Pravovremeni logopedski pregled je od krucijalne važnosti za otkrivanje problema u razvoju govora.
Svaki roditelj tokom prve dvije godine života prati razvoj govora kod svog djeteta. Od same faze “gugutanja” pa do prve izgovrene riječi. Roditelji su ključni faktor u poticanju razvoju djeteta, pa tako i u razvoju govora. To se odnosi i na prepoznavanje problema u razvoju govora kod djece. Na koji način prepoznati problem i šta poduzeti I kome se obratiti kada uočite problem u govru kod djece. O razvoju govorai problemima u razvoju govornog aparata za časopis Roditelj piše Edina Ridžal, logoped i surdoaudiolog
Edina Ridžal, logoped i surdoaudiolog živi i radi u Sarajevu U svojoj praksi od 10 godina radi na polju svog zanimanja kao logoped, surdoaudiolog i ABA terapeut sa djecom i odraslima. Studij je završila u Tuzli. Kasnije svoj rad usavršavala u Centru za slušnu i govornu rehabilitaciju Sarajevo, gdje trenutno i radi, aktivna u nevladinim organizacijama koje su imale saradnju sa Američkim stručnjacima na polju logopedije i ABA terapeutske prakse, te kroz svoju privatnu praksu.
Govor ima neprocijenjivu ulogu u svakodnevnom životu, odgoju, obrazovanju, te kasnije u profesionalnom djelovanju. Da bi se on pravilno razvijao tj. da bi dijete njime ovladalo moraju biti ispunjeni neki osnovni biološki, sociološki i psihološki uvjeti (npr. dobro zdravlje, uredno razvijeni govorni organi, uredan sluh, uredan intelektualni razvoj, potpuna, tj. funkcionalna i pedagoški stimulativna porodica, te sredina bogata mnoštvom raznolikih, između ostalog i govorno-jezičnih poticaja.
Najintenzivniji razvoj govora i jezika obuhvata prve tri godine života i odvija se po predvidivim fazama. Upravo je to razlog što su u prvim mjesecima života svakog djeteta iznimno važni govorno-jezični poticaji.
Predgovorno razdoblje počinje rođenjem i traje do 9-og mjeseca života djeteta. Nakon njega, slijedi govorno razdoblje koje obilježava pojava prve riječi sa značenjem od 9-og do 15-og mjeseca, pa razdoblje pojave prvih rečenica od 18-og do 24-tog mjeseca, te razdoblje naglog širenja rječnika i usvajanja gramatičnosti od 24-tog do 36-og mjeseca.
Tok razvoja govora i jezika vrlo je važan pokazatelj ukupnog djetetova razvoja, no njega mogu narušiti razni rizični faktori kao što su npr. rizična trudnoća, prijevremeni porod i rođenje, niska porođajna težina, oštećenje sluha, moždana krvarenja, zanemarivanje djeteta ili pedagoška zapuštenost, psihičko ili fizičko zlostavljanje djeteta i sl.faktori koji mogu biti rizični za uredan govorno-jezični razvoj.
Pod zanemarivanjem djeteta, rekla bih da spada i tzv. „ e k r a n i z a c i j a “, bez obzira na inicijalno dobru namjeru u konačnici imamo zanemareno dijete, vremenski duže prepušteno sebi i najčešće mobitelu, ili „Baby TV“ programu na engleskom jeziku.
Nerijetko čujem da je dijete provelo prvu, drugu, treću godinu, pa čak i više, ispred tv-a i mobilnih uređaja, tj.taj dragocjeni period za cjelokupan razvoj svih razvojnih područja, period kada se razvijamo, kada budimo čula i kada se u mozgu vezuju neuroni i stvaraju važne sinapse.
U usporedbi s odraslim mozgom, u dobi od 3 godine, mozak ima dvostruko više međusobnih veza neurona u kori velikog mozga. U dobi do 7 godine, naročito između 2-4 godine stvara se veliki broj novih veza između neurona, tj.sinapsi. Ukoliko ne postoji podražaj određenih sinapsi, one se na kraju eliminiraju. Igra, adekvatna porodična atmosfera i poticajnost sredine doprinosi dobrom razvoju i upravo takvo iskustvo je glavni stimulans plastičnosti mozga, koje utiče na cjelo životnu sposobnost mozga da se prilagodi na nova iskustva i situacije.
Kako učimo i stičemo nova znanja i iskustva taj efekat plasticiteta mozga dozvoljava mozgu da nadomjesti eventualna oštećenja nastala usljed ozljeda, bolesti i da se njima prilagodi.
Stoga, veoma je bitna rana svestrana stimulacija kod djeteta i emotivno topla poticajna porodična sredina. Ne oslanjajte se na druge, oslonite se na sebe kao roditelje. Drugi su tek dodatak na temelj koji Vi gradite. U većini slučajeva, niko se ne može baviti Vašim djetetom kao Vi sami. Vjerujte u sebe, konsultujte se sa stručnjacima, potudite se i rezultati će biti vidljivi.
Rano otkrivanje i prepoznavanje odstupanja, te rana prevencija i intervencija u vidu pojačane stimulacije razvoja govora i ciljanih logopedskih vježbi spriječit će nastanak ozbiljnih poteškoća, da ne kažem poremećaja koji bi se negativno mogli odraziti na cjelokupni djetetov razvoj.
To se već može utvrditi u prvim godinama života. S ozirom da je u posljednje vrijeme zastupljenost određenih razvojnih poteškoća veoma prisutna, smatram da je adekvatan logopedski pregled od krucijalne važnosti u prvih 5 godina života, tj.u predškolskom periodu.
