Funkcionalni poremećaji probavnog sistema

Autor: dr.med. Šefika Muslić-Ibranović, specijalista pedijatar,

(Dom zdravlja Zenica)

Mnogo djece pati od ponavljanih izraženih tegoba koje upućuju na probavni sistem, koja pri tom izgledaju zdravo, dobro napreduju, a rutinske pretrage ne upućuju na neku jasno definiranu bolest. Pristup takvoj djeci često prelazi u dvije krajnosti: jedna je da se djeca i njihovi roditelji optužuju za simulaciju, a druga da se djeca podvrgavaju brojnim dijagnostičkim pretragama kako bi se utvrdilo da su svi nalazi normalni.1

Recidivirajuća (rekurentna) abdominalna bol (RAB) je razlog za 5-10% pregleda kod pedijatara u primarnoj zdravstvenoj zaštiti (PZZ) i 25% pregleda pedijatara gastroenterologa, a zbog svog ponavljajućeg karaktera često iscrpljuje dijete, roditelje i doktore. 2,3

Epidemiološki, većina istraživanja pokazuje da se RAB javlja u 10-15 % djece školske dobi. Što su djeca mlađa učestalost je manja, ali povećava se prema adolescenciji. Vrh obolijevanja je između 8. i 10. godine, te u adolescenciji. Podjednako se javlja kod dječaka i djevojčica.

Kod djece mlađe od dvije godine RAB je često udružen sa organskom bolesti, a kod starije djece organski uzrok se bilježi tek u 10 % slučajeva.

Važno je istaknuti da su funkcionalni gastrointestinalni poremećaji stanja različitih recidivirajućih gastrointestinalnih smetnji koja nisu uzrokovana anatomskim poremećajima, upalama ili oštećenjima tkiva u trajanju od 6 mjeseci, a bez manifestne bolesti. 4,5
Nastaju zbog neuobičajene ili promijenjene funkcije zdravog organa kao rezultat međusobnog djelovanja vanjskih i unutarašnjih faktora. To upućuje na to da određeni fiziološki poremećaji uzrokuju simptome, ali ih ne možemo dokazati.

Prvo javljanje funkcionalnih poremećaja često je nakon upale, imunoloških poremećaja ili stresa. Još davno je uočen uticaj emocija na motilitet crijeva (proljev uz strah, spora peristaltika uz depresiju).1

Kako bi se izbjegle nepotrebne, a često neugodne, ponekad i štetne i skupe pretrage, doneseni su kriteriji za definisanje funkcionalnih poremećaja probavnog sistema čiji je cilj postaviti dijagnozu na osnovu prisutnosti i trajanja simptoma, a ne na osnovu isključenja organske bolesti. To su “rimski kriteriji”. Trenutno vrijede Rimski IV dijagnostički kriteriji.

Prema ovim kriterijima u funkcionalne poremećaje abdominalne boli spadaju:

  • funkcionalna abdominalna bol (FAB) koja se ne može svrstati u druge skupine i definira se kao povremena ili stalna bol u trbuhu (koja se ne javlja samo tokom fizioloških događaja kao što su jelo i menstruacija) najmanje 4 puta mjesečno, a mora se javljati najmanje 2 mjeseca prije postavljanja dijagnoze 6,7
  • funkcionalna dispepsija
  • sindrom iritabilnog crijeva (SIC)
  • abdominalna migrena

Učestalost pojedinih entiteta funkcionalnih gastrointestinalnih poremećaja je različita. Dispepsija se javlja između 49-73%, sindrom iritabilnog crijeva u čak 68%, a abdominalna migrena u oko 2-4% slučajeva.8

Koji su simptomi FAB?

Simptomi funkcionalnih bolova u trbuhu su nespecifični. Najčešće se bol javlja periumbilikalno i djeca je teško lokalizuju. Opisuju je kao oštru i nepopustljivu, nevezana je uz obroke. Ne širi se, blagog je do srednjeg intenziteta. Dijete u toj situaciji mora prekinuti aktivnost, legne, sjedne i počne plakati ili se smiri. Oštra je, ne širi se, blagog je do srednjeg intenziteta. Nema stalne ovisnosti o uzimanju određene hrane, fizičkoj aktivnosti, defekaciji, mokrenju ili menstrualnim ciklusima. nema stalne ovisnosti o uzimanju određene hrane, fizičkoj aktivnosti, defekaciji, mokrenju ili menstrualnim ciklusima. Javlja se u nepravilnim razmacima – nekoliko puta dnevno (traje nekoliko minuta ili sati) ili svakih nekoliko sedmica. Često su prisutni i autonomni simptomi (npr. mučnina, vrtoglavica, znojenje, bljedilo).

