Unošenje dovoljnih količina ključnih nutrijenata nije važno samo tokom trudnoće nego je neophodna briga o njihovom pravilnom unosu obavezna već tokom perioda planiranja trudnoće. Budući da se potrebe za nekim ključnim hranjivim tvarima u trudnoći značajno povećavaju, čak i do 100%, trudnicama je teško zadovoljiti ih samo pravilnom prehranom.
Drenka Turjačanin-Pantelić, Dr sci. med., specijalista ginekologije i akušerstva
Dakle, uključivanje dodataka prehrani (suplemenata) u dnevnu rutinu tokom planiranja trudnoće, zatim trudnoće i za vrijeme dojenja je vrlo važno za zdrav razvoj bebe i opštu dobrobit majke. Ključni nutrijenti tokom trudnoće.
U najvažnije minerale i vitamin spadaju: željezo, magnezijum, selen, cink, bakar, jod, DHA, vitamini C, D, A, E, B12, B6 i folna kiselina. Trudnoća je period intenzivnog fetalnog rasta i razvoja, kao i značajnih fizioloških promjena organizma majke. Adekvatan unos mikro i makronutrijenata je od izuzetnog značaja za podršku ovim procesima.
Neodgovorajući unos namirnica – kako pretjerani, tako i nedovoljan može dovesti do pojave pojedinih kongenitalnih anomalija, povećanog rizika za pojedine komplikacije trudnoće, kao i trajnih promjena fetalnog metabolizma koje mogu doprinijeti povišenom riziku od različitih bolesti u djetinjstvu i odraslom dobu. Folna kiselina je sintetizirani oblik vitamina B9 (još se naziva i folat), a osigurava pravilan razvoj ploda od začeća pa sve do kraja trudnoće i nakon rođenja. Sintetisana folna kiselina ima malo drugačiju strukturu od folata i minimalno se razlikuju u biološkom efektu na tijelo. Folati se prirodno nalaze u različitoj hrani kao što je lisnato povrće, rotkvice, brokula, šparoge, avokado, grašak, papaja, banana, citrusi, jaja i teleća džigerica.
Mogu li se dnevne potrebe za folatima zadovoljiti hranom? Tokom trudnoće se javljaju mučnine zbog čega je unos hrane često narušen, a samim time je i unos potrebnih vitamina smanjen. Većinom je i optimalan unos samo sa hranom nemoguć. Iz tog razloga je poželjno uzimati folnu kiselinu u suplementima u dozi od 600-800 mikrograma folne kiseline dnevno, a žene koje doje oko 500 mikrograma. Sve žene u reproduktivnoj dobi, a i one u menopauzi, trebale bi uzimati folnu kiselinu čak i ako ne planiraju trudnoću. Postoji više razloga za to, a jedan od njih je taj jer kontracepcijske metode mogu podbaciti ili se ne koristiti ispravno za vrijeme spolnih odnosa, zbog čega neplanirane trudnoće nisu rijetkost. Razvojni defekti mogu se javiti vrlo rano u trudnoći, toliko rano da žena u tom trenutku ni ne zna da je trudna.
Anemija uzrokovana nedostatkom folata. Naše tijelo ima zalihe folata za četiri mjeseca, što znači da svakodnevno moramo unositi dovoljne količine tog vitamina. Pošto se on koristi u sintezi DNK i eritrocita, njegov nedostatak se najbrže primijeti u obliku megaloblastne anemije. Ova anemija se može razviti iz nekoliko razloga: nedovoljnog unosa folne kiseline, malapsorpcije kod bolesti gastrointestinalnog sistema, prekomjernog mokrenja, korištenja nekih lijekova (antikonvulziva, metotreksata) i povećane potrebe za folnom kiselinom (trudnoća, dojenje, karcinomi, srpasta anemija, razne infekcije). U tim slučajevima se trebate javiti svom ginekologu da bi se napravile potrebne laboratorijske analize i na vrijeme prevenirala anemija s potrebnim suplementima ili liječila već postojeća.
Folat, folna kiselina i 5-metiltetrahidrofolat Folna kiselina je sintetizirani oblik vitamina B9 i, kao i folat, nije biološki aktivna. Tijelo je mora pretvoriti u probavno aktivni 5-metiltetrahidrofolat (MTHF) u višestepenom procesu, pri čemu važnu ulogu ima enzim 5,10-metilen tetrahidrofolat reduktaza (MTHFR). Međutim, budući da čak polovina žena ima smanjenu aktivnost enzima MTHFR, priporučuje se najpogodniji aktivni oblik folne kiseline koji osigurava maksimalnu bioraspoloživost. Najnoviji oblik aktivne folne kiseline Quatrefolic® se nalazi u Novalac prenatalnim kapsulama koje u 1 kapsuli udružuju sve ostale ključne nutrijente za vrijeme planiranja trudnoće te tokom trudnoće i dojenja.