Period dojenja za majke može biti veoma izazovan, a naš zadatak je i da majku psihički pripremimo i rasteretimo i time olakšamo ovaj proces.
Samira Sejdinović je diplomirana medicinska sestra koja već više od decenije svakodnevno pruža podršku porodicama u najosjetljivijem i najvažnijem periodu – dolasku novog člana na svijet. Zaposlena je u JZNU Dom zdravlja Mustafa Šehović Tuzla, na Odjeljenju za zdravstvenu njegu u zajednici i vanbolničku palijativnu njegu – polivalentna patronaža, Samira je kroz svoj rad stekla bogato iskustvo u radu s porodiljama, novorođenčadima i drugim pacijentima kojima je kućna njega potrebna. Njena stručnost i empatija prepoznate su na području Tuzlanskog kantona, a posebno među roditeljima kojima je pružila neprocjenjivu podršku u prvim, često izazovnim danima roditeljstva. U ovom intervjuu govori o svom profesionalnom putu, svakodnevnim izazovima, ali i zadovoljstvu koje donosi pružanje pomoći tamo gdje je najpotrebnija.
Možete li nam reći nešto više o svom profesionalnom putu i kako ste odlučili postati patronažna sestra?
Odabirom srednje medicinske škole odlučila sam se za poziv koji je prije svega human ali i veoma odgovoran. Prve godine profesionalnog puta provela sam u Službi Opšte porodične medicine,zatim u Poliklinici za očne bolesti, da bi nakon toga prešla u službu patronaže. U međuvremenu sam odlučila napraviti jos jedan korak u procesu obrazovanja te tako postala diplomirana medicinska sestra.
Koliko dugo radite s porodiljama i novorođenčadima?
S porodiljama i novorođenčadima radim već 14 godina s tim da moj posao podrazumijeva i brigu o drugim bolesnicima, s obzirom na to da radim u odjeljenju Polivalentne patronaže.
Šta vas najviše ispunjava u ovom poslu?
Ono što me najviše ispunjava u ovom poslu je što sam u tim prvim danima i najizazovnijim trenucima za novopečene roditelje tu da im pružim savjete i podršku i pomognem da bezbrižno uživaju u najljepšem periodu njihovih života.
Kako izgleda vaša prva posjeta porodilji nakon otpusta iz bolnice?
Prva posjeta porodilji načelno podrazumijeva sljedeće korake:
- Sveobuhvatni pregled stanja u kome se porodilja nalazi
- Pregled i toaleta epiziotomije
- Prevoj rane nakon carskog reza
- Savjet o terapiji te apliciranje iste (u skladu sa otpusnim pismom) po nalogu porodičnog ljekara
- Uzimanje uzoraka za laboratorijsku analizu
- Savjet o ishrani,odmoru,pomoći porodice,Kegelove vježbe
- Dojenje(pregled dojki i bradavica,položaj majke i djeteta,izdajanje,masaža,demonstracija pravilnog dojenja)
…. Tokom ostalih posjeta prati se stanje majke,znakovi uspješnog dojenja,strpljivo ispravljanje pogrešaka,rješavanje problema sa bradavicama(ragade), ostavlja se mogućnost porodilje i porodice da postavljaju pitanja…Naravno ono najbitnije je uspostavljanje odnosa zasnovanog na povjerenju.
Na šta posebno obraćate pažnju kod majke i kod novorođenčeta?
Kod djeteta obraćamo pažnju na opšte zdravstveno stanje ,uvjete života,stavove i prakse u vezi s njegom i prehranom novorođenčeta. Kada je riječ o majci važno je kroz razgovor utvrditi psihičko stanje majke,umor,neispavanost,bol i druge probleme vezane za postporođajni period.
Kako procjenjujete oporavak majke nakon poroda?
Kroz pregled i razgovor utvrđujemo kako fizičko tako i psihičko stanje na koje je potrebno posebno obratiti pažnju u prvim danima i mjesecima nakon poroda. Važno je steći povjerenje majke kako bismo pružili najadekvatniji savjet i pomoć.
Koje parametre pratite kod novorođenčeta tokom kućne posjete?
Ono na šta je važno obratitu pažnju u prvim posjetama novorođenčetu jeste broj podoja, procjena eliminacije stolica (broj,raspored i učestalost,izgled,boja,količina,konzistencija i miris), procjena eliminacije urina(broj mokrih pelena,boja i miris), procjena spavanja(broj sati spavanja,ležaj i položaj), stanje pupčane rane te tjelesna težina (u odnosu na težinu pri izlasku iz bolnice.)
Koliko često majke imaju izazove s dojenjem i kako im u tome pomažete?
Sada kada je majkama mnogo različitih informacija kao i iskustava drugih žena vrlo lako dostupno na internetu, moramo obratiti pažnju na njihove pretpostavke o dojenju i eventualno razbiti određene predrasude. Uloga patronažne sestre je, između ostalog, da majci u prvim danima odnosno posjetama pomogne s uspostavljanjem dojenja na način da objasni šta podrazumijeva pravilan položaj majke prilikom dojenja,, pravilan hvat novorođenčeta, kako da se pripremi za sam podoj, kako da podstakne laktaciju te spriječi eventualne tegobe i probleme u vidu upale, mastitisa i sl. Za neke majke ovaj period može biti veoma izazovan, a naš zadatak je i da majku psihički pripremimo i rasteretimo i time olakšamo ovaj proces.
Kako pružate podršku majkama koje pokazuju znakove postporođajne depresije?
U slučaju da primijetimo znakove postporođajne depresije,pružamo psihološku pomoć kroz razgovor,uključujući povjerenje,partnerski odnos i naravno naš zadatak je da predložimo(pomognemo u realizaciji) posjet stručnim licima, u našem slučaju to je Centar za mentalno zdravlje. Važno je napomenuti da je u ovom periodu majkama neophodna podrška porodice i okoline.
Možete li podijeliti neko posebno iskustvo koje vam je ostalo u sjećanju?
Uvijek je poseban osjećaj sresti porodice koje sam posjećivala i vidjeti da su one male bebe sada već školarci, a roditelji i nakon toliko godina zahvalni što sam im u tim izazovnim trenucima pružila potporu i pomoć koja im je mnogo značila.
