Konzumacija raznovrsne hrane koja sadrži bogatstvo ovih hranjivih tvari osigurava adekvatan razvoj fetusa, sprječava razvoj defekata neuralne cijevi i drugih anomalija, te podstiče zdrav rast i razvoj djeteta.
Intervju: Nermina Gazibara, dipl.med.sestra, Apsolvent magistarskog studija nutricionizam i magistarskog studija zdravstvena njega
Nermina Gazibara je diplomirana medicinska sestra i apsolventica magistarskog studija nutricionizma i magistarskog studija zdravstvena njega. Nermina je veliki zagovornik zdravog života, gdje posebno naglašavan važnost zdrave ishrane. Sa Nermino smo razgovarali o važnim aspektima ishrane sa posebnim osvrtom na ishranu trudnica. U nastavku možete pročitati više.
Za početak razgovora nam recite koje je Nermina privatno?
Nermina je osoba koja vjeruje u holistički pristup zdravlju, spajajući svoju strast prema medicini i nutricionizm. Kao Diplomirana medicinska sestra, odabrala sam ovaj poziv na Medicinskom fakultetu Univerziteta u Tuzli, iz želje da pomognem nemoćnim u teškim trenucima da postignu optimalno zdravlje. Trenutno sam apsolventica na magistarskom studiju zdravstvene njege Fakulteta zdravstvenih studija Univerziteta u Sarajevu, gdje radim magistarski rad na temu „Kvalitet života osoba sa dijagnosticiranim sterilitetom“ i magistarskom studiju nutricionizma Tehnološkog fakulteta Univerziteta u Tuzli. Osim toga, član sam nekoliko strukovnih i nevladinih udruženja koji se bave unapređenjem zdravlja, nutricionizmom i pružanjem podrške zajednici. Osnivačica sam online platforme „NutriMedicus“ putem koje sarađujem s klijentima. Kroz ovu platformu pružam personalizirane savjete o prehrani, individualizirane prehrambene planove i podršku za postizanje zdravih prehrambenih ciljeva. S mojom stručnošću, radim na tome da svakom klijentu pružim najbolju moguću podršku i savjete kako bi postigli svoje ciljeve vezane uz prehranu i zdravlje. Svakako, platforma je posvećena korisnim informacijama o nutricionizmu, pravilnoj prehrani i prevenciji bolesti. Volontiram u lokalnoj zajednici kako bih doprinijela poboljšanju zdravstvenih usluga i educirala ljude o važnosti zdravog načina života. Također, redovno sudjelujem na edukativnim događajima i simpozijima kako bih proširila svoje znanje i ostala informirana o najnovijim dostignućima u području zdravstvene njege i nutricionizma. Izvan stručnih oblasti, volim provoditi vrijeme u prirodi, čitati knjige i druženja, kako bih održala ravnotežu u svom životu.
Po zanimanju ste dipl. medicinska sestra. Šta Vas je opredijelilo za ovaj poziv?
Moje opredjeljenje za ovaj humani poziv proizlazi iz duboke želje da pružim pomoć ljudima u njihovim najtežim trenucima. Još od malih nogu osjećala sam snažnu empatiju prema drugima, ali i veliko interesovanje prema medicini kao nauci. Rad s ljudima, osjećaj da mogu biti od pomoći i doprinijeti njihovom oporavku, bio je nešto što me uvijek ispunjavalo i motiviralo. Akademski studij sestrinstva pružio mi je priliku da svoju empatiju i stručnost spojim u jednoj profesiji koja je istovremeno izazovna i nagrađujuća. Zadovoljstvo koje osjećam kada vidim poboljšanja u zdravstvenom stanju pacijenata ili kada im mogu pružiti podršku i utjehu u teškim trenucima nešto je što me motivira i potvrđuje ispravnost mog izbora. Također, ljubav prema medicini bila je vrlo važan faktor u mom opredjeljenju za ovaj poziv. Fascinacija ljudskim organizmom i mogućnostima medicine kao nauke uvijek su me privlačile. U sestrinstvu sam pronašla idealnu kombinaciju između svoje ljubavi prema zdravstvenoj njezi ljudi i dubokog interesovanja za medicinske nauke. Svaki dan pruža mi priliku da učim, rastem i doprinosim zdravlju drugih, što me čini izuzetno sretnom i ispunjenom u mom pozivu.
Danas ste apsolventica magistarskog studija nutricionizma. Kako neko ko se posvetio zdravlju možete li nam reći koliko je važna ishrana u prevenciji zdravlja?