Najčešće je prisutna ujutro, rijetko noću. Nema je tokom vikenda i praznika. Uobičajeno se javlja kao reakcija na stres. Između napada djeca su urednog fizikalnog nalaza i normalno se razvijaju. Takva djeca imaju karakteristične crte ličnosti: presavjesni su, pretjerano ambiciozni, imaju visoke ciljeve i očekivanja, preosjetljivi su, tjeskobni i bojažljivi, oštroumni. Naravno, ove karakteristike ne moraju biti prisutne kod svakog bolesnika.9

Svakako treba reći da je subjektivni doživljaj boli identičan bez obzira na uzrok i istinska je patnja za dijete. Iz tog razloga se postavljena dijagnoza funkcionalnog abdominalnog bola ne bi se smjela omalovažavati.

Kako se postavlja dijagnoza FAB?

Dijagnoza funkcionalnog abdominalnog bola kod djece se postavlja na osnovu: anamneze, fizikalnog pregleda, laboratorijskih ispitivanja, dijagnostičkih pretraga i iskustvenih terapeutskih postupaka. 10,11
Cilj je što ranije ponovno uključenje djeteta u normalne svakodnevne aktivnosti.

Terapeutski pristup FAB

Zbog mnogobrojnih uzroka i recidivirajućeg karaktera funkcionalnog abdominalnog bola terapeutski pristup je složen i širok. Liječenje svakog bolesnika je individualno i ovisno o uzroku. Liječenje bi trebalo provoditi u primarnoj zdravstvenoj zaštiti i tek ako liječenje kroz duže vrijeme nije uspješno potrebno je potražiti savjet gastroenterologa. Uspješnost tretmana funkcionalne boli u abdomenu prvenstveno zavisi od povjerenja između ljekara i bolesnika. Važno je kroz razgovor, na razumljiv način umanjiti strah od teških posljedica i uvjeriti dijete i roditelja da se radi o bezazlenim bolovima sa kojima se treba živjeti.

Osim navedenog preporučuje se provođenje odgovarajućeg načina prehrane, tj. dijetoterapija. Savjetuje se ograničenje unosa ugljikohidrata jer direktno pogoršavaju smetnje, a utiču i promjenom mikrobioma. Naglasak je i na izbjegavanju mlijeka, slatkiša i pekarskih proizvoda. Preporučuje se hrana bogata vlaknima.

S obzirom da je veliki broj djece koja imaju ove tegobe anksiozna ili depresivna – psihoterapija, npr. bihevioralno liječnje i hipnoterapija može biti djelotvorna.

Dugotrajna učinkovitost farmakoterapije je upitna. U liječenju se koriste antacidi, antagonisti H2 receptora, inhibitori protonske pumpe, spazmolitici, miorelaksanti laksativi, antidijaroici, antiholinergici i probiotici.

Pojedine komponente liječenja provode se same ili u kombinaciji.

Zanimljivo saznanje nam je bila upotreba probiotika u tretmanu funkcionalne boli. Istraživanje je pokazalo da tri mjeseca od početka liječenja, djeca koja su uzimala probiotike osjećala su se značajno bolje. Osim smanjenja intenziteta boli, došlo je i do smanjenja frekvencije boli.12

Blagotvorna svojstva probiotika mogu se pripisati njihovoj sposobnosti da uravnoteže narušenu crijevnu mikrobiotu, održavaju funkciju mukozne barijere te djeluju protuupalno i jačaju imunološki sistem. Lactobacillus  reuteri DSM 17938 može pomoći u smanjenu intenziteta boli i povećanju broja dana bez boli.13 Limosilactobacillus reuteri Protectis je jedan od tri probitika koja se preporučuju u tretmanu funkcionalne boli u abdomenu. Ovaj probiotski soj se nalazi u proizvodu BioGaia®, švedske farmaceutske firme. BioGaia® probiotik nalazi se na tržištu u obliku kapi za novorođenčad i dojenčad.

