Primanje vakcina u tačno predviđenim vremenskim intervalima je od ključnog značaja.
Intervju: Prim. dr. Amra Junuzović – Kaljić
Prim. dr. Amra Junuzović – Kaljić specijalista je za dječije bolesti sa dugogodišnjim iskustvom u radu sa djecom i na polju imunizacije. Kao autorica i koautorica brojnih stručnih radova, aktivno sudjeluje na stručnim sastancima i kongresima, kako u zemlji, tako i u inozemstvu. Dobitnica je brojnih stručnih priznanja i nagrada, što svjedoči o njenoj posvećenosti i doprinosu u oblasti pedijatrije. U ovom razgovoru fokusirat ćemo se na jedno veoma važno pitanje – imunizaciju djece.
Za početak našeg razgovora možete li nam reći koji su najčešći razlozi zašto roditelji odbijaju vakcinisati djecu?
Postoji nekoliko ključnih razloga zbog kojih roditelji odbijaju vakcinisati svoju djecu. Ovi razlozi se mogu razlikovati u zavisnosti od kulture, ličnih iskustava, i informacija koje su roditelji imali priliku da čuju. Također treba imati u vidu da veći broj roditelja ne odbija vakcinaciju, nego istu odlaže, čime djecu ostavljaju u riziku nezaštićenosti od zaraznih bolesti. Evo nekoliko najčešćih razloga odbijanja / odlaganja imunizacije:
Strah od nuspojava: Mnogi roditelji brinu o mogućim nuspojavama vakcina, koje se mogu kretati od blagih (poput crvenila na mjestu uboda) do ozbiljnijih, iako su takve pojave izuzetno rijetke. Ovaj strah može biti potaknut ličnim iskustvima ili pričama koje su čuli od drugih.
Uticaj dezinformacija: U današnje vrijeme, društvene mreže i internet igraju veliku ulogu u oblikovanju mišljenja. Mnogi roditelji nailaze na dezinformacije o vakcinama koje mogu pojačati njihove sumnje. Često se dijele priče koje nemaju naučnu osnovu.
Povjerenje u prirodnu imunizaciju: Neki roditelji smatraju da prirodna imunizacija, koja dolazi od preležanih bolesti, pruža bolju zaštitu od vakcina. Ovaj stav može biti podstaknut vjerovanjem da je tijelo sposobno da se samo bori protiv bolesti bez vanjske intervencije.
Nedostatak informacija: Roditelji možda nisu dovoljno informisani o vakcinama, njihovim prednostima i načinima na koje štite zdravlje njihove djece. Često se dešava da roditelji ne razumiju koliko su vakcine važne za sprečavanje ozbiljnih bolesti.
Roditeljska zajednica i društveni pritisak: Mnogi roditelji se oslanjaju na mišljenja i stavove svojih prijatelja, porodice ili zajednice. Ako okruženje naglašava odbacivanje vakcina, to može značajno uticati na odluku roditelja.
Koje su najčešće zablude koje roditelji imaju o vakcinaciji, i kako ih možete razjasniti?
Nekoliko najčešćih zabluda koje roditelji imaju o vakcinaciji:
Zabluda o vezi između vakcina i autizma: Mnogi roditelji strahuju da vakcine uzrokuju autizam, što je postalo popularno vjerovanje zbog netačnih informacija. Istraživanja su višekratno pokazala da ne postoji naučna osnova za ovu tvrdnju. Jasno je da su autizam i vakcinacija odvojeni, i da vakcine ne utiču na razvoj autizma.
Zabluda da vakcinopreventabilne bolesti nisu opasne: Neki roditelji misle da su bolesti poput morbila ili zaušnjaka bezopasne i da ih djeca mogu preležati bez problema. Međutim, ove bolesti mogu imati ozbiljne posljedice, uključujući komplikacije kao što su upala pluća, meningitis ili čak smrt.
Zabluda o prekomjernom opterećenju imunološkog sistema: Roditelji često brinu da će previše vakcina na jednom mjestu opteretiti imunološki sistem djeteta. Ipak, istraživanja pokazuju da imunološki sistem može podnijeti mnogo više “opterećenja” nego što vakcine zahtjevaju. Ova zabluda može se razjasniti objašnjenjem kako imunološki sistem svakodnevno reaguje na različite bakterije i viruse.
