Mjerenjem visine mjerite djetetovo zdravlje

Mjerenjem visine mjerite djetetovo zdravlje

Iako visina ili njen nedostatak ne uzrokuju bilo kakve zdravstvene probleme, stručnjaci ukazuju na činjenicu da zaostajanje u rastu može biti pokazatelj ozbiljnog medicinskog stanja.

Visina ljudskog tijela je individualna, a na nju utiču različiti faktori, poput genetike, hormona, okoline u kojoj se odrasta, pa tako i prehrane. Iako visina nužno ne uzrokuje zdravstvene probleme, niži ljudi mogu biti skloniji za razvoj bolesti. Studije su pokazale kako upravo oni s nekoliko centimetara manje imaju veći rizik od obolijevanja od srčanih bolesti, demencije, te da u prosjeku imaju višu razinu holesterola i triglicerida u krvi.

Iako na genetiku ne možemo uticati, visina kod djece itekako može ukazivati na određene zdravstvene probleme. Zato, ako primijetite da je Vaše dijete niže od svojih vršnjaka, obratite pažnju.

Smanjeni rast

Koliko ste puta čuli ili sami procijenili visinu nekog djeteta na temelju fizičkog izgleda roditelja? I bili ste u pravu – donekle. Kod oko 70% djece smanjenog rasta konačna visina bit će u skladu sa srednjom visinom roditelja, a kod ostalih 30% smanjeni rast posljedica je nekog stanja ili bolesti koja se mora utvrditi, kako bi se adekvatnim liječenjem potaknuo rast1.

Osim uloge genetike, ali i prehrane, koja posebno u prve dvije do tri godine života ima značajan uticaj na rast, mnoge hronične bolesti, bubrega, pluća, srca i probavnog sistema, mogu smanjiti rast. Tokom bolesti dijete raste sporo i poprima obrazac usporenog rasta. Poremećaji u broju ili strukturi hromosoma ili mutacije gena mogu biti podloga smanjenom rastu, ali do promjena će doći i na drugim organima1,2.

Značajan uticaj na rast imaju i hormoni, i to prvenstveno hormon rasta (hormon hipofize), tiroksin (hormon štitne žlijezde), spolni hormoni: estrogeni i androgeni te kortizol (hormoni spolnih žlijezda i nadbubrežne žlijezde), inzulin (hormon gušterače), i različiti faktori rasta. Osim kortizola, koji usporava, svi spomenuti hormoni poticajno djeluju na rast, te njihov nedostatak izaziva poremećaje u rastu i razvoju1-3.

Mnogi faktori utiču na rast. Na primjer, kod pojave određenih hroničnih bolesti, poremećaj rasta može biti prolazan i izlječenjem će dijete nadoknaditi visinu.

Važnost redovnog mjerenja

S obzirom na to da visina itekako ima uticaj na razna medicinska stanja, da biste na vrijeme mogli reagovati, važno je redovno mjeriti djetetovu tjelesnu visinu. Roditelji mogu pratiti rast djeteta bilježeći promjene visine ili prateći potrebe za sve većom odjećom. U periodu nakon dojenačke dobi visinu ne treba mjeriti u razmacima kraćim od četiri do šest mjeseci, jer nas moguće greške uz češća mjerenja mogu zbunjivati.

Djetetovu visinu potrebno je uporediti s visinom zdrave djece iste dobi i spola. To činimo pomoću centilnih krivulja visine, u koje unosimo rezultate mjerenja. U tome Vam može pomoći djetetov ljekar. Normalnom visinom smatramo onu između 3. i 97. centila za dob i spol. Svako dijete koje je visinom ispod 3. centila je smanjenog rasta, te zahtijeva dalje praćenje i utvrđivanje uzroka. Jednaku pažnju zaslužuju i djeca koja imaju slab godišnji prirast na visini, koja u dobi do 4. godine rastu manje od 7 cm na godinu, u dobi do 6. godine manje od 6 cm na godinu, te do puberteta manje od 4,5 cm na godinu2,4.

Djecu koja visinom značajno odstupaju od srednje visine roditelja, obavezno bi trebalo pratiti i utvrditi uzrok smanjenog rasta.

Izračunajte koja je očekivana visina Vašeg djeteta pomoću kalkulatora rasta. Ukoliko primijetite znakove usporenog rasta, obratite se ljekaru. Kalkulator rasta i više informacija možete naći na morethanheight.com.

 

Reference:

  1. Barstow & Rerucha. Am Fam Physician 2015;92:43–50.
  2. Rogol & Hayden. J Pediatr 2014;164:S1–4.
  3. J Hormone Res Paediatrics 2016;85:2–10.Rogol & Hayden. J Pediatr 2014;164(5 Suppl):S1–14.
  4. Vogiatzi et al. Pediatrics in Review 1998;19:92–9.

 

Leave a Reply