BioGaia® kapi mogu se primjenjivati od 1. dana rođenja po 5 kapi dnevno i mogu smanjiti intenzitet i učestalost grčeva kod beba.14

Na tržištu postoje i BioGaia® kapi sa vitaminom D3, proizvod koji u jednom proizvodu kombinuje klinički dokazani probiotski soj Limosilactobacillus reuteri Protectis i preporučenu dnevnu dozu vitamina D3.

Ovaj oblik probiotskih kapi se također može primjenjivati od 1. dana rođenja po 5 kapi dnevno.14

Za stariju djecu i odrasle BioGaia® probiotičke tablete za žvakanje su prijatnog osvježavajućeg okusa limuna i BioGaia® probiotičke tablete sa dodatkom vitamina D3 okusa narandže, roditeljima olakšavaju saradnju sa djetetom pri uzimanju probiotičkog proizvoda. Dovoljna je jedna tableta za žvakanje u toku dana. 15

PORUKA ZA RODITELJE

Funkcionalna bol u trbuhu je stvarna i ne treba je ignorisati. Njeni simptomi su uznemirujući i mogu uzrokovati znatnu bol, ali nisu opasni i neće nanijeti dugoročnu štetu vašem djetetu. Ona obično nestaje s vremenom tako da nam je cilj pomoći djeci da se što prije vrate svakodnevnim obavezama, jer djeca sa funkcionalnom boli se često osjećaju tužno i razočarano zbog propuštanja svojih redovnih aktivnosti. Pružanje pomoći djeci da zadrže pozitivan stav može napraviti veliku razliku.

Ovaj članak je sponzorisan od strane farmaceutske kompanije Ewopharma d.o.o Sarajevo.

Reference

  1. Dujšin M. Funkcionalni poremećaji probavnog sustava. U: Mardešić D, sur. Pedijatrija, Osmo prerađeno i dopinjeno izdanje. Zagreb: Školska knjiga 2016;862-865
  1. Grgurić J: Recidivirajće abdominalne boli u djece. Paed Croat 2000; 41Suppl 1:15-20.
  2. Grgurić J: Pristup dijagnostici i tretmanu recidivirajućih abdominalnih boli u djece. Jug Pedijatr 1989;32:117-22.
  3. Hyams JS, Burke G, Davis PM, Rzepski B, Andrulonis PA. Abdominal pain and irritable bowel syndrome in adolescents: a community-based study. J Pediatr 1996;129:220-6.
  4. Powell R. On certain painful afflictions of the intestinal canal. Med Trans Royal l Phys 1818;6:106–17.
  1. Baaleman DF, Di Lorenzo C, Benninga MA, Saps M. The Effects of the Rome IV on Pediatric Gastrointestinal Practice. Curr Gastroenterol Rep 2020;22(5):21-25.
  2. Korterink J, Devanarayana NM, Rajindrajitih S, Vlieger A, Benninga MA. Childhood functional abdominal pain: mechanisms and menagment. Nat Rev Gastreonetrol Hepatol. 2015;12(3):159-71.
  3. Korterink JJ, Diederen K, Benninga MA, Tabbers MM. Epidemiology of pediatricfunctional abdominal pain disorders: a meta analysis. PloS One.2015;10(5):e0126982.
  4. G Palčevski, K Baraba Dekanić. Functional abdominal pain disorders-how not to excess with diagnosis.Liječn Vjesn 2022;144;suplement 1:78-82
  5. Peršić M. Recidivirajući abdominalni bolovi u djece. Paediatr Croat 1996;40(Suppl 2):109-16.
  6. Ramchandani PG, Hotopf M, Sandhu B, Stein A and the ALSPAC Study Team. The epidemiology of recurrent abdominal pain from 2 to 6 years of age: results of a large, population-based study. Pediatrics 2005;116 (1):46-50.
  7. Rasquin A, Di Lorenzo C, Forbes D, i sur. Childhod functional gastrointestinal disorders: child/adolescent. Gastroenterology 2006;130:1527-37
  8. O Jardešin, S Sila, I Trivić, Z Mišak, S Kolaček, I  Hojsak. Lactobacillus reuteri DSM 17938 is effectivein the treatment of functional abdominal pain in children: Resultsof the duble-blind randomized study. European Jouornal of Pediatric 2020
  9. Odobrena deklaracija BioGaia kapi
  10. Odobrena deklaracija Biogaia tablete za žvakanje

POVEZANI ČLANCIVIŠE OD AUTORA