Podrška i sudjelovanje partnera tokom trudnoće, početka porođaja i odlaska u rodilište (po mogućnosti, i tokom cijelog porođaja), a posebno u periodu postpartuma i dojenja od ogromne je važnosti za cijelu obitelj u nastajanju.
Piše: Renata Fazlić, certificirana porođajna edukatorica i savjetnica za dojenje
Biografija: Renata Fazlić, rođena u Bihaću 30.7.1988. Po struci magistar prava, zaposlena u Elektroprivredi BiH. Majka dvije djevojčice od 4,5 godine i 15 mjeseci. Sretno udata.
Obuku za porođajnog edukatora završila kod Balkan Association of Birth Workers u junu 2022. godine, cetrifikat stekla 2023. godine. Obuku za savjetnicu za dojenje završila kod istog udruženja u novembru 2022.godine, trenutno u procesu certifikacije.
Renata Fazlić certificirana porođajna edukatorica i savjetnica za dojenje u procesu certifikacije, s bogatim iskustvom (ovo ne znam kako, ali bih preformulisala, jer mi iskustvo nije jako bogato) u radu s trudnicama, novopečenim majkama i njihovim porodicama. Njezina strast prema podršci i educiranju žena tijekom najvažnijeg životnog perioda, od trudnoće do prvih mjeseci majčinstva, čini je nezamjenjivim izvorom znanja i podrške za sve one koji ulaze u svijet roditeljstva. Naš razgovor sa Renatom pružit će nam dublji uvid u važnost porođajne edukacije i podrške dojenju, kao i savjeta i smjernica za buduće majke.
Kako ste se prvi put zainteresirali za rad u području porođajne edukacije i savjetovanja o dojenju?
Kao i velikoj većini mojih kolegica, porođajnih djelatnica, iskustvo ulaska u svijet majčinstva donijelo mi je i neke prateće, ali vrlo važne promjene u načinu razmišljanja, području interesa i pogledu na svoju ulogu u okruženju i u društvu generalno. Ja sam imala sreću da je tokom moje prve trudnoće, u Bihaću, gdje živim i radim, jedna divna babica držala tzv. “vježbe za trudnice”, gdje se, osim o dobrobitima kretanja i vježbanja u trudnoći puno govorilo i o fiziologiji poroda, dojenju, osnovama njege novorođenčeta i slično. S dolaskom pandemije 2020.godine ugasila se i ta, jedina dostupna edukacija za buduće roditelje. Tek kada je protekao izvjestan period nakon rođenja moje prve kćerkice, osvijestila sam koliko su mi informacije koje sam dobila olakšale neke od prvih roditeljskih dilema, koliko su umanjile faktor šoka u vezi svega što se desilo i koliko mi je to ustvari bilo važno. Iz zahvalnosti koju sam osjećala zbog toga, rodila se ideja o tome da baš ja budem neko ko bi mogao budućim roditeljima, posebno majkama, prenošenjem znanja i validnih informacija, pružanjem podrške, olakšati izazove i otkloniti strahove. Doslovno, osjetila sam poziv. Isto je bilo i sa savjetovanjem u dojenju. Edukacije koje sam prošla i još uvijek prolazim, “more” pročitane literature i vlastita iskustva u dojenju, dali su mi “vjetar u leđa” da i kroz edukaciju tj. pripremu trudnica za dojenje i kroz kućne posjete i online savjetovanja ohrabrim majke koje žele dojiti svoju bebu i pružim podršku koja im je potrebna.
Koje su ključne informacije koje smatrate važnim za trudnice i njihove partnere kada je u pitanju priprema za porođaj?
Mislim da je vrlo važno da trudnice, a i partneri, razumiju fiziologiju i prirodan tijek porođaja, okolnosti koje pogoduju tome da porođaj bude pozitivno ili manje pozitivno iskustvo, a isto tako da znaju procedure u našim rodilištima i svoje opcije i prava.
Kako se možemo nositi s uobičajenim strahovima i zabrinutostima vezanim uz porođaj?
Strahovi i zabrinutost, uopće, dolaze iz neznanja ili neizvijesnosti u vezi nečega što ranije nismo iskusili, ili jesmo, a nismo imali dobro iskustvo. Zbog toga je edukacija veoma važna. Kada znamo šta se to događa u našem tijelu i s našim tijelom, koji su mehanizmi iza tih procesa, kada razumijemo tijek i znamo šta možemo očekivati, ostaje nam radosno iščekivanje tog intenzivnog, predivnog događaja.
Koje su najveće pogreške koje trudnice često čine u pripremi za dojenje?
