvode antimikrobne tvari, poput reuterina, organskih kiselina i vodikovog peroksida, koje mogu ograničiti rast određenih mikroorganizama. Istovremeno, sve više istraživanja upućuje na njihovu sposobnost modulacije lokalnog imunološkog odgovora putem uticaja na proizvodnju sekretornog IgA te regulacije upalnih medijatora.^3-5

Važno je naglasiti da se navedeni učinci ne mogu pripisati svim probioticima jednako. Djelovanje probiotika izrazito je ovisno o soju, zbog čega se rezultati dobiveni za jedan soj ne mogu automatski primijeniti na drugi. Upravo zato savremene smjernice naglašavaju važnost korištenja probiotičkih sojeva čija je učinkovitost potvrđena odgovarajućim eksperimentalnim i kliničkim istraživanjima.³

Zašto su Limosilactobacillus reuteri DSM 17938 i ATCC PTA 5289 među najistraživanijim oralnim probiotičkim sojevima?

Među najistraživanijim oralnim probiotičkim sojevima izdvajaju se Limosilactobacillus reuteri DSM 17938 i Limosilactobacillus reuteri ATCC PTA 5289. Njihovo djelovanje temelji se na više komplementarnih mehanizama. Osim kompetitivnog zauzimanja mjesta vezanja na sluznici, ovi sojevi proizvode antimikrobne tvari kao što je reuterin te mogu pridonijeti održavanju ravnoteže oralnog mikrobioma. Eksperimentalna istraživanja pokazala su i sposobnost inhibicije rasta pojedinih oralnih patogena te smanjenja stvaranja biofilma, što može imati važnu ulogu u očuvanju zdravlja usne šupljine i ždrijela.³

Osim direktnog djelovanja na mikroorganizme, L. reuteri pokazuje i imunomodulatorni potencijal. Istraživanja upućuju na mogućnost poticanja lokalnog imunološkog odgovora povećanjem sekrecije IgA te regulacijom proizvodnje pojedinih proinflamatornih citokina. Pretklinička istraživanja također sugerišu da pojedini sojevi mogu djelovati na receptore uključene u prenos bolnih podražaja, poput TRPV1 receptora, što dodatno potvrđuje složenost njihovog biološkog djelovanja.^5,6

Najvažnije kliničke dokaze za primjenu kombinacije sojeva L. reuteri DSM 17938 i ATCC PTA 5289 pruža randomizirano, dvostruko slijepo, placebo-kontrolirano istraživanje provedeno kod djece s akutnim faringitisom i tonzilitisom. Rezultati su pokazali da je primjena ovih probiotičkih sojeva bila povezana s povoljnim kliničkim ishodima u usporedbi s placebom, uz dobru podnošljivost i sigurnosni profil. Dobiveni rezultati podupiru mogućnost primjene oralnih probiotika kao dodatka standardnim mjerama očuvanja zdravlja ždrijela, pri čemu ne zamjenjuju liječenje koje odredi liječnik kada je ono potrebno.⁷

BioGaia Pharax – kombinacija probiotičkih sojeva L. reuteri DSM 17938 i ATCC PTA 5289

BioGaia Pharax je dodatak prehrani koji sadrži kombinaciju probiotičkih sojeva Limosilactobacillus reuteri DSM 17938 i Limosilactobacillus reuteri ATCC PTA 5289 te vitamin D₃, koji doprinosi normalnoj funkciji imunološkog sustava. Proizvod je namijenjen bebama od navršenih 6 mjeseci, djeci i odraslima.

Preporuke za primjenu

• 2×5 kapljica na dan – nakapajte kapi na kašičicu. Nemojte davati direktno iz bočice u usta jer to može smanjiti kvalitet proizvoda.
• Trajanje: 10 dana – ne preporučuje se prekid primjene.
• Za najbolje rezultate pričekajte 2-3 sata prije upotrebe dezinficijenasa, antiseptičnih pastila ili antibiotika.
• Nakon pranja zuba pričekajte 20 minuta, najbolje je da poslije večernje doze više ništa ne jedete i ne pijete.⁸

Ovaj članak je sponzorisan od strane kompanije Ewopharma d.o.o. Sarajevo.

Reference

1. Jones SE et al. (2009): Probiotic Lactobacillus reuteri biofilms produce antimicrobial and anti-inflammatory factors. BMC Microbiol. 9(1):35.
2. Jørgensen MR et al. Probiotic Lactobacillus reuteri has antifungal effects on oral Candida species in vitro. J Oral Microbiol. 2017 Jan 18;9(1):1274582. Doi:10.1080/20002297.2016.1274582. PMID: 28316154; PMCID:PMC5328390.
3. Ericson D et al. (2013). Salivary IgA response to probiotic bacteria and mutans streptococci after the use of chewing gum containing Lactobacillus reuteri. Pathog.Dis. 68 82-87.10.1111/2049-632X.12048.
4. Liu Y et al. (2021) Distinct B cell subsets in Peyer’s patches convey probiotic effects by Limosilactobacillus reuteri. Open Access Microbiome (2021) 9:198 https://doi.org/10.1186/s40168-021-01128-4.
5. Szkaradkiewicz AK, et al. (2014). Effect of Oral Administration Involving a Probiotic Strain of Lactobacillus reuteri on Pro-Inflammatory Cytokine Response in Patients with Chronic Periodontitis. Archivum immunologiae et therapie experimentalis. 62.10.1007/s00005-014-0277-y.
6. Perez-Burgos A et al: The TRPV1 channel in rodents is a major target for antinociceptive effect of the probiotic Lactobacillus reuteri DSM17938. J Physiol. 2015;593:3943-57.
7. Maya-Barrios A et al. (2021) Limosilactobacillus reuteri ATCC PTA 5289 and DSM 17938 as adjuvants to improve evolution of pharyngitis/tonsillitis in children: randomised controlled trial. Beneficial Microbes 2021 Apr 12;12(2):137-145.
8. Odobrena deklaracija BioGaia Pharax