Rani dječji karijes počinje najčešće na glatkim površinama i vratovima maksilarnih sjekutića, brzo se širi na ostale zuba i brzo dovodi do obimne destrukcije tvrdih zubnih tkiva.
Piše: dr. dentalne medicine Iva Ljiljić
Iva Ljiljić je doktorica dentalne medicine iz Sarajeva. Nakon završene Opće-realne gimnazije, 2013 godine upisuje Stomatološki fakultet Univerziteta u Sarajevu. U toku studija je bila posvećena naučno-istraživačkom radu i volonterskim projektima iz oblasti dječje i preventivne stomatologije. Diplomirala je 2019 godine sa prosjekom ocjena 9,02 i posebnom nagradom za izuzetan uspjeh u toku studija – Srebrena značka. Zaposlena je u jednoj privatnoj stomatološkoj ordinaciji u Sarajevu, a u slobodno vrijeme se bavi pisanjem članaka o stomatološkim temama. Autorica je bloga Zubić Iva (www.zubiciva.com), preko kojeg nastoji podići svijest o značaju oralnog zdravlja.
Kod djece se često pojavljuj karijes na mliječnim zubićima. Kako izgleda karijes na mliječnim zubima, šta ga uzrokuje i kako se može spriječiti za časopis Roditelj piše dr. dentalne medicine Iva Ljiljić.
Američka akademija za dječju stomatologiju definiše rani dječji karijes kao prisutnost jednog ili više karijesom zahvaćenih zuba, jednog ili više zuba s ispunom i jednog ili više izvađenih zuba uslijed karijesa kod djece predškolske dobi.
Odnosi se na djecu od dojenačke dobi do 71. mjeseca starosti, što znači da se radi o karijesu mliječnih zubi. Važno je napomenuti da se ranim dječjim karijesom smatraju i neaktivirane početne demineralizacije cakline, tj. bijele mrlje.
Rizici za razvoj ranog dječjeg karijesa: rana infekcija usne šupljine kariogenim bakterijama (najčešće od majke) veliki broj kariogenih mikroorganizama učestalo uzimanje hrane bogate ugljikohidratima, mekane i kašaste konzistencije i slatkiša duže od godinu dana, dugotrajno hranjenje na bočicu, posebno noćno dojenje i hranjenje produžen kontakt majčinog mlijeka i druge hrane bogate ugljikohidratima sa zubnim površinama (kontinuirano hranjenje po nekoliko sati) neadekvatna i neredovna oralna higijena, posebno ako dijete odlazi na spavanje bez da su zubi oprani loša oralna higijena i nesanirani zubi kod roditelja neredovne posjete kod stomatologa
Rani dječji karijes počinje najčešće na glatkim površinama i vratovima maksilarnih sjekutića, brzo se širi na ostale zuba i brzo dovodi do obimne destrukcije tvrdih zubnih tkiva. Caklina i dentin mliječnih zuba su tanki, što pogoduje brzom širenju karijesa i brzo dolazi do komplikacija, razaranja zubnih kruna, pulpitisa, nekroza sa apscesima i fistulama. Ovakvo stanje može biti jako bolno i zahtijevati hitan stomatološki tretman.
Rani dječji karijes značajno smanjuje kvalitetu života djetetu, može imati ozbiljne posljedice po opće zdravlje i povećava rizik za razvoj karijesa na stalnim zubima. Utiče na samopouzdanje djeteta, otežava ishranu, pravilan izgovor riječi i socijalizaciju s vršnjacima u vrtiću.
Stomatološki tretman je otežan, pa i nemoguć, kad je riječ o jako maloj djeci koja ne surađuju i ne pristaju na intervencije poput liječenja, vađenja zuba, uklanjanja karijesa i izrade ispuna. Stomatolog često nema puno mogućnosti za sanaciju djeteta. Sve ovo bi trebala biti dodatna motivacija za prevenciju ranog dječjeg karijesa.
Prevencija
S prevencijom se može početi već u prenatalnom periodu. Zdravom ishranom u trudnoći, sanacijom svih zuba i dobrom oralnom higijenom, majka će smanjiti nivo kariogenih bakterija u svojim ustima, i tako smanjiti mogućnost prijenosa ovih bakterija na bebu. Posebno se ističe važnost vitamina D za pravilan razvoj i mineralizaciju mliječnih zuba. Period prije rođenja bebe roditelji mogu iskoristiti da nauče sve o prevenciji ranog dječjeg karijesa, što će početi primjenjivati kasnije. Roditelji su jedini odgovorni za zdravlje zubi kod bebe i djeteta predškolske dobi, jer dijete nema razvijene motoričke vještine za adekvatnu oralnu higijenu. To znači da roditelj treba četkati zube djetetu, ili barem pomoći i nadgledati četkanje čak i do osme godine života. S oralnom higijenom se počinje već od nicanja prvog mliječnog zuba, a čišćenje zuba počinje silikonskim naprstcima ili mekanim dječjim četkicama. Zubi se čiste nakon svakog obroka, a posebno je važno da se nakon večere zubi temeljito očiste i da se više ne konzumira nikakve hrana (osim eventualno vode i nezaslađenog čaja).
Dojenje i bočicu treba postepeno isključivati nakon prvog rođendana, a kako niču bočni zubi, dijete postepeno odvikavati od mekane kašaste hrane i uvoditi čvršću abrazivnu hranu. Slatkiše, grickalice i zašećerene sokove treba izbjegavati i konzumirati samo uz glavne obroke, a ne kao međuobroke.
Topikalna fluoridacija je jako važna, pa se preporučuje korištenje zubnih pasti sa 1000 ppm fluora za djecu od 0 do 6 godina, u malim količinama (zrno riže, do zrno graška kod veće djece) i ispljuvavanje viška paste. Fluor iz zubne paste se ugrađuje u caklinu i čini je čvršćom i otpornijom na kiseline i pad pH vrijednosti u plaku. Prvu posjetu stomatologu treba planirati nakon prvog rođendana djeteta, a redovne kontrole svakih 6 mjeseci. Na ovim pregledima se rade konsultacije i preventivni zahvati, kako ne bi došlo do razvoja karijesa, ili kako bi se karijes uočio i sanirao u početnoj fazi.
