Kod djece se dijareja javlja najčešće kao posledica loše higijene prije svega ruku, jer ih lako isprljaju a onda dodiruju usta i otvaraju put infekciji.
Piše: Mr sci Olivera Babić, spec za ishranu i dijetetiku
Dijareja ili proliv i opstipacija ili zatvor su najčešći poremećaji varenja kod djece koji se karkaterišu izgledom i brojem stolica u određenom vremenskom periodu. Oba poremećaja se u najvećem broju slučajeva prevazilaze ne samo medikamentoznom – konzervativnom terapijom, nego i prilagođavanjem ishrane u tom periodu i dovoljnim unosom tečnosti .
Šta je dijareja ?
Proliv ili dijareja je učestalo, neprijatno pražnjenje u vidu tečnih stolica , koje se uglavnom liječi prilagođavanjem režima ishrane i pravilnom hidratacijom organizma. Ozbiljan problem može predstavljati diajreja koja je posledica akutnog gastroenterokolitisa.
Kod djece se dijareja javlja najčešće kao posledica loše higijene prije svega ruku, jer ih lako isprljaju a onda dodiruju usta i otvaraju put infekciji. Kao uzročnik u većini slučajeva navodi se rotavirus , posebno krajem jeseni i tokom zimskog perioda. Za infekciju odnosno dijareju uzrokovanu ovim virusom krakteristične su učestale tečne stolice neprijatnog mirisa, zelene ili smeđe boje koje mogu trajati nekoliko nedelja. Sledeći po učestalosti ovog stanja je adenovirus koji dovodi do infekcije koju karkteriše niz simptoma kao što su povišena tjelesna temperatura, mučnina, povraćanje, bol u trbuhui učestale vodene stolice. Povraćanje traje uglavnom 2 – 3 dana, a dijeraje znatno duže čak i do dvije sedmice .
Uzročnici dijareje kod djece mogu biti i bakterije poput salmonele, šigele , ešerihije koli itd koje se posebno manifestuju u ljetnim mjesecima. Bakterijske infekcije karakteriše slična simptomatologija – povišena temperatura, bol u trbuhu, gubitak apetita , ali i karakteristične krvave ili sukrvičave stolice .
Dijareju mogu izazvati i intolerancija ili alergija na hranu, posebno mlijeko i mliječni šećer , gluten iz žitarica što dovodi do pojave sluzavih , sukrvičavih ili čak krvavih stolica.
Kako prilagoditi ishranu kad dijete ima dijareju ?
Uz probiotsku terapiju i dovoljan unos tečnosti, ishraana je osnovni faktor u rješavanju ovog problema. Dijetetski režim ishrane mora biti prilagođen uzrastu djeteta i težini bolesti.
Djeci u dobi do 15. mjeseci neophodno je davati tečnu hranu bogatu elektrolitima, a to su prije svega supe i čorbe od povrća i mesa. Kompoti su odlična hrana u takvim slučajevima, posebno kompot od jabuke. Povrće poput pire krompira i kuvane mrkve može biti odličan obrok tokom oporavka, kao i žitarice – kuvana riža, palenta , proso. Banane i jabuke su u slučaju liječenja dijareje voće izbora , posebno pečena jabuka. Bez obzira da li je dijareja bakterijska ili virusna, djetetu se preporučuje obavezno davati probiotski jogurt. I svakako , u terapiji se mora nadoknađivati tečnost čajevima i vodom.
Djeci starijoj od 15 mjeseci, uz navedene namirnice može dati i dvopek ili hljeb prepečenac, suva peciva , slani štapići , kao i pečeno ili kuvano voće .
Žitarice poput riže (bijele) , potrebno je nakon što je dobro oprana , kuvati u tri puta većoj količini vode . Obzirom da riža sadrži veću količinu skroba i bjelančevine rastvorljive u vodi, kuvanjem se dobija koloidni rastvor ili ljekovita sluz koju treba davati djeci tokom oporavka od dugotrajne dijareje . Zbog bogatstva ugljenim hidratima, rižina sluz je odličan izvor energije , a zahvaljujući obilju vlakana olakšava crijevnu peristaltiku – lagano kretanje i rad crijeva. Povećava gustinu stolice , te redukuje probem prolivastih stolica kod beba.
Nakon povlačenja simptoma i prestanka dijareje, hrana se uvodi postepeno . Djeci se daju 1 – 2 namirnice dnevno uz praćenje reakcije odnosno podnošenja hrane. Ukoliko se ponovo pojave rijetke stolice , prestati sa davanjem hrane koju diječiji organizam još ne može da svari.