Dojenje, kao primarni način hranjenja male bebe, je degradirano i zapostavljeno, od strane medicinske struke ali i društva generalno. S druge strane, jako je puno mitova vezanih uz dojenje koji su se ukorijenili kao istina. Trudnice su često sklone slušanju (loših) iskustava i savjeta iz okruženja, a sam sistem ne nudi edukaciju i podršku kada je dojenje u pitanju. Nekako je najčešći stav trudnica koje namjeravaju dojiti, “probat ću, pa ako bude išlo, bude…”. Majke koje su odlučne i uporne u tome da doje svoju bebu, (a kod kojih ne postoji neka zapreka dojenju), koje imaju dovoljno osnovnih znanja i koje su spremne tražiti i prihvatiti pomoć i savjet, najčešće u tome i uspiju. Skoro da ne postoji problem vezan za dojenje koji se ne bi mogao riješiti, ako mu se pravovremeno pristupi.
Kako partneri mogu pružiti podršku trudnicama tijekom trudnoće i porođaja?
Iako je u malo kojem rodilištu u BiH dozvoljena pratnja na porođaju, uloga partnera je i dalje velika i važna. Podrška i sudjelovanje partnera tokom trudnoće, početka porođaja i odlaska u rodilište (po mogućnosti, i tokom cijelog porođaja), a posebno u periodu postpartuma i dojenja od ogromne je važnosti za cijelu obitelj u nastajanju. Da bi ta podrška bila adekvatna, potrebno je educirati i partnere, tako da barataju osnovnim znanjima i mogu pratiti šta se događa i tako da shvate važnost njihove uloge u svemu tome.
Koji su najčešći izazovi s kojima se suočavaju novopečene majke u početku dojenja, i kako im možete pomoći?
Iskreno ću vam reći da u većini naših rodilišta same bolničke procedure idu “kontra” dobrim počecima dojenja, a očigledan je i manjak educiranog osoblja koje bi radilo na tome da rodiljama pomogne u uspostavi dojenja. Vrlo je česta situacija da novopečene majke, po dolasku kući iz rodilišta, ne znaju kako se namjestiti, kako namjestiti bebu, kako pomoći bebi da dobro uhvati dojku, kako riješiti prepunjenost dojki i kako pratiti uspješnost dojenja. Ako se na to nadovežu pogrešni savjeti okoline, nerijetko majke odustanu od dojenja.
Istaknula bih da je edukacija o dojenju tokom trudnoće ključna. Vrlo je važno razumijeti kako dojenje funkcionira i znati prepoznati eventualni problem kada se krene sa dojenjem te postoji li potreba za stručnom pomoći. Na tečajevima za trudnice koje ja organiziram trudnice dobiju dovoljno znanja da bi to mogle. Ukoliko majka misli da ima problem sa dojenjem, može mi se obratiti za komentar, online savjetovanje ili kućnu posjetu.
Kako prepoznati znakove da beba dobiva dovoljno mlijeka i da li je dojenje uspješno?
Jedini pravi pokazatelj jeste broj mokrih i prljavih pelena tokom 24h. Treba pratiti i broj i efektivnost podoja, opće stanje i raspoloženje bebe kao i znakove gladi.
Koje su najbolje metode za olakšavanje nelagode ili boli tijekom dojenja?
Ukoliko je dojenje izrazito nelagodno ili boli, treba znati da postoji problem s dojenjem i raditi na otklanjanju uzroka. Ovisno o tome šta uzrokuje bol, primjenjuju se brojne metode olakšavanja: vruće i hladne obloge, lagane masaže, promjene položaja i rad na pravilnom hvatu, lijekovi, pa čak i kupus 🙂
Kako se nositi s osjećajem krivnje ako se majka suočava s poteškoćama u dojenju?
Mlade majke su često same od sebe opterećene osjećajem krivnje, bilo to zbog poteškoća s dojenjem ili bilo koje druge poteškoće na koju naiđu, a tiče se ispunjavanja bebinih potreba. Pri tome ne izostaje ni pritisak sredine. Generalno, treba obratiti pažnju na mentalno zdravlje majki u postpartumu i educirati žene već u trudnoći o tome kakve promjene na tom polju mogu očekivati i kada bi trebalo tražiti pomoć.
Kako možemo promicati podršku dojenju u širim zajednicama i osigurati da svaka majka dobije potrebnu podršku i informacije koje joj trebaju?
Da bi svaka majka bila u mogućnosti dobiti potrebne informacije i pomoć, podrška dojenju mora postati dio sistema.