Zabluda da vakcine nisu sigurne: Roditelji često misle da vakcine nisu dovoljno istražene ili testirane. U stvarnosti, vakcine prolaze kroz rigorozne testove prije nego što se odobre za upotrebu, uključujući višegodišnja istraživanja o sigurnosti i efikasnosti.
Kako vakcinacija štiti djecu od ozbiljnih bolesti i potencijalno smrtonosnih infekcija?
Vakcinacija igra ključnu ulogu u zaštiti djece od ozbiljnih bolesti i potencijalno smrtonosnih infekcija stvaranjem imuniteta. Vakcine sadrže oslabljen ili inaktiviran oblik virusa ili bakterije, ili njihove dijelove, što omogućava imunološkom sistemu da prepozna te agense kao strane i počne da proizvodi antitijela. Ova antitijela pomažu tijelu da se brani od stvarne infekcije u budućnosti, čime se smanjuje rizik od oboljevanja od bolesti koje vakcine ciljaju. Na primjer, vakcine protiv morbila, zaušnjaka i rubeole značajno smanjuju vjerovatnoću infekcije ovim bolestima. Mnoge bolesti mogu izazvati ozbiljne komplikacije, kao što su teške posljedice rubeole tokom trudnoće ili upala testisa kod dječaka usljed zaušnjaka, a vakcinacija smanjuje rizik od ovih komplikacija. Kada je veliki dio populacije vakcinisan, smanjuje se mogućnost širenja bolesti, što posebno štiti one koji ne mogu biti vakcinisani, kao što su novorođenčad ili osobe sa oslabljenim imunološkim sistemom. Ovaj fenomen, poznat kao kolektivni imunitet, pomaže u očuvanju javnog zdravlja. Mnoge vakcine pružaju dugotrajnu zaštitu, što znači da djeca ne moraju brinuti o zarazi tokom kritičnih godina rasta i razvoja, a ponekad su potrebne booster doze da bi se održao imunitet. Sve ove prednosti zajedno čine vakcinaciju jednim od najsnažnijih alata u zaštiti zdravlja djece i smanjenju širenja zaraznih bolesti u društvu.
Zašto je posebno važno da se vakcine primaju u tačno predviđenim vremenskim intervalima?
Primanje vakcina u tačno predviđenim vremenskim intervalima je od ključnog značaja iz nekoliko razloga. Prvo, određeni vremenski raspored omogućava imunološkom sistemu da razvije optimalan odgovor na vakcinu. Svaka vakcina je dizajnirana da aktivira imunološki sistem u specifičnom trenutku, što znači da ako se vakcina primi prije ili poslije preporučenog vremena, može doći do slabijeg ili neefikasnog imuniteta. Važno je naglasiti da vakcinacija štiti djecu u periodu kad su najosjetljivija, tj. kad njihov imunološki sistem nema mogućnosti odbrane od brojnih uzročnika iz okoline. Drugo, određene vakcine zahtevaju booster doze kako bi se održao imunitet na visokom nivou. Ako se ove doze ne primaju na vrijeme, može doći do smanjenja zaštite, što povećava rizik od oboljenja. Na kraju, praćenje predviđenih vremenskih intervala pomaže zdravstvenim radnicima da efikasno upravljaju zdravstvenim stanjem djece i zajednice, što omogućava pravovremeno reagovanje na moguće probleme ili epidemije. Uzimajući sve ovo u obzir, poštovanje rasporeda vakcinacije je ključno za očuvanje zdravlja pojedinca i zaštitu šire zajednice.
Djeca koja zbog određenih zdravstvenih razloga ne mogu da budu redovno vakcinisana, kada i kojim redoslijedom je moguće izvršiti vakcinaciju?
