Koža beba- najčešći dermatitisi

Koža beba- najčešći dermatitisi

  • Post Author:
  • Post Category:Bebe / njega

AD je multifaktorijalno nasljednjo oboljenje i u osnovi AD je imunološki poremećaj.

Piše: Mr sci med dr Hana Helppikangas, specijalista dermatovenerolog

Dermatitis atopica (AD) je hronična alergijaska dermatoza praćena jakim svrbežom i suhoćom kože, a javlja se kod osoba sa porodičnom sklonošću alergijskim reakcijama tkz.atopijske bolesti: bronhalna astma, vazomotorni rinitis, mukozni kolitis, urtikarija i alergijski konjuktivitis. AD je multifaktorijalno nasljednjo oboljenje i u osnovi AD je imunološki poremećaj. Provocirajući faktori za nastanak AD su: iritacije, sapun, vuna, znoj, emotivni stres, infekcija, klimatski faktori (vlaga, hladnoća), te alergija (nutritivni alergeni, polen, dermatophagoides i kontaktna alergija).

Tipična suha koža kod osoba sa AD je genetski determisana. Dolazi do povećanog transepidermalnog gubitka vode koji je posljedica nedovoljne funkcije fosfolipida i lipoproteina ćelijske membrane. Suha koža je povezana sa intenzivnim svrbežom kože.

Infatilna faza je karakteristična za najranije djetinstvo (0-2 godine). Promjene AD se tada lokalizuju najviše na obrazima, čelu, bradi dok je centralni dio lica pošteđen. Mogu se proširiti na vlasište, pregibe i predio članaka te u težim slučajevima dolazi do generalizacije promjena. Javlja se crvenilo, može i otok, sitna ospa-papulama te se mogu javiti i mjehurići-vezikule. Promjene vlaže, česte su bakterijske i gljivične superinfekcije. Svrabež kože je jako intenzivan da onemogućava spavanje.

Faza djetinstva (2 do 12god) obično se opet promjene javljaju nakon pete godine starosti, te ih karakteriše  promjene na velikim pregibima, vratu i okolini zglobova i najčešće su promjene u vidu većih pruriginoznih više suhi plakova koje mogu trajati čitavo djetinjstvo ili se javljaju povremeno sa akutnim egzacerbacijama.

Pravilna njega atopijske kože usmjerena je na obnovu oštećene kožne barijere te uključuje redovito nanošenje emolijensa, masti i krema koji kožu vlaže i u njoj zadržavaju vodu, sprečavaju prodor alergena iz okoline u dublje slojeve kože i razvoj alergijske reakcije. Potrebno je držati se i preporuka za pranje – voda ne smije biti previše topla jer dodatno isušuje kožu i pojačava svrbež, a kupanje ili tuširanje trebaju trajati kratko. Savjetuje se upotreba dermokozmetičkih proizvoda (medicinskih uljnih kupki i sindeta bogatih uljima) te izbjegavanje agresivnih sredstava za pranje.

Liječenje atopijskog dermatitisa je složeno i isključivo mora biti prema uputama dermatologa.

Seboroični dermatitis (DS) je upala dijelova kože koji sadrže mnoštvo žlijezda lojnica (lice, vlasište, gornji dio trupa). Seboroični dermatitis se kod djece najčešće javlja tokom prvih 10 sedmica života, a može se javiti i tokom puberteta.

Simptomi seboroičnog dermatitisa kod djece obično započinju u vlasištu, gdje se pojavljuju masne ljuskice odnosno tjemenica, a nakon njezina odstranjivanja mogu se vidjeti crvenilo i vlaženje kože. U velikom broju slučajeva prisutna je infekcija Candidom. Koža vlasišta je svijetlocrvene boje s naslagama ljuskica žučkastobjeličaste boje. Zbog sklonosti recidivima seboroični dermatits treba promatrati kao dugotrajni proces. Pri tome je važno korigirati seboreju i mikrobiom kože. Zbog opasnosti od iritacija treba izbjegavati agresivne terapijske metode. Dijagnoza se postavlja isključivo kliničkim pregledom dermatologa i ordinira terapija prema stepenu kliničke slike.

Pelenski dermatitis predstavlja upalne promjene kože u području pelenske regije koje mogu biti različitog uzroka. Najčešće se radi primarno o dermatitisu zbog iritacije kože. S obzirom na činjenicu da pelenska regija predstavlja pregibnu regiju te je područje pod stalnom okluzijom, to je regija koja je često vlažna. Kad je koža vlažna, njezin površinski sloj nabubri i poveća se trenje. Kako se dijete miče i pelene se miču po koži koja se tako oštećuje. Osim toga, kombinacija bakterija iz mokraće i stolice negativno djeluje na kožu. U početku se pojavljuje crvenilo koje može biti različitog intenziteta. Najčešće na izbočenim dijelovima  glutealne regije, na genitalnoj regiji i donjem dijelu trbuha, dok su prepone najčešće pošteđene. Ako upala kože traje duže, mogu se javiti mjehurići, erozije odnosno ranice, a poslije ljuštenje kože i suhoća.

U takvim situacijama je bitno češće mijenjati pelene (svaka dva sata ili češće), zračiti kožu, odnosno ostaviti dijete bez pelena, i primjenjivati preparate koji će kožu smiriti. Potrebno je koristiti zaštitne kreme kod svakog mijenjanja pelena. Ne koristiti vlažne maramice koje mogu sadržavati različite supstance koje mogu potaknuti iritaciju ili čak kontaktnu alergijsku reakciju. Preporučuje se primjena krema koje poboljšavaju zaštitnu barijeru kože, smanjuju pH kože te sadrže umirujuće sastojke kao što su bisabolol, d-panthenol, cink oksid i bakar sulfat. Važno je naglasiti da dječiji puder nije zamjena za zaštitnu kremu i bolje ga je ne primjenjivati. Kada je pelenski osip vrlo jak može biti potrebna terapija kako bi se smanjila upala.

Sponzor teksta: Amicus pharma