Piše: Antonella Kuzma, MRes Social and Policy Sciences,

Antonella Kuzma diplomirala je istraživački smjer Social and Policy Sciences na University of Bath. Potaknuta brzim promjenama društva svoj rad je posvetila istraživanju odgoja koji priprema nove generacije za novonastali brzi način života. U skladu s tim potiče roditelje na svjesni odgoj te ih podučava o određenim tehnikama koje doprinose boljem razvoju djece i jačanju njihovog odnosa s roditeljima. Ovaj pristup sastoji se od niza vrlo jednostavnih aktivnosti koje potiču razvijanje motoričkih, lingvističkih te socijalno- emocionalnih sposobnosti djece, a veliki naglasak stavljen je i na razvoj zdravog fokusa, koji je u današnjem vremenu potrebniji no ikad.

Je li vam ikada palo na pamet da je beba donekle sama sposobna na samoodbranu? Primjerice, ako maramica padne na bebino lice ona će je zbaciti mlatarajući ručicama i glavom’ (Diamond and Hopson, 2006). Zaista čudesno, zar ne?

Novorođenčad su u biti puno sposobnija nego što joj se to često priznaje. Od samog rođenja bebe su željne učiti i istraživati svijet oko sebe. U stvarnosti, raditi se s djetetom može od samog početka. Štoviše, istraživanja pokazuju da je tek nekoliko zajedničkih aktivnosti od početka potrebno za rad na cjelokupnom razvoju – “od fine motorike i sposobnosti stajanja i hodanja, pa sve do razvoja mozga i govora, kao i odnosa i druženja s drugim osobama” (Cave and Fertleman, 2014).

Naravno da će biti dana kada će iscrpljenost bili prevelika za kvalitetno zajedničko igranje te pripremanje aktivnosti neće biti ni na kraju pameti. To je sasvim u redu. Svega nekoliko minuta igre puno znači u ovim početnim fazama razvoja.

Rad od početka omogućiti će da

• bolje upoznate bebu
• znate razumjeti kako se ona razvija
• znate kada ne prekidati fokus od samog početka (da, on je tu)
• od početka utječete na samostalno igranje djeteta
• se poveća potencijal koji beba ima sama po sebi

Djeca od samog početka promatraju svijet oko sebe te usvajaju ono što vide. Drugim

riječima, od prvih mjeseci života može se organizirati dio vremena kada se podupire njihov

razvoj. Odmah će vas zapanjiti nevjerojatna sposobnost učenja koju to malo biće posjeduje, a “stimulativna i zabavna igra znatno će pridonijeti djetetovu razvoju” (Cave and Fertleman, 2011).

No što to raditi s tek rođenom bebom te kako?

Time ćemo se sada pozabaviti.

1.     Razgovor

Nekima je prirodno da se krene razgovarati od samog početka, a nekima nije s obzirom da beba u početku ne može odgovoriti. Ipak, puno je koristi od razgovaranja s bebom pa se vrijedi potruditi. Što više pričate s djetetom koristiti ćete više zvukova i riječi tijekom komunikacije što će uvelike pomoći razvijanju vokabulara i komunikacije kod djeteta u budućnosti. Uz to, komunikacija zadovoljava socijalno-

emocionalne potrebe djeteta.

Evo o čemu razgovarati:

• pričanje o svakodnevnim predmetima oko vas
• pričanje o članovima obitelji
• prepričavanje priča
• objašnjavanje što radite u trenutku
• pjevanje

2.     Vrijeme na trbuščiću

Beba može biti na trbuščiću od rođenja, a preporučuje se krenuti s tim kada se vratite iz bolnice. To je jako važno za njezin razvoj te svakako ustrajte na tome. Vrijeme provedeno na trbuščiću pomaže osnažiti gotovo sve mišiće tijela. Preporučuje se bebu stavljati na trbuščić nekoliko puta svaki dan te postepeno produljivati to vrijeme.

U slučaju da je vašoj bebi vrijeme na trbuščiću izazov možete probati nešto od sljedećeg:

• Staviti bebu na svoja prsa i raditi trbušnjake istovremeno radeći smiješna lica
  • Masirati bebu dok je na trbuščiću
  • Ne forsirati, ali ustrajati

Da bi vrijeme provedeno na trbuščiću bilo što dulje i kvalitetnije možete pred bebu stavljati razne predmete poput zvečke, plišane igračke ili kartice sa kontrastom

crno-bijele boje.

3.     Kontrastne kartice

Prikladni vizualni podražaji potiču stanice na množenje i spajanje. Aktivnost koja ide u tom smjeru su kontrastne kartice.  U početku će beba biti fokusirana na kartice svega par minuta, ali već do kraja prvog mjeseca to može biti znatno dulje. Kontrastne kartice se mogu rukom nacrtati, ali postoje i verzije za printanje. Evo nekoliko ideja kako ih koristiti:

• Postaviti ih negdje gdje beba koja leži može gledati u njih.
• Pokazivati ih bebi dok leži ili dok ju držite.
• Namjestiti ih na mobil iznad krevetića ili na baby gym.
• Zalijepiti ih na zid pa gledati s bebom dok ju držite.
• Zalijepiti kartice na komad kartona da se mogu staviti bilo gdje ispred djeteta. Uzeti ih vani sa sobom pa pokazivati po potrebi.

Kod svih ovih primjera potrebno je uzeti u obzir da beba može vidjeti objekte koji su 20ak cm udaljeni od nje. Stoga, bez obzira na koju se ideju odlučite, kontrastne bi kartice u ovom periodu trebale biti udaljene maksimalno 30 cm.

4.     ČITANJE

Čitanje na samom početku primarno radi na stvaranju navike čitanja te razvijanju ljubavi prema tome. Dugoročno to ima velike benefiti jer samo 15 minuta čitanja

dnevno znači da će dijete kroz godinu dana čuti preko milion riječi. Preporučuju se knjige koje imaju kontrast crne i bijele ili žarke boje te gdje je puno slika, a ne previše teksta. To omogućuje da se dijete zainteresira za knjigu. Čitanje bi se trebalo odvijati u nekoliko koraka:

• svakako dopustiti da dijete dira knjigu ako želi
  • najprije je potrebno pročitati tekst
  • zatim se vrijedi se usredotočiti na objekte koji su nacrtani, izgovarati ih i pokazivati (npr. ovo je ‘jabuka’ i pokazati jabuku), to se može sa svim prikazanim objektima
  • istu je knjigu potrebno čitati iznova i iznova

Izvori:

Cave, S. and Fertleman, C., 2014. Pametno dijete. Mozaik knjiga, Zagreb

Diamond, M. and Hopson, J., 2006. Čarobno drveće uma. Ostvarenje, Zagreb

Kuhl, P. K., Williams, K. A., Lacerda, F., Stevens, K.N and Lindblom B. 1992. Linguistic Experience Alters Phonetic Perception in Infants by 6 Months of Age. Science, vol. 255, pp. 606-608

Meltzoff, A. N., and Williamson, R. A., 2010. The importance of imitation for theories of social-cognitive development. In G. Bremner & T. Wachs (Eds.), Handbook on infant development (2nd ed., pp. 345-364). Oxford: Wiley-Blackwell.

Rochat, P., 2003. Five levels of self-awareness as they unfold early in life. Consciousness and Cognition

vol. 12, pp. 717–731

Ruffin, N. J., 2009. Understanding Growth and Development Patterns of Infants. Virginia Polytechnic Institute and State University, Virginia