Kada je u pitanju unos mlijeka, ako ga dijete u drugoj godini pije dva puta dnevno , u zamjenu se daje formula bez laktoze , kako za liječenje dijareje tako i kod drugih stanja praćenih nepodnošenjem laktoze.
Unos tečnost ima najvažniju ulogu kod dijareje : voda , supice, čajevi , rastvori elektrolita daju se postepeno. Dijete je potrebno rehidrirati svakih 5 minuta po jednom kašičicom tečnosti , tokom cijelog dana.
Ukoliko dijete ima 8 krvavo – sluzavih stolica tokom 8 sati i ako dijareja udružena sa povišenom temeperaturom i pvraćanjem traje duže od 3 dana , ako je dijete pospano, dehidrirano i neuredno mokri, neophodno je da se roditelji obrate ordinirajućem pedijatru za dalji tretman.
Koju hranu dijete ne treba da jede dok traje dijareja ?
Velika zabluda je da se tokom akutnog proliva „drži dijeta“ , ali je neophodno redukovati ishranu , tačnije sprovoditi prehranu koja sadrži lagane obroke i ne davati namirnice koje iritiraju crijeva. Naučno je dokazano da izbjegavanje određenih namirnica i jednolična ishrana ne dovode do smanjenja broja tekućih stolica , niti skraćuje trajanje dijareje nego čak negativno utiče na prehrambeni status djeteta.
Ishranu tokom akutnog proliva ne treba nikako svesti na slane štapiće , dvopek i supu. Ako se proliv javio u periodu laktacije, sa dojenjem ni dohranjivanjem ne treba prestati i nikako mijenjati dojenačke mliječne pripravke nekim drugim.
Važno je da se djetetu ne daju slatki i zaslađeni napitci. Sokove i voće koji imaju mnogo sorbitola koji može pogoršati stanje, ne treba uopšte davati do oporavka, a to su sok od kruške, šljive , breskve isl. Nisu poželjni ni pržena hrana, orašasto i svježe voće (osim banane) , sirovo povrće i integralne žitarice . Zbog laktoze, djetetu ne treba davati kravlje mlijeko , nego u ishranu prvo uvesti probiotske mliječne proizvode , a mlijeko davati kasnije nakon oporavka. Ni na ponekad uporno insistiranje djeteta, ne treba dozvoliti konzumiranje slatkiša, čokolada i drugih deserta sve do oporavka.
Najčešće greške koje se susreću u praksi, svakako su davanje voćnih sokova, gaziranih napitaka i razblaženog kravljeg mlijeka, koji mogu samo pogoršati dijareju!
Kako ishranom oporaviti dijete nakon dijareje ?
Može se smatrati da je dijete oporavljeno od akutnog proliva , kada se tjelesna masa vrati na onu koju je imalo prije oboljenja . Ishranu djeteta je potrebno obogatiti jednim dodatnim obrokom tokom dvije sedmice.
Namirnice bogate vitaminom A zauzimaju ključno mjesto u ishrani tokom oporavka od dijareje. Najviše ga ima u majčinom mlijeku, mliječnim proizvodima, narandžastom i žutom voću , zelenom lisnatom povrću , ribi. Svakako je neophodno voditi računa o pravilnoj pripremi obroka , tj. termičkoj obradi .
Preporučuje se i duža primjena probiotika prilagođena životnoj dobi.
Recepti za ishranu tokom dijareje
- Čaj od dunje : 2 – 3 lista dunje preliti šoljom ključale vode i ostaviti da stoji 15 minuta. Procijediti i djetetu davati po malo prohlađen čaj.
- Kuvana riža : kuvajte rižu u većoj količini vode nego obično jer je i rižina voda ljekovita te njome hidrirajte dijete, a kuvanu rižu pomiješajte sa kuvanom mrkvom ili jabukom.
- Povrtna krem juha : manju tikvicu, krompir i mrkvu isjeckate i kuvate oko pola sata. Dodate malo sjeckanog peršuna i soli. Ocijedite, izblendate , vartite u tečnost i prokuvate još par minta.
- Puding od riže : ¼ šolje kuvane riže, 1 kašičica suvog grožđa, ½ izgnječene banane i 1 – 2 kašičice soka od jabuke. Sve sastojke dobro izmiješajte.