Ishrana igra važnu ulogu u prevenciji bolesti i očuvanju općeg zdravlja. Kroz pravilno balansiranu ishranu, možemo unaprijediti imunološki sistem što je vrlo važno prilikom odbrane organizma od bolesti, održati zdravu težinu, regulisati krvni pritisak, šećer, kao i holesterol u krvi te smanjiti rizik od sve češćih bolesti poput srčanih oboljenja, dijabetesa tipa 2, pretilosti, određenih vrsta karcinoma i neuroloških poremećaja. Ishrana bogata voćem, povrćem, cjelovitim žitaricama, nemasnim proteinima i zdravim mastima pruža organizmu esencijalne hranjive tvari potrebne za pravilno funkcioniranje organizma. Redovna konzumacija takve hrane može doprinijeti dugoročnom očuvanju zdravlja, što je svakako cilj, poboljšanju kvalitete života i smanjenju potrebe za medicinskom intervencijom. Stoga, ulaganje u pravilnu balansiranu prehranu nije samo investicija u trenutno zdravlje, odnosno prevenciju bolesti, već i u dugoročno blagostanje i kvalitetu života.
Naš portal čitaju trudnice i buduće mame. Možete li nam reći koliko je važna raznovrsna i zdrava ishrana tokom trudnoće?
Raznovrsna i zdrava ishrana igra izuzetno važnu ulogu tokom trudnoće jer direktno utječe na zdravlje majke i razvoj nerođenog djeteta. Naime, tokom trudnoće tijelo prolazi kroz brojne promjene, uključujući povećane potrebe za određenim hranjivim tvarima kao što su folat, željezo, kalcij, omega-3 masne kiseline, vitamin D, vitamin C, proteini. Konzumacija raznovrsne hrane koja sadrži bogatstvo ovih hranjivih tvari osigurava adekvatan razvoj fetusa, sprječava razvoj defekata neuralne cijevi i drugih anomalija, te podstiče zdrav rast i razvoj djeteta. Osim toga, raznovrsna i zdrava ishrana tokom trudnoće može pomoći u sprječavanju komplikacija u trudnoći poput gestacijskog dijabetesa, preeklampsije i prekomjerne težine kod majke. Također, pravilna prehrana može smanjiti rizik od preuranjenog porođaja, niske porođajne težine djeteta i drugih komplikacija koje mogu utjecati na zdravlje kako majke tako i djeteta. Stoga, trudnice bi trebale posebno voditi računa o svom prehrambenom režimu, te se fokusirati na konzumaciju raznolike hrane koja je bogata hranjivim tvarima, poput svježeg voća i povrća, cjelovitih žitarica, mliječnih proizvoda, nemasnih proteina i zdravih masti.
Možete li nam predložiti neki jelovnik za jedna dan za jednu trudnicu?
Naravno, razmatrajući individualne prehrambene potrebe trudnice, evo jednog općenitog jelovnika koji uključuje raznovrsne namirnice bogate hranjivim tvarima. Važno je napomenuti da bi se ovaj jelovnik trebao prilagoditi prema posebnim potrebama ili uvjetima svake trudnice individualno: · Doručak: Palačinke od zobenih pahuljica sa svježim voćem (npr. banane ili borovnice) Šaka orašastih plodova (bademi, orasi, lješnjaci), čaša svježeg soka od naranče. · Međuobrok: Grčki jogurt sa medom i malim kriškama svježeg voća (npr. jagode ili kivi). · Ručak: Pečena pileća prsa sa smeđom rižom i povrćem (kao što su špinat, tikvice i mrkva). Salata od svježeg povrća, začinjena maslinovim uljem i limunovim sokom. · Užina: Integralni krekeri s humusom ili kriška integralnog hljeba s namazom i cherry rajčicama. · Večera: Pohovana pastrmka ili pečena pastrmka (ili losos) sa kuhanom quinoom (ili bulgurom) i pečenim povrćem (kao što su brokula, paprika).
Tokom trudnoće se često pojavljuje i dijabetes? Koji su najčešći uzroci i kako se može kontrolirati ishranom?
