Oralni probiotici u očuvanju zdravlja usne šupljine i ždrijela kod djece

Autor: Dr Rijada Nekić-Džurlić, specijalista pedijatrije (JU Dom zdravlja Stari Grad, Sarajevo)

Infekcije gornjih disajnih puteva predstavljaju jedan od najčešćih razloga zbog kojih roditelji dovode dijete pedijatru. Tokom ranog djetinjstva većina djece preboli više epizoda virusnih infekcija, koje najčešće imaju blag tok i prolaze spontano. Ipak, ponavljane infekcije mogu uticati na svakodnevno funkcionisanje djeteta, izostanke iz vrtića ili škole te kvalitet života cijele porodice. Zbog toga se posljednjih godina sve veća pažnja posvećuje prirodnim mehanizmima odbrane organizma, posebno ulozi mikrobioma u održavanju zdravlja sluznica i lokalnog imunološkog odgovora.

Savremena istraživanja pokazala su da mikroorganizmi koji nastanjuju usnu šupljinu imaju mnogo značajniju ulogu nego što se ranije pretpostavljalo. Oralni mikrobiom danas se smatra složenim i dinamičnim ekosistemom koji doprinosi održavanju ravnoteže između domaćina i mikroorganizama. Kada je ta ravnoteža očuvana, mikrobiom učestvuje u zaštiti sluznice, ograničava naseljavanje potencijalno patogenih bakterija te doprinosi pravilnom funkcionisanju lokalnog imunološkog sistema. ^1,2

Oralni mikrobiom kao važan dio prirodne zaštite

Usna šupljina i ždrijelo predstavljaju prvu kontaktu tačku organizma s brojnim mikroorganizmima iz okoline. Brojne bakterije koje prirodno nastanjuju ove površine međusobno djeluju i održavaju stabilan ekosistem. Njihovo prisustvo doprinosi očuvanju integriteta sluznice, sprečava prekomjernu kolonizaciju patogenim mikroorganizmima te učestvuje u sazrijevanju lokalnog imunološkog odgovora. ^1,2

Međutim, različiti faktori poput virusnih infekcija, primjene antibiotika, neadekvatne oralne higijene ili promjena u ishrani mogu narušiti ravnotežu oralnog mikrobioma. Takvo stanje, poznato kao disbioza, može pogodovati razvoju upalnih procesa i povećati osjetljivost na infekcije usne šupljine i ždrijela. Upravo zbog toga raste interes za pristupe koji pomažu očuvanju fiziološke ravnoteže oralnog mikrobioma.²

Oralni probiotici – lokalna podrška prirodnim odbrambenim mehanizmima

Iako se probiotici najčešće povezuju sa zdravljem probavnog sistema, danas postoje i probiotički preparati razvijeni za djelovanje u usnoj šupljini. Njihova svrha nije trajna kolonizacija, već privremeno naseljavanje oralne sluznice gdje mogu ostvariti korisne biološke efekte.^1,2

Njihovo djelovanje zasniva se na više međusobno povezanih mehanizama. Prije svega, probiotičke bakterije zauzimaju mjesta vezivanja na sluznici i tako otežavaju naseljavanje potencijalno štetnih mikroorganizama. Osim toga, pojedini probiotički sojevi stvaraju antimikrobne supstance poput reuterina, organskih kiselina i vodikovog peroksida, čime dodatno doprinose održavanju ravnoteže oralnog mikrobioma.^3,5

Pored direktnog djelovanja na mikroorganizme, istraživanja pokazuju da određeni probiotički sojevi mogu uticati i na lokalni imunološki odgovor stimulacijom stvaranja sekretornog IgA te modulacijom proizvodnje upalnih citokina. Važno je naglasiti da se ovakvi efekti odnose isključivo na klinički ispitane probiotičke sojeve, jer se djelovanje različitih probiotika ne može generalizirati.^3-5

Limosilactobacillus reuteri DSM 17938 i ATCC PTA 5289 – među najbolje ispitanim oralnim probioticima

