Ispravan položaj pri dojenju

Kad se kaže “ispravan položaj pri dojenju”, misli se na dvije stvari:

  • kako majka drži dijete,
  • kako su djetetova usta postavljena na dojci.

Osnovna stvar pri držanju djeteta je da vam izabrani položaj bude udoban te se možete opustiti pri dojenju.

O tome kako dijete “hvata” dojku, može ovisiti učinkovitost dojenja pa je vrlo važno naučiti koji je pravilan položaj djetetovih usta na dojci.

Kako držati dijete (položaj djeteta u majčinom naručju)

U svim položajima je važno da ste opušteni, imate dobar oslonac za leđa, ruke itd. jer ako dojenje krene u napetom položaju, morate tako ostati naprimjer sljedećih 20 minuta pa će vam biti sve teže i teže, ponekad i bolno.

Nadalje, važno je da je dijete dovoljno blizu dojke. Dijete se može podbočiti jastucima ako je potrebno. Prema dojci se ne smije vući samo djetetova glava, nego cijelo djetetovo tijelo treba biti okrenuto prema majci,  i glavom i prsima i trbuhom.

Dobro je mijenjati položaje, osobito u prvim mjesecima, jer svaki položaj uzrokuje drugačiji pritisak na bradavicu te se mijenja i intenzitet izvlačenja mlijeka iz pojedinih mliječnih kanala pa se smanjuje opasnost od začepljenja.

Ležeći položaj

Ovim položajem će većina mama krenuti u dojenje. Još u bolnici, kada ste umorni i kada vas možda boli rana od epiziotomije, ili kad vam treba malo odmora, te naravno tijekom noći, u ovom položaju se možete vrlo udobno namjestiti.

Lezite bočno, dijete također okrenite da leži bočno prema vama. Da odteretite kralježnicu, možete se poslužiti jastucima: jednim koji podupire leđa i drugim koji je ispod koljena gornje noge. I dijete možete iza leđa poduprijeti jastukom.

Ako npr. ležite na na desnom boku, onda desnom rukom možete privući dijete k sebi, a lijevom pridržavati i namjestiti dojku.

Položaj kolijevke

To je najčešći položaj pri dojenju, osobito nakon što se mama i dijete već usklade i malo ojačaju.

Sjedite uspravno, a dijete držite u svom naručju kao u kolijevci. Trebate imati dobar oslonac za leđa i ramena. Ako fotelja nije dobro oblikovana, stavite jastuk iza donjeg dijela leđa. Nemojte se savijati prema naprijed, jer tako opterećujete kralježnicu, ali niti prema nazad jer tako mlijeko sporije teče (osim u posebnim slučajevima kad majka ima jak mlaz mlijeka pa se mora malo nasloniti unazad da se beba ne zagrcava). Trebate imati i dobar oslonac za laktove kako teret bebe ne bi bio na vašoj ruci. Ruka koja podupire dijete trebala bi biti opuštena. Možete zbog toga staviti i jastuk u krilo, a na njega svoju ruku na kojoj je dijete. Vrlo su zgodni “jastuci za dojenje” koji su u obliku slova ‘U’ savinuti oko vašeg trbuha pa istovremeno imate oslonac za laktove i oslonac za ruku na kojoj leži dijete. Ponekad je zgodno ispod nogu na podu imati nešto, kako bi se koljena malo podignula.

Ako dijete siše npr. na desnoj dojci, položite ga na svoju desnu ruku, glavu i leđa na podlakticu, a guzu na dlan. Lijevom rukom možete pridržavati dojku. Dijete mora cijelim tijelom biti okrenuto prema vama (ne smije iskretati glavu), djetetovo uho, rame i bok u jednoj ravnini. Kad je pogledate, vidite ga bočno. Djetetova koljena moraju biti privučena tik do vas. Pazite na djetetovu ručicu na kojoj leži, da ne bude neugodno savinuta.

Unakrsni hvat u položaju kolijevke

Ovaj se položaj razlikuje od položaja kolijevke u tome da ruke zamijene uloge. Npr. kad dijete siše na desnoj dojci, onda leži na lijevoj ruci, guza i leđa na podlaktici, a glavica na vašem dlanu. Desnom rukom onda možete pridržavati i namještati dojku.

Na ovaj je način lakše namještati djetetovu glavu i pravilno pridržavati dojku. Bolja je i preglednost. Zbog toga je taj položaj dobar kad još učite prihvaćanje dojke te za malenu djecu. Kad dijete dobro prihvati dojku, možete polagano zamijeniti ruke, jer je položaj kolijevke ugodniji za dulje dojenje.