S tim da ne bih izuzela pregled ni za prvu godinu, ni drugu, ni treću godinu života, jer tada je zapravo i najbitnije da se prati cjeokupan djetetov razvoj pored govorno-jezičkog.
Stoga, uzimanjem uputnice od Vašeg pedijatra za pregled kod logopeda, Vi ste već na pola puta učešća u prevenciji i dijagnostici razvoja Vašeg djeteta. A dalje, nakon konsultacije sa logopedom možete ići kući bezbrižni, ili pak sretni zato što Vas je logoped uputio da uradite dodatne i druge stručne pretrage, te ste time na vrijeme poduzeli sve i dobili na vremenu da riješite, ili ublažite eventualne poteškoće, koje se rješavaju adekvatnim pravovremenim radom.
Mogla bih da pišem o drugim stvarima, zapravo krenula sam sa drugom idejom i temom, a završila na ovoj. Zašto?! Zato što Vi možete i sami naći mnogo toga, istražiti, pročitati, ali ovo ukazivanje pažnje na nešto što je zaista bitno iz iskustvenog aspekta za ovu oblast, prosto sam željela akcenat ipak staviti na sve ovo u želji da se sadašnji i budući roditelji osvjeste po ovom pitanju i temi koja se tiče razvoja njihovog i Vašeg djeteta.
Autizam kod djece
Glavna skupština UN-a odabrala je za obilježavanje 2. aprila, čime želi skrenuti pažnju javnosti širom svijeta na sve veći problem ovoga složenog poremećaja koji se kod pojedinaca najčešće razvije u prve tri godine života i uglavnom traje do kraja života. Zato sam potencirala i stavila akcenat upravo na ovo razvojno razdoblje.
Dakle, 2. April je Svjetski dan svjesnosti o autizmu, a dijelom ćemo se dotaknuti i ove zastupljene teme.
Autizam je neurobiološki razvojni poremećaj. Zbog prirode nastanka i manifestacije, autizam je vrlo složeni poremećaj.
Kako prepoznati autizam?!
Uočljive i glavne karakteristike autizma su poteškoće socijalne interakcije i komunikacije, ograničeni, ponavljajući, odnosno repetitivni oblici ponašanja. To je ono što na prvu izuzima i diferencira autizam od nekih drugih dijagnoza.
Među zadnjim istraživanjima pokazalo se da je broj rođene djece sa autizmom i elementima autizma u velikom porastu i prevalenca je 1:64, što je veliki omjer prisutnosti u odnosu na raniji period kada je to bila zaista rijetka pojava.
Na dio pitanja šta to uzrokuje autizam, reći ću da je genetika poremećaja složena i zasada se još ne zna koji geni su općenito odgovorni, no svakako znamo da može biti nasljednog karaktera. Samo oko 10-15% slučajeva poremećaja iz autističnog spektra se mogu povezati s nekim genetskim faktorima, ali to su hiljade kombinacija i mogućnosti. I dalje stopa raste, a sve je jasnije da utjecaj okoline ima veliku ulogu. Postoje faktori rizika, naročito tokom trudnoće, jer već nekoliko godina znamo da se autizam razvija već u trudnoći. Dokazana je korelacija između zagađenja, pušenja, bisfenoa-A, uzimanja lijekova, upala i infekcija tokom trudnoće, te starosti oca.
Postoje i drugi predloženi uzroci ili okidači, oko kojih se mišljenja razilaze, a koji povezuju autizam sa vakcinama korištenim u dječjoj dobi, ali taj predloženi uzrok za sada nema podršku kod uvjerljivh naučnih dokaza. Danas je razvijena i tzv. autistična kultura, gdje neki od njih traže lijek smatrajući to bolešću, dok drugi vjeruju kako je autizam samo stanje (drugi način postojanja u smislu življenja), a ne poremećaj.
Djeca iz autističnog spektra mogu da uče i napreduju, ali uče na drugačiji način u poređenju s djecom tipičnog razvoja baš zato što procesiraju stimulaciju iz okoline na drugačiji način. Ne postoji lijek, jer autizam nije bolest, samo postoji rad, rad i rad.
Niko ne može reći ni za jedno dijete koliko će i kako će napredovati, ali uz prikupljanje podataka i korištenjem samo naučno dokazanih metoda tokom našeg rada, poslije nekoliko mjeseci moći će se analizirati napredak i vidjeti stopa učenja, brzina usvajanja vještina i znanja.
Svijet je pun lažnih tretmana i magičnih pristupa i teorija, jer roditelji su spremni dati sve da pomognu svom djetetu. Preporučujem svakome da se drži nauke i sve što pokušaju da su sigurni da je naučno dokazano, da daje rezultate, jer vremena nema mnogo, a rani razvojni period je dragocjen i tada treba uložiti sve snage da se s djetetom sistematski radi. Naravno, napredak se nastavlja, ali plasticitet mozga je najveći i najlakše se podiže stadiji razvojnih područja u tom ranom periodu rapidnog razvoja mozga. Stručni tim dijagnostike i podrške ovoj djeci su: neuropedijatar, logoped i psiholog.
Dakle, kada govorimo o dg.spektar autizma, uspjeh u radu se očituje i sprovodi kroz tretmane kod adekvatnih stručnjaka: logopeda, edukatora-rehabilitatora, ABA terapeuta i treba početi odmah.
Stoga, dovodim ovu temu s kraja u blisku vezu sa onom s početka, koju trebamo posmatrati kao jednu bitnu cjelinu. Život i razvoj djeteta je nešto najbitnije, stoga uložite svoje vrijeme u stimulaciju, odgoj i obrazovanje, uvažite i iskoristite resurse, konsultacije sa stručnjacima za dobrobit djeteta.
