Prevencija gojaznosti važna još u najranijem uzrastu

Prvih 1000 dana, period od začeća, pa do 2. godine života, sve se više prepoznaje kao veoma važan period za razvoj djeteta. Već u ovom periodu važno je formirati zdrave navike i time prevenirati jedno od najrasprostranjenijih oboljenja 21.veka: gojaznost.

Gojaznost, koja je kombinacija unosa nezdrave hrane i smanjene fizičke aktivnosti, kod naše djece povećava se iz godine u godinu, a naročito zabrinjava podatak da svako peto djete ima višak kilograma. Izvještaj Svjetske zdravstvene organizacije naglašava važnu ulogu perioda pre začeća, prenatalnog perioda i ranog djetinjstva u prevenciji gojaznosti u djetinjstvu.  Istraživanja pokazuju da je jako važno identifikovati djecu mlađu od 2 godine koja imaju rizik od gojaznosti, radi prevencije iste.

Mnogo je problema koje gojaznost može izazvati: problem sa kostima i zglobovima, problem sa disanjem, neredovnom menstruacijom i plodnošću, kardiovaskularne probleme, poremećaje ishrane, problem sa samopoštovanjem. Srećom, mnogo je veći izbor zdrave hrane, koja može pomoći da do ovih problema ne dođe. Stoga je jako bitno da se od najranijeg perioda vodi računa o tome šta djete jede, i to čim se počne sa čvrstom hranom.

Roditeljima je ponekad teško da na samom početku spoznaju šta je za njihovo djete korisno, a šta ne, pa je uvijek preporuka da se konsultuju sa pedijatrom.

Žitarice su idealne za prve obroke, jer se u njima nalazi izvanredna ravnoteža ugljenih hidrata, proteina i masti. Kako su obogaćene gvožđem, predstavljaju važan dio bebine ishrane u uzrastu uvođenja dopunske hrane. Jedan od dobrih izbora mogu biti i  Nutrino žitne kaše koje se proizvode od prirodnih sastojaka i dodatno su obogaćene sa 13 vitamina i 3 minerala – Fe, Zn, J, koji ne podliježu termičkoj obradi, što im omogućava da sačuvaju sva svoja hranjiva svojstva. Ono što će djeca svakako voljeti je to što žitne kaše nude mnoštvo ukusa i kombinacija: heljda sa suhom šljivom, pirinčana kaša, palenta…

Ako bismo brigu o ishrani djece djelili po etapama, izdvojili bismo tri najvažnije:

1. Važno je da se trudnica hrani zdravo jer su studije pokazale da je prvih devet mjeseci od začeća veoma bitan period za život i razvoj djeteta.
2. Sa prevencijom gojaznosti treba početi od prvog bebinog obroka. I zato se preporučuje da dojite u prvim mjesecima jer nema bolje hrane za bebu od majčinog mlijeka. Ukoliko majka ne može da doji, treba voditi računa i o vrsti mliječne formule koja se daje bebi.
3. Kada počnete da dajete djetetu čvrstu hranu, vodite računa da kroz obroke dobijaju sve neophodne vitamine i minerale, kao i da porcije bude odgovarajuće. Djeca do jedne godine bi trebalo da unose oko 900 kalorija dnevno, a od 2-3. godine do 1.000 kalorija.

Jako je važno da ishrana bude raznovrsna, te da jedu žitarice, povrće i voće i mliječne proizvode, umjesto grickalica i slatkiša, da imaju tri obroka i dvije užine u toku dana. Za užinu je preporuka da djeca konzumiraju sveže voće, ili zdrave voćne piree. Nutrino voćni pirei su hranljivi i zdravi, napravljene od pažljivo odabranih sastojaka i nude mnoštvo ukusa u praktičnom pakovanju.

Pre 11 godina Američko pedijatrijsko društvo uvelo je smjernice u ishrani za djecu pod nazivom “Tanjir pravilne ishrane”. Prema ovim propisanim smjernicama, polovinu dnevne količine hrane koju dete unese treba da čine voće i povrće, četvrtinu žitarice, i posljednju četvrtinu čine proteini u vidu mesa, ribe i jaja. Voda se preporučuje kao dominantan napitak, dok bi mlijeko i mliječne proizvode trebalo ograničiti.

Posebni savjeti su da bi deci trebalo uvijek da se plasira nova hrana, da učestvuju u kupovini namirnica i pripremi, kao i da što češće objeduju u kući, umjesto u brzim restoranima, ali i da im se ograniči vreme koje provode ispred televizora ili kompjutera.