Položaj nogometne lopte

(ime je nastalo u SAD-u, misli se na američki nogomet u kojem se lopta drži ispod ruke)

U ovom položaju držite dijete sa strane ispod svoje nadlaktice. Slično kao u unakrsnom hvatu kolijevke, samo je dijete pomaknuto na drugu dojku, trbuh i noge su joj pomaknuti bočno od vas. Ispod djeteta bi trebao biti jastuk da mu nos bude u ravnini vaše bradavice.

U ovom je položaju jako dobra preglednost dojke i djetetovih usta pa je dobar za učenje prihvaćanja dojke, te za malenu i prijevremeno rođenu djecu ili majke s većim dojkama. Dobar je i za djecu koja se vole savijati prema naprijed. Osim toga, ovaj položaj je koristan da bi se promijenio pritisak na bradavicu ako imate oštećenja, ili da bi se bolje ispraznili mliječni kanalići s vanjske strane dojke (prema djetetovoj bradi).

Koji položaj dojenja upotrijebiti u specifičnim situacijama?

Kod epiziotomije:

ležeći položaj

Kod carskog reza, da beba ne pritišće trbuh:

ležeći položaj
položaj nogometne lopte

Kod sitnih i prerano rođene djece, kod djece koja imaju problema s hvatanjem dojke (zbog bolje preglednosti):

unakrsni hvat kolijevke
položaj nogometne lopte

Kod oštećenja bradavica:

mijenjati položaje, tako da djetetove desni ne pritišću mjesto oštećenja

Kod začepljenja kanalića i mastitisa:

mijenjati položaje, tako da je djetetova brada okrenuta prema mjestu začepljenja (tako bolje isprazni taj dio)
položaj u kojem dijete postavite na dekicu na pod, a vi ste četveronoške nagnuti nad nju – tako gravitacija pomaže pri pražnjenju kanalića, a možete se okrenuti u bilo kojem smjeru, djetetovom bradom prema mjestu začepljenja

Kod prejakog refleksa otpuštanja mlijeka:

sjedeći položaj u kojem ste malo nagnuti unazad, tako da mlijeko ne curi prema dolje djetetu u usta
ležeći položaj, ili čak da legnete na leđa, a dijete na vama i odozgo sisa (kod jakog mlaza)

Kako rukom pridržavati dojku

U bilo kojem položaju za dojenje trebali biste rukom pridržavati svoju dojku kako bi dijete moglo pravilno uhvatiti bradavicu i areolu. Morate paziti da su prsti dovoljno udaljeni od areole, da ne smetaju djetetovim ustima. Ako su vam dojke izrazito velike, možete si pomoći tako da ih držite stavljajući smotanu pelenu ili ručnik ispod njih.

Postoji nekoliko načina na koje možete pridržavati dojku:

C-hvat – palac je s gornje strane, a ostala četiri prsta s donje strane dojke, tako da zajedno formiraju slovo C. Ako je dojka velika, ili ako su bradavica i areola veliki u odnosu na djetetova usta, možete lagano stisnuti prste da vrh dojke postane ovalan i sasvim malo zakrenuti prema gore, jer dijete mora dobro zahvatiti s donje strane.

U-hvat – započinje tako da majka postavi četiri prsta (osim palca) ispod dojke, ravno priljubljene, a zatim spusti lakat tako da kažiprst i ostali prsti kliznu okomito s jedne strane dojke, a palac okomito s druge strane dojke. Ovaj hvat je pogodan samo za položaj kolijevke i obrnuti položaj kolijevke, a zgodan je zbog preglednosti.


Hvat škarica
 – kažiprst se postavi iznad areole, a srednji prst ispod. Ovaj hvat mogu koristiti samo majke koje mogu dovoljno raširiti ta dva prsta, jer inače prsti smetaju djetetovim ustima kod prihvaćanja dojke. Kod učenja dojenja ovaj se hvat ne preporučuje.

Kako dijete pravilno hvata dojku

Način na koji dijete zahvati bradavicu i areolu jako je važan za nekoliko stvari kod dojenja:

Kao prvo, ako položaj nije dobar, dijete neće moći izvući dovoljnu količinu mlijeka i dobro napredovati. Može se dogoditi da je dijete tijekom dana “stalno na dojci”, ali ako ima krivu tehniku dojenja zbog lošeg položaja usta, neće moći dovoljno pojesti!

Nadalje, nepravilan položaj može majci uzrokovati bol u bradavici i oštećenja bradavice (ragade).

