Ključ za uspješno uspostavljanje laktacije je rani prvi podoj, najbolje unutar prvog sata nakon poroda.
Intervju: prof. dr. sci. Eminu Hadžimuratović, specijalista pedijatrije
Uloga dojenja u prvim danima nakon poroda od ključne je važnosti za zdravlje kako novorođenčeta tako i majke. Dojenje nije samo prirodan način prehrane, već i osnovni faktor u uspostavljanju emocionalne povezanosti između majke i djeteta. Osim što osigurava sve potrebne nutrijente za optimalan rast i razvoj novorođenčeta, proces dojenja također ima dugoročne zdravstvene benefite za majku, uključujući smanjenje rizika od različitih oboljenja.
Međutim, uspostavljanje laktacije može biti izazovno, a u nekim slučajevima dovodi do komplikacija poput mastitisa, upale dojke koja može ozbiljno ugroziti zdravlje majke i smanjiti uspjeh dojenja. Za ovo ovu temu pozvali smo prof. dr. sci. Eminu Hadžimuratović, pedijatricu na Pedijatrijskoj klinici u Sarajevu i vanrednu profesoricu pedijatrije na Medicinskom fakultetu u Sarajevu, kako bi podijelila svoja stručna saznanja o važnosti dojenja u prvim danima nakon poroda, procesu uspostavljanja laktacije i mogućim problemima poput mastitisa koji mogu nastati kod porodilja. U nastavku donosimo intervju
Kako biste opisali značaj dojenja u prvih nekoliko dana nakon poroda, kako za majku, tako i za novorođenče?
Dojenje u prvim danima nakon poroda ključno je za zdravlje i majke i novorođenčeta. Kolostrum, prvo majčino mlijeko, bogat je hranjivim tvarima, antitijelima i faktorima koji jačaju imunitet djeteta, pružajući mu zaštitu od infekcija i bolesti. Za majku, dojenje potiče kontrakcije maternice, smanjujući rizik od krvarenja, i pomaže u uspostavljanju emocionalne povezanosti s djetetom.
Što je ključno u procesu uspostavljanja laktacije, te koja su najčešća pitanja i problemi s kojima se majke susreću u tom periodu?
Ključ za uspješno uspostavljanje laktacije je rani prvi podoj, najbolje unutar prvog sata nakon poroda. Majka u ranom periodu laktacije treba pomoć pri pravilnom postavljanju djeteta na dojku i savladavanju tehnike dojenja, koju i dobija u našim porodilištima. Većina porodilišta u našoj zemlji je organizovana po principu tzv. „rooming-in“, što znači da majka i bebe borave zajedno, u istoj sobi. Najčešće nedoumice koje majke imaju uključuju količinu mlijeka, učestalost hranjenja i trajanje podoja. Uobičajeni problemi na početku laktacije su bolne bradavice, zastoj mlijeka i osjećaj nesigurnosti u vlastitu sposobnost dojenja. Zbog toga je u početnoj fazi laktacije važna podrška od strane zdravstvenih profesionalaca, specijaliziranih za laktaciju, jer je to najranjivija faza uspostavljanja dojenja. Osim podrške zdravstvenog sistema, vrlo važna je i podrška porodice, posebno oca djeteta.
Mnoge žene prijavljuju bolove u dojkama nakon poroda. Koji su to najčešći uzroci bolnosti dojki u prvim danima dojenja i kako ih prevazići?
Bolovi u dojkama u prvim danima dojenja često su uzrokovani nepravilnim postavljanjem bebe na dojku što izaziva oštećenja (ragade) ili prepunjenost dojki. Ove probleme mogu ublažiti pravilno postavljanje djeteta na dojku i nanošenje lanolinske kreme na bradavice dojki (u slučaju ragada), odnosno izdajanje mlijeka ručno ili pumpicom kako bi se smanjio pritisak u dojci (u slučaju prepunjenosti dojki).
Mastitis je ozbiljna komplikacija koja može nastati tijekom dojenja. Možete li objasniti što je mastitis, kako nastaje i koji su njegovi simptomi?
Mastitis je upala dojke koja se često javlja zbog začepljenih mliječnih kanala, nepravilnog pražnjenja dojki ili infekcije. Simptomi uključuju bol, crvenilo, otečenost dojke, visoku temperaturu i opći osjećaj slabosti. Liječenje uključuje nastavak dojenja kako bi se dojka ispraznila, uz odmor, tople obloge i, po potrebi, antibiotike.
Kako se liječi mastitis i koje preventivne mjere preporučujete ženama kako bi izbjegle ovu komplikaciju?
Prevencija mastitisa uključuje redovno i potpuno pražnjenje dojki, mijenjanje položaja bebe na dojci, održavanje higijene dojki i izbjegavanje uske odjeće koja može pritiskati dojke. U suštini, pravilna tehnika dojenja ključna je u prevenciji ovog problema.
Koji su dugoročni benefiti dojenja, kako za majku, tako i za dijete, i kako se oni odražavaju na zdravlje majke u kasnijem životu?
Za dijete, dojenje osigurava optimalnu prehranu, jača imunitet i smanjuje rizik od alergija, infekcija, astme i pretilosti. Za majku, dojenje smanjuje rizik od raka dojke i jajnika, pomaže u gubitku trudničkih kilograma te doprinosi emocionalnom zdravlju i smanjenju rizika od postporođajne depresije.
Kako se faktori poput stresa, umora i prehrane majke mogu odraziti na uspjeh laktacije i kvalitetu mlijeka?
Stres i umor mogu smanjiti proizvodnju mlijeka jer negativno utiču na otpuštanje hormona oksitocina i prolaktina. Zdrava prehrana bogata voćem, povrćem, proteinima i dovoljan unos tekućine pomaže održavanju kvalitete i količine mlijeka. Podrška porodice i pomoć u kućnim poslovima važni su za smanjenje opterećenja majke.
Na kraju, koji su vaši savjeti za buduće majke koje se pripremaju na dojenje, te šta bi trebale znati kako bi se osigurale uspješan početak?
Buduće majke trebale bi se educirati o dojenju na vrijeme, najbolje još tokom trudnoće, zatražiti podršku od stručnjaka za laktaciju i imati realna očekivanja. Početak može biti izazovan, ali uz upornost, pravilnu tehniku i podršku, dojenje postaje prirodan i nagrađujući proces. Važno je vjerovati u vlastite sposobnosti i ne ustručavati se potražiti pomoć kad je potrebna.
