Fontanela je praznina u bebinoj lobanji. Iako su neki roditelji uznemireni ovom spoznajom radi se o velikom pronalasku prirode
Osećaj jeste pomalo čudan: ako blago položite ruku na bebino čelo i pomerite se malo prstima prema gore, osjetićete da se tvrda lobanja odjednom omekša. Ona otvara neku vrstu rupe koja pulsira u ritmu otkucaja srca. Mnogi roditelji su fascinirani ovim i često miluju to područje zvano fontanela. Drugi imaju tendenciju da se plaše i izbjegavaju ovo naizgled ranjivo mjesto.
“Ne morate da brinete”, kaže prof. Dr. Med. Ingeborg Krägeloh-Mann, pedijatrijski neurolog i medicinski direktor Univerzitetske klinike za pedijatriju i medicinu mladih u njemačkom Tibingenu. “Vrlo robusne strukture tkiva osiguravaju adekvatnu zaštitu mozga.” U stvari, fontanela može da zaštiti mozak, na primer, ako malo dijete doživi teški pad na glavu i dobije krvarenje u mozgu. “Kao rezultat, povećava se intrakranijski pritisak”, objašnjava Krägeloh-Mann. “Fontanela može da izvrši pritisak otvaranjem prema spoljašnjosti.”
Postoji li samo jedna fontanela?
U početku, roditelji najčešće sami primjete samo fontanelu koja postoji iznad čela. Ali pored toga postoji – barem u početku – šest fontanela. “Kod novorođenčadi i dojenčadi, kapica nije okoštena, kao kod starije djece i odraslih, ali se u početku sastoji od pet ploča koje polako srastu”, kaže Inge-borg Krägeloh-Mann. Na mjestima gdje se susreću najmanje tri ploče, njihovi spojevi formiraju manje i veće praznine – fontanele.
Koja je njihova fukcija?
Činjenica da se bebe ne rađaju sa već potpuno zatvorenom kapicom ima dvije prednosti: Pošto se pojedinačne ploče lubanje još uvijek mogu pomicati, dijete može lakše proći kroz rodni kanal majke. S druge strane, razvoj mozga kod dojenčadi i malog djeteta postaje moguć preko njih. “U prve dvije godine života mozak raste najjače – ako je lubanja već zatvorena, taj rast ne bi bio moguć”, kaže Ingeborg Krgeloh-Man.
Kada zarastu?
U pravilu, sa oko dvije godine kapica se zatvarara tako da roditelji više ne osjećaju postojanje fontanele. Prvo nestaju bočne fontanele, zatim stražnja mala fontanela i konačno velika fontanela iznad čela. “Kada to više nije opipljivo, može biti veoma različito od djeteta do djeteta”, objašnjava Krageloh-Mann. “Za većinu djece, međutim, ona se zatvara između devetog i 18 mjeseca života.”
Usput rečeno, “velika fontanela” za ljekare je, inače, neka vrsta prozora za mozak. Omogućava relativno jednostavne ultrazvučne preglede: “Sa velikom fontanelom, doktori mogu da koriste ultrazvuk da stvore sliku mozga, što ga čini relativno lako detektovati patološke promene, kao što su produžene moždane komore, tumori, krvarenje ili, na primer, malformacije”, ističe stručnjak iz Tübingena. za neuropedijatriju.
Da li njena veličina govori nešto?
Ingeborg Krägeloh-Mann kaže da često čuje ovo pitanje od roditelja koji su zabrinuti da je fontanela njihovog djeteta premala ili prevelika po njihovom mišljenju. “Veličina sama po sebi nije presudna”, kaže doktor. “To se uvijek mora vidjeti u kontekstu rasta glave.” Ako se, na primer, obim glave jedva poveća, a ako je i fontanela samo slabo izražena, to može biti pokazatelj nepovoljnog razvoja mozga. Zato pedijatri uvijek mjere obim glave u svojim ispitivanjima, unose ga u krivulje rasta i opipavaj fontanelu.
Šta ako se ispupi?
“Ako je fontanela djeteta ispupčena, to može ukazivati na dvije glavne bolesti: razvoj hidrocefalusa, vodene glave ili meningitis”, kaže stručnjak. Kod prijevremeno rođenih beba koje pate od meningealnih adhezija, moždana tečnost se ne može isušiti, tako da se razvije takozvani hidrocefalus i povećava se cerebralni pritisak. Fontanela se kreće naprijed.
Isto se može dogoditi i kod meningitisa. “Ako dijete pati od jake groznice i istovremeno je iskrivljena prema naprijed, treba se o tome povesti računa”, kaže Krägeloh-Mann. S druge strane, može se promijeniti i kod djece koja gube tekućinu zbog povraćanja i proljeva. Ako roditelji primijete promjene na fontaneli, svakako bi trebali otići doktori.
roditelj.ba