Da bi dijete pravilno uhvatilo dojku, mora jako široko otvoriti usta prije nego prione na dojku. Novorođenčad ima refleks koji tome služi: kad ih bradavicom ili prstom podragate po ustima, ili po obrazu blizu usta, dijete se okrene na tu stranu otvorenih usta, tražeći dojku (rooting refleks). Možete pripomoći djetetu u otvaranju usta tako da ponavljate riječ otvori jasnim glasom i da samo otvara usta, jer čak i novorođenčad pokušava imitirati izraze lica majke. Ako djetetu baš i ne ide otvaranje usta, možete kažiprstom ruke kojom pridržavate dojku lagano pritisnuti djetetovu bradu prema dolje (ili palcem ako ne pridržavate dojku).

Nakon što je dijete jako otvorilo usta, trebate brzim pokretom privući dijete i staviti mu u usta što veći dio bradavice i areole.

Pravilno postavljena bebina usta:

  • Cijela bradavica duboko u ustima i velik dio areole u ustima (ovisno o veličini areole), djetetove desni moraju prijeći iza baze bradavice.
  • Važno je da dijete dobro uhvati s donje strane, što znači da bradavica ne mora biti centrirana kod stavljanja u djetetova usta, nego malo usmjerena prema gore. Dijete prvo dotakne dojku donjom pa onda gornjom usnom, no u brzini možda to nećete stići primijetiti. Djetetova gornja usna kod sisanja manje radi nego donja. Dok gornja služi samo kao uporište, donja izvodi ritmičke pokrete sisanja.
  • Jezik mora biti ispod bradavice, ispružen, a može se i malo vidjeti između donje usne i bradavice.
  • Usne trebaju biti izvrnute prema van, tj. trebate vidjeti ružičasti dio usana.
  • Djetetov nos i brada moraju dodirivati dojku, ili biti udaljeni samo milimetar-dva.
  • Ako nije uspjelo, laganim stavljanjem prsta u kraj djetetovih usta trebate osloboditi podtlak kojim se dijete drži za dojku, nakon toga lagano izvući dojku, pa probati ponovo. Nikako nemojte odvajati dijete od dojke tako da je samo vučete, a da prvo oslobodite podtlak, jer dijete stvarno jako vuče i takvo odvajanje može biti bolno i može oštetiti bradavicu.

Kako prepoznati je li beba dobro uhvatila dojku?

Može se prepoznati po izostanku boli, po tome što dijete efikasno i zadovoljno guta i izazove normalan refleks otpuštanja mlijeka.

Dojenje krene brzim neujednačenim pokretima sisanja. Nakon nekoliko sekundi do minute, pokrene se refleks otpuštanja mlijeka ili let-down. Tada dijete ujednačenim ritmičkim pokretima guta mlijeko koje samo teče. Kad dijete efikasno guta, uz ritmičke pokrete usni i obraza, može se primijetiti i lagano micanje djetetovih ušiju i kože oko sljepoočnica. Uz to se u tišini može i čuti gutanje kao “kaa”-stop-“kaa”-stop-“kaa”… Dijete mora bar nekoliko minuta po podoju gutati na ovaj način.

Ako za razliku od ovog zvuka čujete “coktanje” (glasnije), to znači da dijete nije pravilno uhvatilo bradavicu i da trebate pokušati ponovo.

Ako su vam dojke prepune ili kod ravnih bradavica, teško je dijete pravilno postaviti na prsa. Kod prepunih dojki može pomoći malo izdajanja prije dojenja, da bar vrh dojke omekša da ga dijete može uhvatiti. Osim toga, u oba slučaja možete staviti nešto hladno na bradavicu (smrvljeni led u gazi ili gazu ohlađenu u zamrzivaču), tako da se prirodno bradavica stisne i izbaci prema van.

Ako je bradavica uvučena, tj. ne izbacuje se prema van na podražaj, onda vam mogu pomoći sistemi za izvlačenje bradavica koji se drže na njoj neko vrijeme prije podoja.

Upotreba duda i bočica može uzrokovati da dijete odjednom ne zna pravilno uhvatiti dojku. Ne otvori usta dovoljno jako i ne prione dovoljno snažno na dojku, a ako mlijeko odmah ne krene, ispusti dojku i buni se. To nije nešto trajno, može se prevladati vašom upornošću za dan-dva.

Preporučujemo vam da pogledate filmiće na stranicama www.breastfeeding.com, na kojima možete vidjeti pravilno hvatanje dojke, pravilno sisanje itd.

www.roda.hr.

Prethodni članakPrenatalna masaža
Naredni članakVježbanje u trudnoći

POVEZANI ČLANCI

Zadnje objave