Tokom trudnoće, žene su podložne razvoju gestacijskog dijabetesa, što je privremeno stanje povišenog nivoa šećera u krvi koje se prvi put dijagnosticira tokom trudnoće. Najčešći uzroci gestacijskog dijabetesa uključuju hormonalne promjene koje mogu ometati normalnu funkciju hormona insulina, genetsku predispoziciju, prekomjernu težinu ili gojaznost prije trudnoće, nedostatak fizičke aktivnosti i starost. Kontrola gestacijskog dijabetesa važna je kako bi se spriječile komplikacije za majku i bebu. Važno je da trudnica s gestacijskim dijabetesom sarađuje s medicinskim timom kako bi razvila individualan plan ishrane koji odgovara njenim specifičnim potrebama i zdravstvenom stanju. Ishrana je veoma bitna u kontroli gestacijskog dijabetesa, a savjeti koje bih svakako izdvojila su: · Pravilno raspoređivanje obroka: redovno jesti manje obroke tokom dana kako bi se održao stabilan nivo šećera u krvi. · Uravnotežena ishrana: ishrana bogata složenim ugljikohidratima, zdravim mastima, vlaknima, voćem i povrćem pomaže u održavanju stabilne glukoze u krvi. · Pratiti unos ugljikohidrata: pratiti unos ugljikohidrata i izbjegavati brze ugljikohidrate poput šećera, slatkiša, gaziranih pića i bijelog brašna.
Nakon trudnoće je vrlo važan proces uspostavljanja laktacije. Koliko i kakvu hranu treba da porodilja konzumira kako bi imala dovoljno mlijeka?
Proces uspostavljanja laktacije nakon porođaja važan je za zdravlje bebe i majke, te zahtijeva odgovarajuću ishranu kako bi majka imala dovoljno mlijeka za svoje dijete. Ključni elementi u ishrani majke koja doji uključuju raznovrsnu ishranu bogatu voćem, povrćem, integralnim žitaricama, proteinima, zdravim mastima i mliječnim proizvodima. Unos dovoljnih količina tečnosti, poput vode, soka od voća ili biljnog čaja, važno je za održavanje hidriranosti i proizvodnju mlijeka. Stoga se preporučuje unošenje najmanje osam čaša tečnosti dnevno. Posebno je važno naglasiti značaj proteina u ishrani majke koja doji, jer proteini su bitni za izgradnju i obnavljanje tkiva, uključujući i tkivo dojki, ali igraju ulogu i u proizvodnji mlijeka. Hrana bogata proteinima poput piletine, ribe, jaja, orašastih plodova i mahunarki treba biti redovni dio ishrane. Konzumacija zdravih masti, poput maslaca, maslinovog ulja i orašastih plodova, može također pomoći u proizvodnji mlijeka. U nekim slučajevima preporučuju se dodaci prehrani kao što su dodaci omega-3 masnih kiselina ili dodaci vitamina D. Ipak, prije uzimanja bilo kakvih dodataka, vrlo je važno posavjetovati se sa stručnim licima.
Da li imaju neke namirnice koje treba izbjegavati u ovom periodu?
Kada je riječ o namirnicama koje treba izbjegavati, potrebno je obratiti pažnju na potencijalne alergene ili supstance koje mogu negativno uticati na bebu ili laktaciju. Neke od namirnica koje se obično preporučuje izbjegavati u ovom periodu uključuju alergene, odnosno namirnice poput kikirikija, orašastih plodova, ribe, morskih plodova, jaja, kravljeg mlijeka i soje mogu izazvati alergijske reakcije kod beba putem majčinog mlijeka. Zatim kofein jer prevelika konzumacija kofeina može izazvati razdražljivost i nesanicu kod beba, pa se preporučuje ograničavanje unosa kofeinskih napitaka poput kafe, čaja i gaziranih pića. I naposlijetku alkohol jer se konzumacija alkohola može prenositi na bebu putem majčinog mlijeka i negativno uticati na njen razvoj, stoga se preporučuje izbjegavanje alkohola ili ograničavanje unosa na minimalnu količinu. Bitno je napomenuti da svaka majka i beba imaju jedinstvene potrebe i tolerancije na hranu, stoga je važno pratiti signale bebe i ako je potrebno, konsultovati se sa stručnjacima.
Za kraj koja je Vaša poruka za naše čitateljke?
Drage naše čitateljke, želim da znate da ste vi, kao majke, izuzetno važne i da je vaše zdravlje važno kako za vas, tako i za vašu bebu. U periodu nakon porođaja, važno je da se brinete o sebi i pratite svoje tijelo. Nemojte oklijevati da potražite podršku i savjete od medicinskih stručnjaka, bilo da je u pitanju dojenje, ishrana ili bilo koje druge zdravstvene poteškoće. Neka vaša ishrana bude raznovrsna, uravnotežena i bogata hranljivim sastojcima kako biste očuvale svoje zdravlje i zdravlje novorođenčeta. Ne zaboravite da je važno i da se brinete o svom mentalnom zdravlju, tražite podršku od voljenih osoba i odmarajte se koliko god je to moguće. Vi ste izuzetne i sposobne da pružite najbolju brigu za svoje dijete. Budite ljubazne prema sebi i zapamtite da ste herojke svakog dana