Među probiotičkim sojevima koji su najviše istraživani u području oralnog zdravlja posebno mjesto zauzimaju Limosilactobacillus reuteri DSM 17938 i Limosilactobacillus reuteri ATCC PTA 5289. Njihovo djelovanje uključuje kompetitivno vezivanje za oralnu sluznicu, proizvodnju antimikrobnih supstanci te doprinos održavanju uravnoteženog oralnog mikrobioma. Eksperimentalne studije pokazale su da ovi sojevi mogu inhibirati rast pojedinih oralnih patogena i smanjiti stvaranje biofilma.^1,2,5

Osim antimikrobnog djelovanja, L. reuteri pokazuje i imunomodulatorni potencijal. Klinička i eksperimentalna istraživanja ukazuju na povećanje lučenja sekretornog IgA te regulaciju proizvodnje proinflamatornih citokina, što može doprinijeti očuvanju lokalne imunološke ravnoteže. Pretkliničke studije također sugerišu mogućnost djelovanja na TRPV1 receptore uključene u prenos bolnih podražaja, dodatno proširujući razumijevanje bioloških učinaka ovog probiotičkog soja.^3,5,6

Klinički značaj ovih nalaza potvrđen je randomiziranim, dvostruko slijepim, placebo-kontrolisanim ispitivanjem provedenim kod djece s akutnim faringitisom i tonzilitisom. Djeca koja su uz standardnu terapiju primala kombinaciju sojeva L. reuteri DSM 17938 i ATCC PTA 5289 pokazala su povoljniji klinički tok bolesti u odnosu na placebo, uz dobru podnošljivost preparata. Ovi rezultati ukazuju da oralni probiotici mogu predstavljati koristan dodatak standardnim mjerama očuvanja zdravlja ždrijela, ali ne zamjenjuju liječenje koje propisuje ljekar kada je ono indicirano.⁷

BioGaia Pharax – kombinacija dva dobro istražena probiotička soja

BioGaia Pharax je dodatak prehrani koji sadrži kombinaciju probiotičkih sojeva Limosilactobacillus reuteri DSM 17938 i Limosilactobacillus reuteri ATCC PTA 5289, uz dodatak vitamina D₃ koji doprinosi normalnoj funkciji imunološkog sistema. Preparat je namijenjen bebama starijim od šest mjeseci, djeci i odraslima.⁸

Preporuke za primjenu

• 2×5 kapljica na dan – nakapajte kapi na kašičicu. Nemojte davati direktno iz bočice u usta jer to može smanjiti kvalitet proizvoda.
• Trajanje: 10 dana – ne preporučuje se prekid primjene.
• Za najbolje rezultate pričekajte 2-3 sata prije upotrebe dezinficijenasa, antiseptičnih pastila ili antibiotika.
• Nakon pranja zuba pričekajte 20 minuta, najbolje je da poslije večernje doze više ništa ne jedete i ne pijete.⁸

Ovaj članak je sponzorisan od strane kompanije Ewopharma d.o.o. Sarajevo.

Reference

1. Jones SE et al. (2009): Probiotic Lactobacillus reuteri biofilms produce antimicrobial and anti-inflammatory factors. BMC Microbiol. 9(1):35.
2. Jørgensen MR et al. Probiotic Lactobacillus reuteri has antifungal effects on oral Candida species in vitro. J Oral Microbiol. 2017;9(1):1274582.
3. Ericson D et al. (2013). Salivary IgA response to probiotic bacteria and mutans streptococci after the use of chewing gum containing Lactobacillus reuteri. Pathogens and Disease.
4. Liu Y et al. (2021). Distinct B cell subsets in Peyer’s patches convey probiotic effects by Limosilactobacillus reuteri.
5. Szkaradkiewicz AK et al. (2014). Effect of Oral Administration Involving a Probiotic Strain of Lactobacillus reuteri on Pro-Inflammatory Cytokine Response in Patients with Chronic Periodontitis.
6. Perez-Burgos A et al. (2015). The TRPV1 channel in rodents is a major target for antinociceptive effect of the probiotic Lactobacillus reuteri DSM17938.
7. Maya-Barrios A et al. (2021). Limosilactobacillus reuteri ATCC PTA 5289 and DSM 17938 as adjuvants to improve evolution of pharyngitis/tonsillitis in children: randomised controlled trial.
8. Odobrena deklaracija BioGaia Pharax.