Savjetujem održavanje adekvatne higijene, a posebno ruku, boravak na svježem vazduhu, održavanje čistim i urednim radnih površina, kao i adekvatno prozračivanje prostorija u kojima djeca borave.
dr. Marina Zubić
Dr. Marina Zubić je rođena 07.08.1994. god. u Mrkonjić Gradu . Po zanimanju je doktor medicine, na specijalizaciji iz pedijatrije. Medicinski fakultet završila u roku, na Univerzitetu u Beogradu. Aktivno govori engleski jezik. Trenutno radi na Univerzitetskom kliničkom centru Republike Srpske u Banja Luci na Klinici za dječije bolesti. Tokom studija pokazala je interesovanje za oblast pedijatrije, a diplomski rad je odbranila na temu “Akutni napad astme kod djece”. Uz redovan rad usavršava svoje stručno znanje na specijalističkim studijama iz oblasti pedijatrije. Tokom pandemije COVID – 19 angažovana u trijažnim “kovid” ambulantama, gdje je stekla ogromno i dragocjeno iskustvo u radu sa djecom. Uči i radi uz naše najbolje stručnjake iz oblasti pedijatrije i drugih grana medicine. Svoju ljubav prema ljudima, a posebno prema djeci ispoljava upravo kroz svoj svakodnevni i posvećeni rad na Klinici.
Stigla je jesen. Uprkos osvježavajućim promjenama koje ovo doba donosi, ono također dolazi s puno kihanja, šmrcanja i kašljanja. Isto tako školska godina je počela prije mjesec dana. Ono što je karakteristično za jesenje dana jeste promjena vremena i dolazak hladnijih dana i prvih viroza. Školska djeca i djeca u vrtiću su sklona virozama. O zdravlju školske i predškolske djece razgovarali smo sa dr. Marinom Zubić.
Za početak nam recite koliko su česte viroze djece u ovom periodu?
Od nastanka pandemije COVID-19 došlo je i do promjena u javljanju sezonskih akutnih respiratornih i gastrointestinalnih infekcija. Povećana je incidenca ovih infekcija ne samo tokom jesenjih i zimskih mjeseci, nego i u ljetnom periodu. S tim u vezi, pedijatrijske ambulante su opterećene ovakvom patologijom, što ranijih godina u ovom periodu nije bio slučaj. Ovog ljeta svi koji rade sa djecom su svjedoci povećanog broja pregleda djece sa respiratornim i gastrointestinalnim tegobama, često u sklopu potvrđene infekcije SARS CoV-2 virusom. Iako se trenutno slabije pridaje značaj drugim virusima izazivačima akutnih respiratornih infekcija, u određenim studijama je dokazana povećana incidenca infekcije RSV virusom, što naglašavam ranijih godina u ovom periodu nije bio slučaj. Također, sezona je i alergijskih bolesti koje su sve češće u današnjici.
Da li je moguće spriječiti pojavu viroza kod djece?
Zbog vrlo lakog prenosa virusa prehladu je generalno teško spriječiti. Postoji veliki broj uzročnika, a nema apsolutne zaštite. Djeca borave u kolektivima sa drugom djecom (jaslice, vrtići, škola…) i zato je jako teško spriječiti nastanak akutnih respiratornih i gastrointestinalnih infekcija. Savjetujem održavanje adekvatne higijene, a posebno ruku, boravak na svježem vazduhu, održavanje čistim i urednim radnih površina, kao i adekvatno prozračivanje prostorija u kojima djeca borave. Neophodno je da se djeca udalje od zadimljenih prostorija, jer je pasivno pušenje izuzetno štetno za zdravlje vaših mališana. Važna je i adekvatna ishrana, bogata svim neophodnim makro- i mikronutrijentima. Apelujem na sve roditelje da vakcinišu svoju djecu prema kalendaru imunizacije, jer tokom pandemije COVID 19 došlo je do pada kolektivnog imuniteta kod određenih bolesti zbog nedovoljnog obuhvata redovne vakcinacije.
Na koji način ojačati imunitet?
Uz prethodno navedenu adekvatnu ishranu, dovoljno sna, postoje i određene indikacije kod pojave čestih bronhoopstrukcija kada će pedijatar pulmolog uključiti profilaktičku terapiju, kao i indikovati vakcinaciju protiv virusa gripa ili bakterije Streptococcus pneumoniae. Postoje i farmaceutski pripravci koji se u indikovanim slučajevima savjetuju djeci sa oslabljenim imunitetom.
Kada roditelji primijete da je dijete virozno da li je neophodna posjeta ljekaru tj. kada je pravo vrijeme da se posjeti ljekar?
Pri pojavi blažih simptoma i znakova nije neophodno da se odmah javite ljekaru, mada to sve zavisi od uzrasta djeteta i od eventualnih bolesti od kojih dijete već boluje. Uobičajeno je da djeca često boluju od akutnih respiratornih infekcija, čak do 10 puta u godini dana. Međutim, sve su to blaže infekcije koje mogu da se liječe simptomatskim mjerama kod kuće. Često se roditelji jave odmah u pedijatrijsku ambulantu pri pojavi blažih simptoma. Postoji opasnost od drugih infektivnih uzročnika koje dijete može dobiti u čekaonici, pa i ukoliko je hospitalizovano u bolnici. Kod sve djece, izuzev novorođenčadi, pri pojavi blaže febrilnosti i drugih blažih tegoba ne treba žuriti sa nalazima, jer najčešće tako rano neće biti nekih odstupanja pa od nalaza nemamo nikakve koristi. Česta su pitanja kako postupiti ukoliko dijete ima povišenu tjelesnu temperaturu, kašalj, povraćanje, proliv itd. Ukoliko izmjerena tjelesna temperatura prelazi 380 C mjereno aksilarno ili 38.5stC rektalno potrebno je preduzeti mjere za snižavanje povišene tjelesne temperature. Savjetuju se analgoantipiretici kao što je Paracetamol, ukoliko slabije pomaže onda i Ibuprofen koji pored analgoantipiretskog dejstva ima i antiinflamatorno dejstvo.
Na karaju koji su Vaši savjeti kada je u pitanju prevencija od viroza kod djece?
Najvažnije je da se djeca adekvatno oblače, hrane, održavaju ličnu higijenu, dovoljno spavaju i borave u prozračenim prostorijama, kao i u spoljašnjoj sredini. Nekada je teško izolovati dijete od određenih akutnih infekcija, pa i infekcije SARS CoV-2 virusom, ali potrebno je strpljenje i naravno u slučaju pojave simptoma izolacija i prije svega simptomatske mjere, a ako je potrebno pedijatar će uključiti i dodatnu terapiju.