Djeca koja zbog određenih zdravstvenih razloga ne mogu da prime vakcine u redovnom rasporedu, kao što su djeca sa oslabljenim imunološkim sistemom ili alergijama na određene sastojke vakcina, mogu biti vakcinisana prema prilagođenim rasporedima. Prvo, važno je konsultovati se sa pedijatrom ili specijalistom kako bi se procjenila specifična zdravstvena stanja djeteta i odredio najbolji pristup. Također, može se razmotriti vakcinacija prema alternativnom rasporedu, uzimajući u obzir preporučene intervale između doza. Neke vakcine mogu imati fleksibilne vremenske okvire, dok su druge strogo definisane. U svakom slučaju, ključno je osigurati da se sve vakcine koje su prikazane djetetu na osnovu njihovog zdravstvenog stanja na kraju primjene, jer vakcinacija ostaje važna za zaštitu od ozbiljnih bolesti. Redovno praćenje i konsultacije s ljekarom pomoći će u postizanju optimalnog zdravlja i zaštite djeteta.
Koje su najčešće nuspojave vakcina, i kako se one razlikuju od ozbiljnih bolesti koje vakcine sprečavaju?
Nuspojave vakcina su obično blage i prolazne, a najčešće uključuju crvenilo, otok ili bol na mjestu uboda, blagu groznicu, umor ili razdražljivost. Ove reakcije su znak da imunološki sistem reaguje na vakcinu i često nestaju u roku od nekoliko dana. U rijetkim slučajevima, mogu se javiti ozbiljnije nuspojave, kao što su alergijske reakcije, ali one su izuzetno rijetke i pažljivo se prate.
U poređenju s tim, bolesti koje vakcine sprečavaju, poput morbila, zaušnjaka ili difterije, mogu imati ozbiljne, pa čak i smrtonosne posljedice. Morbili mogu izazvati upalu pluća, encefalitis i smrt, dok zaušnjaci mogu dovesti do upale testisa ili meningitisa. Difterija može uzrokovati teške respiratorne probleme i srčane komplikacije.
Dakle, dok nuspojave vakcina obično traju kratko i ne predstavljaju ozbiljnu prijetnju, bolesti koje se sprečavaju vakcinacijom mogu izazvati dugoročne zdravstvene probleme i značajne rizike za život. Zato je važno razumjeti da su benefiti vakcinacije daleko veći od potencijalnih kratkoročnih nuspojava.
Što bi roditelji trebali učiniti ako imaju dodatna pitanja ili nedoumice u vezi s imunizacijom svog djeteta?
Ako roditelji imaju dodatna pitanja ili nedoumice u vezi s imunizacijom svog djeteta, prvo što treba da urade je da se konsultuju sa pedijatrom ili drugim kvalifikovanim zdravstvenim radnikom. Oni mogu pružiti tačne informacije o vakcinama, objasniti benefite vakcinacije i rizike od obolijevanja te odgovoriti na specifična pitanja koja se odnose na zdravstveno stanje djeteta. Također, roditelji mogu potražiti pouzdane izvore informacija, kao što su webstranice zdravstvenih organizacija (kao što su Svjetska zdravstvena organizacija ili centri za kontrolu i prevenciju bolesti), kantonalni i federalni zavodi za javno zdravstvo, koji nude naučno zasnovane podatke o vakcinama.
Ukoliko roditelji imaju posebne brige ili specifične zdravstvene probleme, važno je razgovarati o tim pitanjima sa stručnjacima koji mogu pružiti personalizovane savjete. U nekim slučajevima, može biti korisno da roditelji učestvuju u lokalnim radionicama ili predavanjima o vakcinaciji, gde mogu postavljati pitanja i slušati iskustva drugih roditelja. Otvorena i informisana komunikacija ključna je za donošenje pravih odluka o imunizaciji.
Za kraj Vaša poruka za naše čitatelje?
Važno je da kao roditelji budete dobro informisani kada je riječ o zdravlju vaše djece. Vakcinacija je jedan od najefikasnijih načina da zaštitite svoje dijete od ozbiljnih bolesti i da doprinosite zdravlju zajednice. Uvijek se oslonite na pouzdane izvore informacija i razgovarajte s zdravstvenim stručnjacima o svim pitanjima ili nedoumicama koje imate. Zapamtite, zaštita vašeg djeteta počinje informiranošću i proaktivnim pristupom zdravlju. Vaša odluka može napraviti razliku, ne samo za vaše dijete, već i za cijelu zajednicu.
