Procjenjuje se da više od milijarde ljudi u svijetu ima snižene koncentracije vitamina D, zbog čega se već govori o „pandemiji“ nedostatka vitamina D
Multisistemska uloga vitamina D svrstava se u najvažnija naučna otkrića u prehrani tokom posljednjih nekoliko desetljeća. Zato trenutno vlada veliki interes za vitaminom D i o njemu se toliko priča kao da je tek otkriven. Simptomi nedostatka vitamina D su veoma nespecifični i zato najčešće ostaje neprepoznat i neliječen. Procjenjuje se da više od milijarde ljudi u svijetu ima snižene koncentracije vitamina D, zbog čega se već govori o „pandemiji“ nedostatka vitamina D.
Najvažnija uloga vitamina D je održavanje ravnotežnih koncentracija kalcija i fosfata u krvi kako bi se omogućila i očuvala normalna mineralizacija kostiju i zuba, ali njegova važnost daleko nadilazi ovu ulogu. Vitamin D se danas povezuje sa jačanjem imunog sistema, prevencijom dijabetesa tipa 1, kardiovaskularnih bolesti, karcinoma debelog crijeva, multiple skleroze i demencije. Dovodi se u vezu sa zdravljem kože, usne šupljine, mišićnom snagom, razinom spolnih hormona, regulacijom krvnog pritiska, a intenzivno se istražuje njegova uloga i kod drugih srčanih oboljenja, reumatoidnog artritisa, bolesti desni, upalne bolesti crijeva, depresije, bipolarnog poremećaja, shizofrenije itd.
Prirodni izvori vitamina D su malobrojni. Vitamin D2 se nalazi u nekim vrstama gljiva, dok vitamin D3 nalazimo najviše u ribljem ulju, sardinama, lososu i tunjevini. Ukoliko se koža izlaže utraljubičastom zračenju, stvara se i u ljudskom organizmu. U europskim zemljama se obično preporučuje sljedeći dnevni unos vitamina D: za djecu do 12 mjeseci 400 IU (internacionalnih jedinica) ili 10 µg, za uzrast 1-70 godina, te trudnice i dojilje 600 IU ili 15 µg, dok se za starije od 70 godina preporučuje 800 IU ili 20 µg dnevno.
Kod novorođenčadi se potrebe za vitaminom D obično ne mogu zadovoljiti samo unosom majčinog mlijeka, zbog toga bebe još u porodilištu počinju primati vitamin D koji po preporuci pedijatra nastavljaju primati svaki dan tokom prve godine života, a često i kasnije u fazama intenzivnog rasta i razvoja kostiju i zubića. Kod trudnica i dojilja, vitamin D, koji je neophodan za održavanje nivoa kalcija i fosfata u tijelu žene, osigurava ove minerale i za potrebe ploda i dojenčeta.
Osobe koje ne izlažu kožu suncu, provode mnogo vremena u zatvorenom prostoru ili odjećom prekrivaju kompletno tijelo ne stvaraju dovoljnu količinu vitamina D u koži. Osobe tamnije puti imaju veću količina pigmenta melanina u koži što smanjuje propusnost kože za UV zrake i njenu sposobnost da proizvede vitamin D.
Gojazne osobe imaju povećan rizik od razvoja nedostatka vitamina D jer veće količine potkožnog masnog tkiva zadržavaju/pohranjuju više vitamina D. Koža starijih osoba ne može efikasno sintetisati vitamin D, a uz nedovoljan unos često pate i od lošije apsorpcije vitamina D u probavnom traktu. Prehrana vegetarijanaca i vegana često ne sadrži dovoljno vitamina D. Osobe koje uzimaju pojedine lijekove koji u značajnoj mjeri smanjuju apsorpciju vitamina topivih u mastima također trebaju nadoknaditi nedostatak vitamina D. Osobe sa hroničnim bolestima probavnog trakta često pate od lošije apsorpcije masti i pratećeg nedostatka vitamina D.
Kod izbora dodatka prehrani za nadoknadu vitamina D, važno je voditi računa i o optimalnoj formulaciji preparata. Klinički je dokazano da je formulacija spreja značajno efikasnija u odnosu na kapsule ili tablete vitamina D. Na tržištu su odnedavno dostupni D3 SPRAY® i D3 SPRAY KID® u obliku oralnog spreja što ih čini praktičnim i pogodnim za primjenu kod svih osoba, a naročito kod djece i osoba sa teškoćama gutanja ili problema sa želucem ili crijevima. Ne sadrže gluten, umjetne boje, prijatnog su okusa banane, a jedno pakovanje sadrži čak 140 pojedinačnih doza.
