Greške koje roditelji prave u komunikaciji s djecom

Greške koje roditelji prave u komunikaciji s djecom

Da li Vam se ponekad čini da ne pričate istim jezikom kao i Vaše dijete? Nerazumijevanje i nedostatak aktivnog slušanja mogu stvoriti ozbiljne probleme u odnosima roditelja i djece.

Piše: Arnela Memić, diplomirani psiholog, članica Centra za psihološku podršku Sensus, sistemski porodični terapeut u edukaciji

Nekoj djeci treba puno ohrabrenja i pozitivnih povratnih informacija da bi razgovarali. Drugi će očajnički razgovarati s vama kada ste zauzeti nečim drugim. To može značiti zaustavljanje onoga što radite kako biste slušali. Dobra komunikacija s djecom uključuje dobro slušanje i razgovor na načine koji potiču vaše dijete da vas sluša. Kao i svaka druga vještina – poboljšavate se vježbom.

Arnela Memić je diplomirani psiholog te članica Centra za psihološku podršku Sensus i sistemski porodični terapeut u edukaciji.

U svom radu s klijentima kroz empatičan, saradnički i podržavajući odnos sa porodicama ističe važnost komunikacije, emocionalnog doživljavanja, spontanosti, kreativnosti, otkrivanja sebe i preuzimanja rizika za rješavanje trenutnih problema ali i za izgradnju novih i efikasnijih obrazaca ponašanja.

Pored savjetodavnih i psihoterapijskih usluga usmjerena je na organizovanje psiho-edukativnih treninga i radionica na teme odgovornog roditeljstva, prevencije vršnjačkog nasilja, nasilja u vršnjačkim vezama, kao i razvoja socio-emocionalnih kompetencija kod djece i mladih.

Da li Vam se ponekad čini da ne pričate istim jezikom kao i Vaše dijete? Nerazumijevanje i nedostatak aktivnog slušanja mogu stvoriti ozbiljne probleme u odnosima roditelja i djece. Postoji više faktora koji otežavaju otvoren i pozitivan razgovor, a ovdje navodimo samo nekoliko najznačajnijih:

1. Ljutnja

Razgovori koji počinju ili završavaju s ljutnjom su nezdravi i mogu negativno utjecati na odnos koji imate s Vašim djetetom. Iako je neizbježno da će dijete, s vremena na vrijeme, biti nervozno, ljuto ili bijesno tokom razgovora, Vi kao roditelji, trebate da zadržite smirenost i ne gubite kontrolu bez obzira šta dijete uradilo i o kakvom se problemu radi. Kontroliranjem Vaše ljutnje, pokazujete djeci kako da pravilno razgovarati, a u nekim slučajevima Vaša smirenost može djelovati umirujuće i na dijete i pružiti Vam priliku za otvoren i iskren razgovor.

2. Jednosmjerna komunikacija

Primjeri jednosmjernog razgovora uključuju postavljanje strogih zahtjeva prema djetetu, odbijanje da saslušate ono što Vam dijete ima reći ili ono zbog čega je zabrinuto, ignoriranje dječijih pokušaja da razgovara s Vama, kao i „držanje lekcije“ djetetu bez da smo saslušali njegovu ili njenu stranu priče. Ovakvo ponašanje obeshrabruje djecu da komuniciraju s Vama što može stvoriti probleme u  budućem odnosu roditelj-dijete.

3. Davanje savjeta, bez da slušate šta Vam dijete ima reći

Nikada nemojte govoriti djeci šta bi trebali da urade, a da prije niste saslušali šta dijete misli i koje su njegove želje. Roditelji žele najbolje za svoju djecu, ali nekada ono što mi mislimo da je najbolje za njih nije ono što će ih činiti sretnim. Zbog toga je izuzetno važno da uvijek saslušamo dječije mišljenje i da odluke koje donesemo budu u saradnji s djetetom i u skladu s njegovim željama ili potrebama.

4. Postavljanje previše pitanja

Jedna od najčešćih grešaka koji roditelji prave kada razgovaraju s djecom jeste da postavljaju previše pitanja. Ako ste se ikada našli u situaciji da Vas neko konstantno ispituje sjetiti ćete se da osjećaj nije nimalo prijatan. I Vaša djeca se osjećaju isto dok im postavljate pitanja a u suštini im ne dajete priliku da odgovore i kažu šta stvarno misle.

Ukoliko želite više saznati o efikasnoj i zdravoj komunikaciji kontaktirajte Centar psihološku podršku Sensus.  Više informacija možete pronaći i na http://www.cppmostar.com/.