Glavne osobine kože novorođenčadi u odnosu na kožu odraslih su tanji epidermis, manji broj elastičnih vlakana, povećana gustoća žlijezda znojnica, smanjena produkcija melanina, povećan sadržaj lipida- lakši prodor tvari topljivih u mastima, povećan omjer površine u odnosu na masu.
Piše: mag.pharm. Andrijana Maslać, spec. dermatofarmacije i kozmetologije
Andrijana Maslać je rođena 1977 g. u Mostaru. Nakon završene gimnazije, zvanje magistar farmacije stekla na Farmaceutskom fakultetu u Zagrebu, gdje završava i specijalizaciju Dermatofarmacija i kozmetologja. Magistrirala na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu smjer Marketing. Udata i majka dvoje djece. Živi i radi u Mostaru kao voditelj ljekarni Alpha plus.
Koža je po veličini najveći organ i čini oko 7% ukupne tjelesne mase. Zajedno sa pripadajućim kožnim organima (kosa, žlijezde, nokti) predstavlja tjelesni omotač i kao takva zahtjeva posebnu njegu. Građena je od gornjeg sloja epidermisa, ispod kojeg se nalazi dermis i hipodermis. Koža ima zaštitnu ulogu, ulogu u regulaciji tjelesne temperature i osjetnu ulogu. Postoji mnoštvo čimbenika koji utječu na funkciju kože kao zaštitne barijere a neki od njih su regija na tijelu, stupanj vlažnosti rožnatog sloja epidermisa, fizikalni i kemijski faktori, temperatura, svojstva tvari nanesenih na kožu, zdravlje i stanje kože, te dob.
Glavne osobine kože novorođenčadi u odnosu na kožu odraslih su tanji epidermis, manji broj elastičnih vlakana, povećana gustoća žlijezda znojnica, smanjena produkcija melanina, povećan sadržaj lipida- lakši prodor tvari topljivih u mastima, povećan omjer površine u odnosu na masu. Sve to nam govori koliko je veća osjetljivost dječje kože u odnosu na kožu odraslih, te upućuje na činjenicu kako je dječjoj koži potrebna posebna njega od rođenja.
Potrebno je izbjegavati bilo kakvu iritaciju i trenje kože, bilo da se radi o neprikladnim pelenama, neudobnoj odjeći ili nekom trećem vanjskom čimbeniku. Održavanjem kože čistom, suhom i njegovanom, provjerenim i kontroliranim proizvodima, smanjujemo mogućnost naseljavanja patogenih bakterija. Njega dječje kože također podrazumijeva i nezaobilaznu zaštitu od sunca, pažljivim odabirom visokokvalitetnih i kontroliranih proizvoda sa zaštitnim faktorom, pri čemu je potreban poseban oprez.
Najčešće upalne promjene na koži novorođenčadi su upale u području pelenske regije, takozvani pelenski osip. Primarno se radi o dermatitisu zbog iritacije kože. Uzroci mogu biti okluzija i vlaga, trenje, mokraća i amonijak, stolica, Candida, bakterije i predispozicija novorođenčeta.
Kako okluzija i vlaga utječu na nastanak pelenskog osipa?
Pelene spriječavaju isparavanje vlage s površine kože, te dolazi do prekomjernog vlaženja kože i otoka rožnatog sloja epidermisa. To dovodi do slabljenja zaštitne funkcije kože i povećane propusnosti za iritirajuće tvari.
Trenje kao uzrok pelenskog osipa
Koža pod pelenom izložena je stalnom pojačanom trenju, osobito kod starije dojenčadi koja su pokretnija. Trenje dovodi do pojave abrazivnih oštećenja odnosno stvaranja sitnih ranica na koži.
Mokraća i stolica također su česti uzroci pelenskog osipa. Najvažnija uloga mokraće u nastanku pelenskog osipa je vlaženje kože, dok je iritativni učinak stolice uglavnom posljedica prisustva enzima i žučnih soli.
Vlažna i topla sredina pogoduju rastu Candide koja ima sposobnost prodora u kožu i izazivanja upale. Pelenska regija povoljna je i za rast bakterija, posebno bakterije Staphylococcus aureus.
Prevencija i liječenje
Kako bi se smanjila vlažnost, potrebno je često mijenjati pelene. Također je važno redovito prati i čistiti pelensku regiju te je održavati suhom. Preporučljivo je prati običnom vodom i sindetima čiji se ph, za razliku od običnih sapuna, lakše prilagođava ph kože, te ima manji iritativni potencijal. Za zaštitu je jako važno koristiti zaštitne kreme kako bi se smanjio kontakt kože sa mokraćom i stolicom kao i trenje kože.
Ukoliko dođe do akutne upale i jakog crvenila, a isključena je infekcija Candidom ili bakterijama, potrebno je koristiti kreme namijenjene za liječenje pelenskog osipa, a u nekim slučajevima, kratkotrajno, i kortikosteroide. Nakon smirivanja upale, važno je kožu nastaviti njegovati na pravilan način kako bi se prevenirao ponovni nastanak upale.
Kožne promjene pelenske regije najčešće su posljedica iritativnog kontaktnog dermatitisa ali promjene u pelenskoj regiji javljaju se i u sklopu drugih kožnih bolesti.
Vrlo je važno savjetovati se sa stručnim osobama, koje svoje znanje temelje na znanstvenim dokazima i činjenicama. Svakodnevna praksa pokazuje, da su informacije stečene na pogrešnim mjestima, najčešće površne i mogu dovesti do pogrešnih zaključaka i postupaka, koji sa sobom nose teško popravljive posljedice.
